http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ en marketing@malilosinj.org Copyright 2012 2012-05-02T19:51:13+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/srusio-se-piper-na-aerodromu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/srusio-se-piper-na-aerodromu/#When:20:51:13Z U avionu su se nalazila dvojica njemačkih državljana, koji u nesreći nisu zadobili nikakve ozljede. Policija će očevid mjesta nesreće obaviti tek sutra, zajedno s predstavnicima Ministarstva prometa. Crna kronika 2012-05-02T20:51:13+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/4.-losinjski-polumaraton/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/4.-losinjski-polumaraton/#When:18:28:07Z Dužina staze polumaratona je 21.097 metara, sa startom i ciljem u Velom Lošinju. Staza je cestovnog karaktera, te povezuje Veli i Mali Lošinj, uz prolazak uz more najljepšim dijelovima otoka Lošinja uvalama Čikat i Sunčanom uvalom. Na utrci se očekuje sudjelovanje više od 170 trkača iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Austrije, Mađarske, Srbije, BIH, Etiopije i Kenije, a među inima treba izdvojiti Zorana Žilića i Dragu Paripovića jedne od naših najboljih maratonaca, olimpijku Anu Subotić iz Srbije, Luciju Kimani iz BIH-a, Erkolo Ashenafi iz Etiopije i ovogodišnju pobjednicu Riječkog polumaratona Yesumie Ayalew Ejigu, također iz Etiopije. Svi nabrojani redom su osvajači odličja na mnogim poznatim svjetskim maratonima u Bostonu, New Yorku, Londonu, Parizu. Među prijavljenim polumaratoncima su i tri s otoka Lošinja i Cresa; Antonio Badurina iz Malog Lošinja, Goran Jančić iz Velog Lošinja i Sergio Grbin iz Cresa, koji su se polumaratonom počeli baviti, upravo zahvaljujući Lošinjskom polumaratonu.Svakako bi htjeli istaknuti polumaratonce koji su istrčali sve Lošinjske polumaratone, Zorana Oreškovića iz Rijeke, Iztoka Podbrežnika, Alenku Arh Podbrežnik, Janju Klenovšek, Marka Grmovšeka i Borisa Weisseisena iz Slovenije. Novčani fond nagrada polumaratona iznosi 28.700 kn uz bonus za rekord staze, kojeg u muškoj konkurenciji drži Erkolo Ashenafi iz Etiopije s vremenom od 1:06:12, a u ženskoj konkurenciji Lucija Kimani iz BIH-a s vremenom od 1:17:15. Uz glavnu utrku polumaratona održati će se i utrka građana na 5.000 metara, koja ove godine ima humanitarni karakter za pomoć djevojčici Patriciji Glasnović iz Malog Lošinja. Informacije i kontakt: AK Losinj www.ak-losinj.hr Sport 2012-04-25T18:28:07+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/moto-klub-losinj-slavi-30-godina/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/moto-klub-losinj-slavi-30-godina/#When:18:05:51Z Free camping za sve bikere. Smještaj u bungalovima po cijeni od 200kn za bungalov te mogučnost produženja boravka (produženi vikend za 1.Maj) Mogučnost privatnog smještaja u apartmanima. Ukoliko želite bukirati bungalove molimo Vas da nam se javite na vrijeme radi rezervacije. Sve informacije u inbox, mklosinj@mklosinj.hr ili putem mobitela: Predsjednik Dario Ileš 098 797 594 Potpredsjednik Dario Nemet 098 713 395 Više informacija možete naći na Facebook profilu kluba: http://www.facebook.com/MKLosinj Zabava 2012-04-25T18:05:51+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/big-brother-exlusive-party-u-mystic-bar-u/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/big-brother-exlusive-party-u-mystic-bar-u/#When:17:24:24Z 27.04. PETAK i 28.04. SUBOTA! Eksluzivno prvi put na našem otoku Mystic Bar dovodi BIG BROTHER EKIPU koja dolazi iz Hrvatske, Srbije i Makedonije, a to su: - TAMARA (Beograd) - DRAGANA (Beograd), - LESTER (Skopje) - NIKOLA (Zagreb) - HORVAT (Split) 27.04.PETAK, kao što i priliči možete upoznati B.BROTHER EKIPU uz koju će vam biti vrlo zabavno i otkačeno i zagrijati se za 28.04.SUBOTU kada pripremamo nezaboravnu i neponovljivu večer u MYSTIC BARU! 27.04. CAPTAIN MORGAN PARTY i NAGRADE!! 28.04. CORONA PARTY sa nagradama i HOSTESAMA!! Zvjezde večeri biti će naravno BIG BROTHER ekipa – TAMARA, DRAGANA, LESTER, NIKOLA I HORVAT a kao još jedna eksluziva dolazi nam i DJ.ILDO(Rijeka)!!! Iznenađenjima nema kraja!!! Najavio se još jedan poseban gost ..???.. iz poznatog Reality'a SURVIVOR-a!!! Neka to i ostane iznenađenje! Provedite sa nama BIG BROTHER EXLUSIVE vikend ! Ne propustite jedinstvenu priliku za najluđi party na otoku! Zabava 2012-04-25T17:24:24+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otocani-moraju-dokazati-da-ne-mogu-katamaranom-doktoru/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otocani-moraju-dokazati-da-ne-mogu-katamaranom-doktoru/#When:17:08:23Z   Muke otočana vezano za zdravstvo čini se nikada neće prestati. Osim što su udaljeni od kliničkih bolničkih centara i što je zdravstvena usluga na otoku ograničena, pa za većinu treba krenuti put kopna, sada su se nadležni pobrinuli i da taj aspekt otočanima dodatno zagorčaju. Od ožujka se za cresko lošinjske pacijente značajno nepovoljnije obračunava povrat putnih troškova za preglede obavljene na kopnu, a najčešće odredište je Rijeka te umjesto dosadašnje prakse po kojoj se obračun temeljio na povratu iznosa povratne autobusne karte, sada HZZO plaća povratnu kartu za katamaran. To je drastično manji iznos, jer autobusna karta na relaciji Mali Lošinj – Rijeka iznosi 250, a za katamaran 80 kuna, dok je za Cres bus karta 172, a za katamaran 60 kuna. Osim što su novim obračunom otočani značajno novčano zakinuti, dodatno pogađa što ih se pravi budalama, jer se pacijente upućuje na katamaran, s kojim u mnogim slučajevima zdravstvenu uslugu uopće ne mogu ni obaviti.     Različita tumačenja Osim što su nepromišljeno, birokratski i bez imalo sluha i namjere da stvarno sagledaju situaciju nadležni donijeli ovu, medicinskim riječnikom rečeno, bolesnu odluku, još se trude cijelu tu lakrdiju i opravdati, pa u odgovorima na pitanja otočana i medija slažu nemušte konstrukcije, a na dodatno postavljena pitanja niti ne odgovaraju. Tako naprimjer nema odgovora zašto je došlo do promjene u načinu obračuna, kad u međuvremenu nije izmijenjen zakon. Uz to, posve različita tumačenja dobivaju se na licu mjesta, u odnosu na ona koja šalju iz uprave HZZO-a. U telefonskim razgovorima i upitima, po informacijama otočana, šalterske djelatnice lošinjske ispostave daju različite podatke, neke tvrde da se isplaćuje isključivo cijena karte katamarana i nema drugih mogućnosti, a druge pak spominju i mogućnost žalbe na tu isplatu jer se, ukoliko nisu zadovoljni, zdravstveni osiguranici mogu žaliti. Istovremeno iz uprave također stižu različita tumačenja, pa rukovoditelj Područne uprave HZZO-a u Rijeci mr. sc. Fedor Dorčić  u pisanom odgovoru 12. travnja navodi: »Prema aktima HZZO-a, osobi se može odobriti i troškove prijevoza skupljim prijevoznim sredstvom ako je prema mišljenju izabranog doktora osigurane osobe to potrebno zbog njezinog zdravstvenog stanja«.    Pogubna logika Osam dana kasnije, 20. travnja glasnogovornica HZZO-a Renata Turčinov navodi da je, iznimno, prema zahtjevu osigurane osobe moguće priznati troškove za drugi, skuplji prijevoz, ako za takav prijevoz postoje eventualne medicinske indikacije ili druge okolnosti. Što trebaju dostaviti, kako izgleda dokazni postupak medicinskih indikacija i drugih okolnosti, to će tek otočani trebati iskusiti. U svakom slučaju dobro im se ne piše, uz bolest i muku koju prolaze, očito je da će u mnogo slučajeva trebati dokazivati da katamaranom nisu mogli, jer nadležni su opet zaboravili da u Rijeku s putnim nalogom i uputnicom otočani ne idu na kavicu na Korzo, nego odlaze kako bi spasili glavu, operirali se, dobili terapiju, utvrdili dijagnozu, bili pratnja bolesnom djetetu, nemoćnom supružniku, roditelju, i da to moraju i kad katamaran ne vozi i kad se njime zbog stanja pacijenta ne može ni koristiti. Stoga je lakoća kojom je ova odluka donesena sramotna za hrvatsko zdravstvo i oslikava sav jad politike koja reže najslabijima, bolesnim ljudima, koji su uz to od bolničkih centara udaljeni ne samo kilometrima nego i miljama. Gradske 2012-04-25T17:08:23+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/u-tri-godine-na-losinju-200-novih-stanova/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/u-tri-godine-na-losinju-200-novih-stanova/#When:12:48:27Z   Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo prve izmjene Prostornog plana, koje su učinjene ciljano, i to radi povećanja građevinskih područja za stambenu izgradnju te mogućnosti proširenja i produljenja poletno sletne-staze na lošinjskom aerodromu. Izmjene osiguravaju stambenu izgradnju manjih i nešto većih stambenih zgrada na više lokacija, u Malom Lošinju – Privlaka, Zagazinjine, Vršikovo, Tvrđava, Ruković, potom na tri lokacije u Nerezinama, dvije u Ćunskom i dvije u Svetom Jakovu, sveukupno dvjestotinjak stanova. Gradonačelnik Gari Cappelli najavio je da će osim POS-a, realizacija stanogradnje ići i po drugim modelima koji će uskoro biti prezentirani vijećnicima. Stopiran dobar projekt On vjeruje da će u roku tri godine biti realizirana stanogradnja na svim sada predviđenim lokacijama, a do kraja godine očekuje da će se početi s gradnjom 70-ak stanova, koji bi mogli biti završeni u idućoj godini. Izmjene su pohvalili vijećnici Kemal Berberović (nezavisni), koji kaže kako su odrađene maksimalno kvalitetno, a najviše će obradovati brojne obitelji koje trebaju stan, te da treba što prije razraditi modele realizacije. Elvis Živković (HNS) posebno je pohvalio što se stambena izgradnja predvidjela i u manjim mjestima, a predsjednik Vijeća Anto Nedić (HDZ) rekao je kako će se ovim promijeniti stanje i smanjiti nezadovoljstvo koje postoji dosadašnjom dinamikom stanogradnje. Od 2006. godine, kada je Grad Mali Lošinj među prvima u Hrvatskoj izradio Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, provedeno je šest javnih natječaja, sklopljena su 52 ugovora o zakupu s 37 zakupaca, a time je u poljoprivrednu funkciju stavljeno 386.000 metara četvornih površine, kazao je Cappelli u sklopu izvješća o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, te je iskazao razočarenje budući je s dolaskom nove vlasti na državnoj razini naloženo svim jedinicama lokalne samouprave da zaustave sve radnje vezano za raspolaganje zemljištem. Zahtjev za izuzećem – Nadležnom ministarstvu uputili smo zahtjev da nas izuzmu i da nam odobre da završimo barem s onim što je u proceduri, budući je šesti natječaj u tijeku, rekao je Cappelli, a u tome su ga podržali svi vijećnici, jer je upravo program zakupa poljoprivrednog zemljišta jako dobro primljen među otočanima i pokazuje se kao značajna prilika za revitalizaciju poljoprivrede. Anto Nedić kaže kako je program na državnoj razini zaustavljen zbog malverzacija kojih je bilo u Slavoniji, ali da je Grad Mali Lošinj primjer kako se ovaj program može kvalitetno provoditi te da vjeruje da će na državnoj razini napraviti iznimke za one sredine koje ga uspješno provode. Inače, o detaljima programa i složenosti procedure vijećnike je izvijestila stručna savjetnica za poljoprivredu u Gradskoj upravi, agronominja Višnja Morić, koja je za svoj rad dobila veliku podršku i pohvale vijećnika. Ne uvaži li HZZO argumente, slijedi peticija U sklopu aktualnog sata, Živko Zuber (nezavisni), pozvao je vijećnike da daju potporu zahtjevima da HZZO ne mijenja način obračuna povrata troškove putovanja za zdravstvene preglede u Rijeci, to jest da se pacijentima, kao dosad, osigurava povrat troškova u visini cijene autobusne karte, a ne katamarana. Zuber je rekao kako ga građani zaustavljaju i zamjeraju da im se vijećnici obraćaju samo kad trebaju njihov glas na izborima, umjesto da se angažiraju na konkretnim problemima. Anto Nedić (HDZ) istaknuo je da će uputiti dopis sa svim argumentima te vjeruje da će biti uvaženi, ako ne, ići će se na potpisivanje peticije. Petar Goleš (SDP) predložio je da se napravi analiza o otočnom zdravstvu, troškovima i potrebama i da se uputi ministarstvu i HZZO-u.  Gradske 2012-04-16T12:48:27+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/veic-uzeo-prvi-challenger-u-karijeri/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/veic-uzeo-prvi-challenger-u-karijeri/#When:20:37:05Z   Hrvatski teniski reprezentativac Antonio Veić (24) pobjednik je ATP »challengera« u brazilskom Blumenau. Pri Veićevu vodstvu 3-6, 6-4, 5-2 u finalu, njegov suparnik, Čileanac Paul Capdeville je predao dvoboj. Veiću je ovo prvi osvojeni »challenger« u karijeri, a ovom mu je bio treći nastup u finalu, nakon Monze prije tri godine, te Santiaga prije šest tjedana. Zanimljivo, u finalu Santiaga izgubio je upravo od Capdevillea. Veić je uoči ovog turnira bio 150. igrač svijeta, što mu je najbolji plasman u karijeri, a na novoj će ljestvici u ponedjeljak zasigurno biti još bolje plasiran. Sport 2012-04-15T20:37:05+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjska-prica-u-moby-dicku/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjska-prica-u-moby-dicku/#When:19:31:09Z Specifičnost Moby dicka su ponuda napitaka u šalicama s motivima Lošinjskih kapetana i jedrenjaka, keksići s lavandom, ružmarinom ili smokvom, lokalni liker od limuna i mirte. Osvježiti se možete svježim sokom od limuna ili naranče, coctail-ima s okusima limuna, mente, kao i posebnog limuncello coctaila nazvanog po lošinjskom jedrenjaku „Contessa Hilda“. Sladoled se proizvodi na dnevnoj bazi, u 18 različitih okusa, a od ove godine novitet je sladoled s okusom smokve, kao lokalnog otočnog proizvoda. Stolovi terase ukraseni su aranžmanima lošinjske flore. Cjelokupno osoblje lošinjskog caffe bara Moby dick ovime pokazuje kreativnost i iskorak u ponudi. Na ovaj način, još jedan objekt ušao je u Miomirisnu lošinjsku priču, koja uz hotele, restorane, agencije, kampove, trgovine i iznajmljivače željno očekuje sve one koji žele gostima pružiti raznoliku ponudu i prihvatiti nove turističke izazove. Svim našim turističkim djelatnicima želimo još puno inovativnih ideja, te vjerujemo da ćemo u destinacijskom menadžmentu i zajedničkim radom imati uspješnu turističku godinu 2012. Turizam 2012-04-06T19:31:09+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/gradonacelnik-posjetio-skolu-za-maslinare/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/gradonacelnik-posjetio-skolu-za-maslinare/#When:20:00:03Z   To stručno osposobljavanje maslinara utvrdilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te ga verificiralo otvorenom učilištu "Diopter" iz Pule koje je sklopilo ugovor o suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem Mali Lošinj. Programom svaki polaznik prolazi kroz 120 sati što teorijske što praktične nastave na način da će osim teorijskog steči i znanja radom u masliniku i rasadniku i degustacijom maslinova ulja.  Nakon odslušanog programa polaže se ispit te će kandidati koji zadovolje na ispitu dobiti uvjerenje-certifikat kojim im se u radnu knjižicu upisuje zvanje-maslinar. Program stručnog osposobljavanja koji po polazniku iznosi 3.720,00 kn bilo je  moguće realizirati jedino uz financijsku pomoć institucija (Grad Mali Lošinj, Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, Hrvatska gospodarska komora-Rijeka), udruge maslinara "Agro-eko" Lošinj i samih polaznika škole. Važnost proizvodnje ulja visoke kakvoće koja mogu zadovoljiti visoke standarde prepoznali su Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, koji od samih početaka prate razvoj maslinarstva na način da u suradnji sa udrugom lošinjskih maslinara prate sve probleme koji se javljaju u procesu proizvodnje maslinova ulja te aktivno sudjeluju u rješavanju istih.  Napomenut ćemo da se tijekom godine sufinancira nabava sredstva za zaštitu od bolesti i štetočina, gnojiva, kvalitetnog sadnog materijala, odlasci na manifestacije, predavanja, prezentacije u svrhu edukacije maslinara. U 2011.god. nabavljen je aparat za analizu maslinova ulja koji je dat na korištenje maslinarima kako bi odmah nakon prerade maslina u uljari dobili prve rezultate o kvaliteti ulja. Iz svega gore navedenog, a zbog iskazane želje proizvođača maslina za stručnim usavršavanjem čime se stvaraju preduvjeti koje postavlja Europska unija prilikom ulaska na tržište maslinova ulja, sufinanciranje je škole za maslinare.  Gospodarstvo 2012-04-02T20:00:03+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-otok-vitalnosti-i-zdravlja/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-otok-vitalnosti-i-zdravlja/#When:19:51:22Z Teme o kojima se razgovaralo su bile: 1. Otočni poljoprivredni proizvodi u unapređenju razvitka Lošinja 2. Aromaterapija i razvoj pozicioniranja Lošinja kao centra aromaterapije 3. Spirometrija na Lošinju, gosti kampa Čikat kao aktivni sudionici ispitivanja Na forumu su sudjelovali pomoćnik direktora HTZ – a, Milo Sršen, direktorica TZG Malog Lošinja, Đurđica Šimičić, prim. Goran Ivanišević, dr. med. Nina Bašić Marković, Višnja Morić stručna suradnica u ime Grada Malog Lošinja, ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj mr. pharm. Renata Žugić, Lidija Komes, veleposlanica EDEN-a i novinarka hrvatskog radija, predsjednik Hrvatskog apiterapijskog društva Dr.sc.Dražen Lušić, aromaterapeutica Anamarija Pažin Morović iz studija „Laurus“, Direktor marketinga Jadranka kampova, g. Dejan Jakovljević, direktorica razvojnih projekata Jadranka d.d., gđa. Tatjana Braškić te proizvođači originalnih lošinjskih suvenira i lokalnih proizvoda. Na početku je prisutne pozdravio dir. Milo Sršen ispred Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice te u uvodnom govoru istaknuo: „Glavni ured podržava sve oblike selektivnog turizma te tako i wellness turizam, te zdravstveni turizam“. Odmah nakon uvoda, Lidija Komes, hrvatska veleposlanica za EDEN je po prvi puta u javnosti prezentirala film s natjecanja EDEN (EDEN je akronim za Europske destinacije izvrsnosti, projekt koji promiče modele održivog razvoja turizma kroz Europsku zajednicu). O prvoj temi zaključeno je da je ključ uspjeha u sinergiji između poljoprivrede i turizma. Prema riječima gđe Morić planovi se polako realiziraju, no problem kod rada u poljoprivredi je administarcija pri zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, jer su trenutno obustavljene sve aktivnosti od strane Ministrastva poljoprivrede. Druga dva problema na Lošinju ove godine su alohtona divljač i suša. Potencijali su u ruralnom turizmu, gdje Grad čini velike napore za razvitak, te legalizacija gastronomskih proizvoda, odnosno mogućnosti prodaje lokanih proizvoda na policama u trgovinama. Primjećuje se nedostatak sadnica agruma, čime bi se unaprijedila poljoprivreda, ujedno koristilo u dobivanju eteričnih ulja u destileriji Kučić, te preostali dio u gastronomiji. Optimistično je što postoje zainteresirani sugrađani s inicijativama o novoj sadnji, te inicijativa Grada Malog Lošinja za ustupanjem besplatne javne površine uz dosadašnje proizvođače, od 2012 i Udruzi maslinara. Najavljeno je i otvorenje hotela Punta u Velom Lošinju, obnova je u tijeku s ulaganjem od 12 mil. eur. „Punta će biti prvi vitality hotel u kojem će se nuditi lokalni proizvodi. Problem kod implementacije lokalnih proizvoda u hotel su dozvole koje su potrebne. Kod nas postoji dobra volja i otvoreni smo za suradnju u tom pogledu.“, izjavila je gđa Braškić. Prilikom razgovaranja o temi aromaterapije, Anamarija Pažin Morović je istaknula: „Nakon što smo u suradnji s TZG Malog Lošinja održavali radionice za lokalno stanovništvo, te otvorili školu za aromaterapiju s ciljem da ih educiramo, sljedeći je korak bila linija kozmetičkih proizvoda pod nazivom Lošinjska prirodna kozmetika. Izazov kojeg ja vidim je kako preseliti proizvodnju domaćih pripravaka na Lošinj? Kako animirati nove aromaterapeute na proizvodnju vlastitih proizvoda?“ Dr. med. Nina Bašić Marković, aromaterapeutica i liječnica u budućnosti Lošinja vidi idealnu kombinaciju medicine i aromaterapije, te predlaže da se u budućnosti jedan od kongresa pulmologa održi upravo na Lošinju, kolijevci zdravstvenog turizma Kvarnera i Hrvatske. U budućnosti bi trebalo razvijati i osmišljavati tematske šetnice vitalnosti i zdravlja, te pronalaziti mogućnosti prihvaćanja gostiju sa sjevera Europe na Lošinj tijekom zimskih mjeseci. Dr.sc. Dražen Lušić, dipl.san.ing istaknuo je važnost i kvalitetu našeg otočnog lokalnog meda od kadulje, te je u raspravi jedan od zaključaka da se na Lošinju u budućnosti organizira Škola za pčelare. Time bi se educirali novi kadrovi i u većim količinama proizvodili vrhunski med od kadulje, koji bi se trebao nalaziti u širokoj upotrebi kod stanovnika Lošinja i lošinjskih gostiju. U 2010 po riječima dir. Jakovljevića, Kamp Čikat bio je pilot projekt za mjerenje plućne funkcije gostiju koji su u kampu boravili 7 dana. Sljedeći cilj kampa Čikat u suradnji s privatnom internističkom ambulantom mr.sc.dr. med. Anamarije Margan Šulc i TZ Grada ML, te znanstveni dokaz o boljoj plućnoj funkciji na koji bismo se mogli pozivati. Cilj provođenja spirometrije je diferencijacija ponude i produženje sezone. I ovaj je forum izazvao nove teme i zaključke. 4. Forum Lošinj - otok vitalnosti i zdravlja 2013 očekuje se da će se organizirati u novoobnovljenom kompleksu Lječilišta u Velom Lošinju, prema pozivu i riječima ravnateljice lječilišta mr. pharm. Renate Žugić, te posjeti novoobnovljenom komplesu hotela vitality Punta. Svi su sudionici istaknuli važnost i kvalitetu održavanja foruma na kojem se okupljaju stručnjaci raznih aspekata u zajedničkim nastojanjima, naglašavaju sinergiju, te time zdravstveni turizam čine konkurentnijim. Turizam 2012-04-02T19:51:22+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/program-razvoja-odrzivog-turizma-grada-malog-losinja/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/program-razvoja-odrzivog-turizma-grada-malog-losinja/#When:10:22:31Z   Projekt  je izradio Institut za turizam iz Zagreba, a potpisnici ugovora su Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja. Samoj prezentaciji prisustvovali su predsjednik Hrvatske gospodarske komore g. Nadan Vidošević, načelnica Službe za opću politiku zaštite okoliša i međunarodne odnose Ministarstva zaštite okoliša i prirode, gđa. Branka Pivčević Novak, pomoćnik direktora za predstavništva i nastupe u inozemstvu i kulturni turizma Hrvatske turističke zajednice, g. Milo Sršen, direktorica Sektora za turizam HGK, gđa. Leila Krešić Jurić, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu, g. Berislav Tulić, voditelj projekta Glavni plan i Strategija razvoja turizma RH, g. Siniša Horak, direktorica Turističkog ureda TZ Kvarnera, gđa. Irena Peršić Živadinov,  Nakon što je u ime domaćina prisutne pozdravila direktorica razvojnih projekata, gđa. Tatjana Braškić, prisutnima se obratio gradonačelnik g. Gari Cappelli koji je u svojoj prezentaciji istaknuo važnost destinacijskog menadžmenta. „Današnja prezentacija rezultat je dugogodišnjeg predanog rada na pozicioniranju Lošinja kao otoka vitalnosti. Posebno smo ponosni na senzibiliziranje stanovnika za projekte i ideje, edukativne programe koji se provode, te kreativnost svih sudionika, što našim projektima daje dodatnu kvalitetu i samoodrživost. Namjera nam je uz kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima provoditi destinacijski menadžment i poticati održivi razvoj turizma arhipelaga.“ Voditeljica ovog projekta, gđa. Neda Telišman Košuta iz Instituta za turizam, naglasila je: „Izazov je već razvijenoj turističkoj destinaciji osigurati daljnji rast, a da istovremeno zaštitimo okoliš i društvena obilježja lokalne zajednice. Projekt razvoja održivog turizma Grada Mali Lošinj je utemeljen na tržišnim trendovima, a plan provođenja projekta je integralan, dugoročan, ambiciozan i optimističan!“. G. Nadan Vidošević je istaknuo važnost otoka Lošinja kao strateški i geopolitčki dobro pozicionirane destinacije, ne krijući pritom oduševljenje prirodnim ljepotama otoka.  Uz g. Nadana Vidoševića tople riječi i čestitke na velikim obljetnicama uputili su i g. Siniša Horak, gđa. Irena Peršić Živadinov, g. Berislav Tulić, g. Milo Srše te  gđa. Branka Pivečvić Novak. Turizam 2012-03-31T10:22:31+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/izlozba-grbovi-i-znakovi-veloga-losinja/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/izlozba-grbovi-i-znakovi-veloga-losinja/#When:10:16:02Z   Izložba „Grbovi i znakovi Veloga Lošinja,  dio je mnogo većeg dugogodišnjeg programa Lošinjskog muzeja na obradi heraldičke baštine lošinjskog otočja i južnog dijela otoka Cresa koji administrativno pripadaju Gradu Malome Lošinju. Ovom izložbom zaokružujemo prvu od inih grboslovnih, do sada nedovoljno istraženih cjelina otoka Lošinja. U Velom Lošinju smo do sada pronašli četrdesetičetiri grba i znaka, koji se nalaze na pročeljima i ulaznim vratima velološinjskih kuća, kao i na nadgrobnim pločama te krunama cisterni i zdenaca, a većina njih je napravljena uglavnom u kamenu. Najveći dio grbova i znakova Veloga Lošinja nastao je  u XIX. stoljeću. Izložba je trojezična i popraćena je hrvatsko-engleskim i hrvatsko-talijanskim katalozima. Organizatori izložbe su Grad Mali Lošinj i Lošinjski muzej. Izložbu se može razgledati u razdoblju od 04. do 15. 10 2012. godine. Radno vrijeme otvorenosti izložbe pogledati na stranicama Lošinjskog muzeja www.muzej.losinj.hr.  Kultura 2012-03-31T10:16:02+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-hoteli-pansioni-i-ljecilista-1887.-2012/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-hoteli-pansioni-i-ljecilista-1887.-2012/#When:13:42:10Z   Povodom dvije obljetnice koje ove godine otok Lošinj obilježava: 125 godina turističkog ureda i 120 godina zdravstvenog turizma u srijedu, 28. ožujka 2012., u 19.00 sati,  otvorena je u Lošinjskom muzeju (palača Fritzy)  izložba „Lošinjski hoteli, pansioni i lječilišta 1887.-2012.“ autorica Vane Gović i Irene Dlaka.  Izložba je popraćena opsežnim dvojezičnim katalogom u kojem su obrađena 54 turistička objekta u Velom Lošinju, Malom Lošinju i na Čikatu, i to od prvog hotela Vindobona u Malom Lošinju iz 1887. do rekonstrukcije hotela Punta u Velom Lošinju koja je još uvijek u tijeku.  U 125 godina dugoj povijesti lošinjskih turističkih objekata, kroz promjene u njihovom izgledu, vlasništvu, načinu poslovanja i samoj klijenteli odražavaju se kako opće povijesne prilike, tako i pojedinačne ljudske sudbine poznatih i nepoznatih ljudi koji su na Lošinju tražili svoj „san o jugu“. Svi obrađeni objekti smješteni su u prostor kroz tri topografske karte, utvrđeni su im godina ili približno vrijeme otvaranja i prvi (poznati) vlasnik, te su kroz opise dani najvažniji i najzanimljiviji podaci o njihovoj gradnji, uređenju, poslovanju i sl. Sve je bogato ilustrirano arhivskim i terenskim fotografijama.  Na samoj izložbi naglasak je stavljen na prvo razdoblje lošinjskog turizma (do početka Prvog svjetskog rata), kada su turistički objekti bili otvoreni tijekom čitave godine, nudeći gostima liječenje i kupanje na visokom nivou. Ponešto od duha „elegancije i komfora“ tog vremena posjetitelji će moći osjetiti kroz predmete koje su mnogi Lošinjani sačuvali kroz generacije i ovom prilikom posudili za izlaganje, kao i kroz građu koju čuva sam Lošinjski muzej. Izložba i katalog „Lošinjski hoteli, pansioni i lječilišta 1887.-2012.“ tek je prvi korak prema cjelovitoj turističkoj topografiji lošinjskog otočja, koje je, uz Opatiju, najstarija turistička destinacija na hrvatskoj obali i otocima. Izložba ostaje otvorena do 18. 04. 2012., a može se razgledati od utorka do petka dvokratno od 10 do 13 sati i od 18 do 20 sati, te subotom od 10 do 13 sati.  PREZENTACIJA DOKUMENTARNOG FILMA „HABSBURGOVICI I OPATIJA“  Počeci turizma na Lošinju i u Opatiji slični su i gotovo istovremeni jer čine dio istog plana razvoja austrijske rivijere na Kvarneru. Značajnu ulogu u promociji klimatskih lječilišta kao mondenih okupljališta imali su sam car Franjo Josip i carska obitelj, o čemu govori dokumentarni film „Habsburgovci i Opatija“, premijerno prikazan u opatijskom Muzeju hrvatskog turizma u siječnju ove godine.  Lošinjska premijera filma u organizaciji Lošinjskog muzeja bit će u petak, 30. 03. 2012., u 19.00 sati u Velikoj dvorani palače Fritzy, a film će prezentirati njegov autor Vanja Vinković, vlasnik on-line knjižare Sveznadar.com u čijoj produkciji je film i nastao. Ulaz na prezentaciju filma je besplatan. Kultura 2012-03-29T13:42:10+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/susret-gradonacelnika-sa-studentima-u-zagrebu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/susret-gradonacelnika-sa-studentima-u-zagrebu/#When:11:35:09Z   Tom prilikom uz izbor novog vodstva kluba, usvojen je i novi Statut. Za predsjednika Zavičajnog kluba izabran je Marin Milanović, zamjenici su Mihaela Petrović i Marko Vodanović, glavni tajnik je Martina Antoninić, a član predsjedništva je i prijatelj, bivši predsjednik Zavičajnog kluba, Anton Mužić. U Nadzorni odbor izabrani su Nina Popov, Katarina Golubović, Feeruccio Mužić, Darko Golek te Martina Krajina Mršo kao član kojeg predlaže Grad Mali Lošinj.  Nakon skupštine, održan je veliki party u zagrebačkom restoranu Fellini uz band Magic beans, a prisutnim studentima podijeljene su i potvrde s kojima ostvaruju pravo na dvije besplatne povratne karte Zagreb-Lošinj-Zagreb koje financira Grad Mali Lošinj. Inače, Grad Mali lošinj tradicionalno svake godine održava susrete sa zagrebačkim studentima, a već idući održat će se krajem travnja kada u Zagrebu gostuje lošinjsko amatersko katalište JAK. Dio studenata koji su prisustvovali skupštini, stipendisti su Grada, stoga se gradonačelnik Cappelli u uvodnom govoru osvrnuo na odluke Grada kojom je ukinuta obavezu vraćanja studentskih kredita te uvođenje beneficija u iznosu od 10 mjesečnih stipendija za one studente koji se po diplomiranju zaposle na području Grada te u kontinuitetu odrade 5 godina. Gradonačelnik Cappelli je naglasio kako je iznos stipendije od 850 kuna koju dodjeljuje Grad Mali Lošinj jedan od najviših koje dodijeljuju jedinice lokalne samouprave na području cijele Republike Hrvatske ukoliko se uzme u obzir podatak da Grad stipendira 80-ak studenata, od čega čak 65 aktivnih za ovu akademsku godinu. U ovoj godini osigurano je 778 tisuća kuna.    Obrazovanje 2012-03-26T11:35:09+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/tri-policajca-udaljena-iz-sluzbe-brutalno-pretukli-34-godisnjaka/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/tri-policajca-udaljena-iz-sluzbe-brutalno-pretukli-34-godisnjaka/#When:18:53:46Z Na bolovanju sam. Ne osjećam se dobro, gubim ravnotežu i ne mogu raditi, objasnio je Slaviša Kaurin (34) iz Malog Lošinja, inače zapovjednik remorkera u malološinjskom brodogradilištu, koji se obratio redakciji Novog Lista ogorčen ponašanjem djelatnika malološinjske policije. Slučaj se zbio prije dvadesetak dana. Začeo se pred kraj radnog vremena lokala »Iguana«, gdje je Kaurin sreo mlađu susjedu i rekao joj kako bi mogla pozdraviti kad prolazi kraj zgrade i da se nauči bontonu. U razgovor se ubacio njemu nepoznati muškarac riječima: »Što ti imaš njoj govoriti?« Porječkali su se, no bez vrijeđanja i sve je ostalo na tome. Međutim, pola sata kasnije, kad je Kaurin napustio lokal, isti muškarac u društvu s neznancem dočekao ga je u blizini. Obratio im se riječima kako je ono što se dogodilo u lokalu »bez veze« i da mu je to susjeda, no oni su bili agresivni i izbio je sukob. Na udarce je odgovorio udarcima, braneći se, a razdvojili su ih gosti lokala. Kad se udaljio stotinjak metara čuo je povike: »Idemo za njim«, zbog čega je skrenuo sa ceste i ugledavši bijelu šipku, uzeo ju je za samoobranu, ukoliko ga netko napadne. Odlučio je otići kući, ali je ponovno naišao na njih, a u međuvremenu su im se pridružila još četvorica. Govorio im je da sukob nema smisla, no udaren je palicom. U bijegu, trčeći prema centru grada, naletio je na policijsko vozilo, pa su tako svi završili u policijskoj postaji. Ispitan je i pregledan u lošinjskom Domu zdravlja, nakon čega je vraćen u postaju. Kaurin tvrdi da je tada u postaji brutalno premlaćen od tih istih napadača, policajaca koji bi trebali štititi građane. – U padu na pod sam zadobio par udaraca. Pokrio sam se rukama po trbuhu i licu. Tada su me počeli brutalno gaziti po glavi i lupati me nogama po leđima, vratu i potiljku... Zadobio sam tridesetak jakih udaraca, deset u potiljak, vrat i kralježnicu. Čuo sam da je netko rekao: »P... ti materina. Slikat ćemo te i staviti na internet da svi vide kakva si p...« Od udaraca sam se onesvijestio, pa se ne sjećam koliko su me dugo tukli, ispričao nam je Kaurin koji je tada drugi put završio na Hitnoj. Idući dan je zbog sumnje na unutarnje krvarenje glave upućen u sušačku bolnicu, gdje je zadržan preko noći, pa otpušten na kućnu njegu. Crna kronika 2012-03-10T18:53:46+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/reagiranje-grada-malog-losinja-na-prozivke-ravnatelja-lucke-uprave/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/reagiranje-grada-malog-losinja-na-prozivke-ravnatelja-lucke-uprave/#When:20:05:53Z   Nakon što je ravnatelj Lučke uprave Mali Lošinj u medijima iznio neistine, Grad Mali Lošinj je objavio slijedeće reagiranje: u nastavku Vam dostavljamo reagiranje vezano uz članak objavljen u Novom listu u rubrici Otoci dana 03. ožujka 2012. godine pod naslovom “Cappelli me dere dok mu ja skupljam novac za rivu Priko; Županov sastanak za Cappellija - igraonica”(3). Iako se nemamo namjeru prepucavati preko medija, pogotovo na ovoliko niskoj razini, s obzirom na brojne neistine izrečene u navedenom tekstu, dužnost nam je građanima koji su nam ukazali povjerenje, dati prave i točne informacije. Već na samom početku ravnatelj Gracijano Petrinić ističe kako skuplja novac za projekte Grada, te investiciju uređenja Rive Priko vrijednu 10 milijuna kuna nastoji umanjiti. Pozivamo javnost da procjeni da li je 500 tisuća koliko je Lučka uprava osigurala za Rivu Priko dovoljna za jedan veliki projekt od vrijednosti cijelokupnoj javnosti, pogotovo kada znamo da Grad Mali Lošinj sudjeluje sa znatno većim iznosima kada se radi o projektima Lučke uprave? U svom tekstu ravnatelj Lučke uprave Mali Lošinj Gracijano Petrinić se pita na koji način Grad troši financijska sredstva uprihodovana od koncesija te izražava stav kako jedino Lučka uprava Mali Lošinj vodi brigu o pomorskom dobru.  Nije točno. Prihod od koncesijskih odobrenja je postao vrlo značajan prihod Grada Malog Lošinja, pa je tako od 2004. kada je iznosio 319.000,00 kn narastao 3 puta – 2010. ovaj prihod je iznosio 1.004.000,00 kn, a 2011. 962.000,00 kn. Do rasta prihoda došlo je uslijed većeg angažmana gradske uprave i Vijeća za davanje koncesijskih odobrenja, i to efikasnijom naplatom, te boljom suradnjom sa svim zainteresiranim koncesionarima na način da su u Planu upravljanja pomorskim dobrom svake godine proširuje vanlučko područje na sve plaže i područja za koje postoji interes, a također i na one za koje do sada nismo imali interes, a smatramo da bi bilo dobro da se koncesioniraju. Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom donosi se do 01. prosinca za sljedeću godinu, on mora biti usklađen sa županijskim planom i PGŽ mora na njega dati potvrdum, te prije izdavanja ove potvrde Vijeće ne može započeti sa izdavanjem koncesijskih odobrenja. Potvrdu na planove svake godine smo uredno dobivali. Navedeni Plan obavezno sadrži plan redovnog upravljanja pomorskim dobrom, sredstva, te popis djelatnosti. Također se županiji daje Izvješće o realizaciji ovog Plana sa detaljnim podacima o broju izdanih odobrenja, uprihodovanim sredstvima i namjeni za koju su utrošena. PGŽ  nikada nije imala primjedbu na eventualno nenamjensko trošenje ovog prihoda. Osim toga, nikada nismo dobili primjedbu niti Državnog ureda za reviziju koji vrši nadzor nad namjenskim utroškom ovih sredstava o eventualnim nepravilnostima, pa je apsurdno da Lučka uprava izražava sumnju u to. Dakle, u Gradu se ništa ne provodi stihijski, strogo vodimo računa o namjenskom utrošku svih namjenskih prihoda Grada, a naročito prihoda od koncesija jer smo svjesni da bi u održavanje pomorskog dobra trebalo ulagati i puno veća sredstva.  Što se tiče dobivanja suglasnosti nadležne lučke uprave na orijentacijski plovidbeni red i suglasnost za noćenje u polazišnoj luci ukrcaja koja je propisana Uredbom o izmjenama i dopunama Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru, istu su od Lučke uprave dužni zatražiti oni podnositelji zahtjeva koji traže odobrenje za obavljanje djelatnosti prijevoza putnika za jednodnevne izlete, što se i provodi u postupku izdavanja koncesijskih odobrenja. Ravnatelj Lučke uprave se također pita koliko je puta Grad od PGŽ dobio novac za sanaciju rive na Malim Srakanama? Niti jednom. Za sanaciju rive na Malim Srakanama nismo nikada ništa dobili od PGŽ, već je Grad, iz prihoda od koncesija utrošio 68.000,00 kn za izradu glavnog projekta. U zadnje tri godine od Primorsko goranske županije za održavanje pomorskog dobra dobili smo svega 145 tisuća kuna, i ton 2009. - 35.000,00 kn za sanaciju obalnog zida na Iloviku, 2010. - 80.000,00 kn za sanaciju mula u P. Križi, te 2011. - 15.000,00 kn za produbljenje dna uvale Ul, P. Križa i još 15.000,00 kn za sanaciju rive Sv. Petar na Iloviku Za to vrijeme Grad je sredstva uprihodovana od koncesija u cijelosti utrošio u održavanje vanlučkog područja – održavanje i uređenje plaža, mulića, podmorja, čišćenje mora, podmorja i obale, urbanu opremu na plažama, utrošak vode na plažama i slično. Najznačajnija ulaganja po područjima tijekom navedenog razdoblja su Čikat – 240.000,00 kn, -Punta Križa – 250.000,00 kn, Nerezine, plaže, uvala Studenac, Galboka – 400.000,00 kn, uvala Koromačno – 110.000,00 kn, Ilovik – 146.000,00 kn i brojne druge. Ove godine planiramo sanaciju plaže na Čikatu – 200.000,00 kn, uređenje plaže na Zagazinama – 100.000,00 kn,  sanacija mula u Artatorama i nasipanje rizle – 110.000,00 kn, čišćenje podmorja i plaža – 100.000,00 kn, II faza uređenja plaže za invalide u Nerezinama – 50.000,00 kn, te sanaciju obalnog puta na Unijama – 145.000,00 kn. Naravno da to nisu sve investicije, već smo istaknuli neke od njih. Apsurdna je situacija u kojoj ravnatelj Petrinić ističe kako Lučka uprava nema dugovanja prema Gradu po osnovi Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda, kada u članku 22. tog Pravilnika stoji da je Lučka uprava dužna 30% netto prihoda ostvarenih naplatom naknade za vez na nautičkom dijelu luke otvorene za javni promet, uplatiti teritorijalno nadležnoj općini ili Gradu što je u ovom slučaju Grad Mali Lošinj. Naime, 23. prosinca 2005. godine Lučka uprava Mali Lošinj donijela je Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u gradskoj luci Mali Lošinj kojim je Južni bazen – centar s pripadajućim operativnim obalama, Rivom lošinjskih kapetana i Rivom Priko, označila kao privezišta namjenjena nautičarima. Iz toga proizlazi obveza Lučke uprave Mali Lošinj, na koju se sama obvezala, da 30% netto prihoda uplati Gradu Malom Lošinju. Još jednom napominjenimo kako nismo za ovakav način komunikacije, kojim je ravnatelj Lučke uprave uvrijedio i djelatnike Gradske uprave i članove Gradskog vijeća izrazivši sumnju u pravilno gospodarenje pomorskim dobrom, te raspodjelu financijskih sredstava.    Također, vjerujemo kako će obnašatelj dužnosti Župana PGŽ Vidoje Vujić, koji je još prošli tjedan dao punu potporu Gradu kako u projektima Grada tako i u odnosu sa Lučkom upravom, znati reagirati na ovakva medijska istupanja ravnatelja županijskih ustanova, te kako ćemo nastaviti dobru suradnju neovisno o niskim ispadima ravnatelja Gracijana Petrinića.  Politika 2012-03-06T20:05:53+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/obrtnicima-poticaji-za-zaposljavanje/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/obrtnicima-poticaji-za-zaposljavanje/#When:19:54:23Z   Jednokratni poticaj za svaku novozaposlenu osobu te za početak obavljanja djelatnosti iznosi dvije tisuće kuna, dok je mjesečni za svaku novozaposlenu osobu 500 kuna. Pravo na poticaj imaju postojeći i novi obrtnici koji su registrirani na području Grada, i to za sljedeće djelatnosti: bravar, dimnjačar, kamenoklesar, krojač, postolar, stolar, staklar, tapetar, tokar, urar (održavanje i popravci), varilac, vodoinstalater. Uvjet za dobivanje poticaja je i da podnositelji zahtjeva nemaju nepodmirenih obveza prema Gradu i Poreznoj upravi. Obrazac zahtjeva i popis dokumentacije koju treba priložiti uz zahtjev, podnositelji mogu podići u gradskoj pisarnici ili preuzeti na gradskoj web stranici www.mali-losinj.hr . Gospodarstvo 2012-03-06T19:54:23+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/zupanija-i-mali-losinj-zakopali-ratnu-sjekiru/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/zupanija-i-mali-losinj-zakopali-ratnu-sjekiru/#When:15:06:47Z   Zadovoljan sam susretom, nemamo disonantnih tonova, ali ima puno neriješenih problema koji se, kad ima dobre volje, riješe. Ne smijemo dozvoliti da problemi ovladaju nama, a nećemo ih ni rješavati putem medija, rekao je župan Vidoje Vujić na press konferenciji, izvijestio je Novi list. Razgovarali smo o novom Prostornom planu Županije, zdravstvenoj zaštiti, turizmu i sigurnosti u turizmu, a na prijedlog lošinjskog gradonačelnika teme su proširene i na socijalnu skrb i izlov alohtone divljači. Kroz razgovor želimo konstatirati probleme i utvrditi načine njihovog rješavanja. Zajedničke ćemo rješavati zajednički, cilj su zadovoljni građani, koji su korisnici naših usluga, a mi smo privilegirani jer smo od njih izabrani i možemo utjecati na rješavanje problema, kazao je župan Vidoje Vujić, na press konferenciji između radnog sastanka i radionica, održanih jučer u Lječilištu Veli Lošinj, a na kojima su sudjelovali predstavnici Primorsko-goranske županije te lokalnih samouprava Cresa i Malog Lošinja, predvođeni gradonačelnicima. Oduševljeni Cappelli Lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli, koji je dan prije ovog sastanka na sjednici Gradskog vijeća iznio mnoge kritike na račun Županije, jučer je na presici imao posve drugačiji ton i iskazao pravo oduševljenje novim županom te je zahvalio na uvrštenju tema koje je predložio za raspravu, a među ostalim je naveo: – Drago mi je da je dr. Vujić rekao da probleme ne treba pod tepih, a zapamtio sam i njegovu rečenicu sa sastanka da se investitorima treba pokloniti. Danas smo postigli kvalitetan dogovor i vjerujem da će se ubuduće ubrzati rješavanje svega što je do sada išlo sporo, rekao je Cappelli. Dalje po novim kriterijima Gradonačelnik Kristijan Jurjako je naglasio da je suradnja Grada Cresa i Županije jako dobra, pohvalio je što se ovakav zajednički sastanak održao jer je puno zajedničkih tema, a bez razgovora nema dogovora, zaključio je Jurjako te iskazao nadu da će ovakvih susreta ubuduće biti više. Kako je dan ranije na vijeću Cappelli kao velik problem izdvojio to što Grad Mali Lošinj nema svog predstavnika u upravnim vijećima županijskih ustanova, Lječilišta i Lučke uprave, pitali smo župana što o tom misli. On je kazao da je pristaša toga da predstavnici lokalnih samouprava budu u upravnim vijećima i da će se za to založiti te da nije kriv za ranije uspostavljene kriterije. Bačeno »samo« 350.000 kuna Na pitanje vezano za Lječilište i odlaganje realizacije javno privatnog partnerstva, župan Vujić je rekao da se ide u obnovu po modelu kako je to učinjeno u opatijskoj Thalassotherapiji, naveo je da je Lječilište Veli Lošinj samoodrživ projekt te da on nije sklon projektima u ladicama, nego realizaciji. Na naše pitanje koliko je do sada novca uloženo u pripremu javno privatnog partnerstva, kazao je oko 350 tisuća kuna, da li je to bačen novac poreznih obveznika, pitali smo, a župan Vujić je odgovorio, da je jedini!  Politika 2012-03-03T15:06:47+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/poceli-radovi-na-muzeju-apoksiomena/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/poceli-radovi-na-muzeju-apoksiomena/#When:15:56:19Z   GP Radnik počeo je s radovima na rekonstrukciji Palače Kvarner i njenoj prenamjeni u Muzej Apoksiomena. Ugovor o radovima vrijedan 12,5 milijuna kuna nedavno su potpisali gradonačelnik Gari Cappelli, u ime investitora Grada Malog Lošinja i predsjednik  uprave Radnika Mirko Habijanec u ime izvođača. Rok dovršetka radova  je 15 mjeseci. Paralelno s izvođenjem građevinskih radova započele su i  pripreme vezane uz dokumentaciju za osnivanje zajedničke ustanove  Ministarstva kulture i Grada Malog Lošinja, koja će voditi sve poslove  budućeg Muzeja Apoksiomena. Kreću i pripreme za muzejski postav.  Bude li sve po planu, dogodine bi brončana statua stara više od dvije  tisuće godina konačno trebala u reprezentativnom izdanju biti izložena  javnosti i postati jedan od značajnih motiva dolaska turista na Lošinj.  Inače, na jesen će Apoksiomen biti izložen u Louvreu, a kako će biti  postavljen na jednom od najfrekventnijih punktova pariškog muzeja,  očekuje se da će ga vidjeti i do tri milijuna posjetitelja. Kultura 2012-03-02T15:56:19+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/srd-udica-ima-novo-mlado-vodstvo/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/srd-udica-ima-novo-mlado-vodstvo/#When:15:45:06Z   Novi predsjednik je Dean Michael Razum, tajnik Leo Rizvić, a uz njih su u Izvršni odbor još izabrani Igor Majkić, Radoslav Jakupović i Antonio Viskić. U Nadzorni odbor imenovani su Mateo Vidulić, Saša Botaš i Marin Kraljić. Novi predsjednik Razum zatražio je od Mužića da u što kraćem roku riješi problem nagomilanih dugova »Udice« (najveći je onaj od 40.055 kuna prema Jadranka hotelima), te da bude potpisnik završnog računa za 2011. godinu. Dosadašnji predsjednik naglasio je da je »Udica« protekle dvije godine iz gradskog proračuna dobivala znatno manje sredstava nego ranije. Najveći dio sjednice protekao je u raspravi o Novogodišnjem kupu koji je lani ugašen nakon pola stoljeća redovnog održavanja. Mateo Vidulić je pozvao na slogu i angažman svih čimbenika, kako bi se ovo natjecanje obnovilo već ove godine. Gradonačelnik Gari Cappelli kazao je da se u Rovinju održava veliko međunarodno natjecanje koje organiziraju samo klub i hotelska kuća, bez sudjelovanja Grada Rovinja, ali i da će Mali Lošinj podržati obnavljanje Novogodišnjeg kupa ako novo vodstvo donese kvalitetan projekt novogodišnjeg natjecanja. Novi predsjednik Razum upitao je Cappellija zašto je Grad čekao da se natjecanje ugasi, na što je Cappelli odgovorio da Grad ne može organizirati natjecanje, već da je taj dio posla na »Udici«. SRD »Udica« postoji u kontinuitetu već 64 godine, od 1960. do 2010. priređivala je novogodišnja natjecanja u podvodnom ribolovu, Kup gradova i Zimski kup nacija, koja su svojedobno Lošinj dovodila u središte pozornosti domaće, pa i međunarodne javnosti, a Malom Lošinju donijela naziv »svjetske prijestolnice podvodnog ribolova«. »Udica« je bila domaćin prvog Svjetskog prvenstva 1957., te 2010. godine, nakon čega je uslijedio odlazak brojnih članova nezadovoljnih vođenjem kluba te gašenje novogodišnjih natjecanja. Sport 2012-03-02T15:45:06+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ja-volim-vrtic-humanitarni-projekt-za-potporu-djecjim-vrticima/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ja-volim-vrtic-humanitarni-projekt-za-potporu-djecjim-vrticima/#When:15:24:51Z Pampers i dm pokrenuli humanitarni projekt za potporu dječjim vrtićima u Hrvatskoj 'Ja volim vrtić!' S prvim danom 2012. godine pokrenut je humanitarni projekt Pampersa i dm-a za potporu dječjim vrtićima u Hrvatskoj. U sklopu projekta „Ja volim vrtić!“, za kupnju svakog pakiranja Pampersovih pelena u dm-u do 29. veljače 2012 Pampers i dm će donirati po četiri kune projektu potpore dječjim vrtićima u Hrvatskoj. Po dva vrtića iz svake hrvatske regije (ukupno pet regija) s najviše glasova primit će vrijednu potporu u očekivanom iznosu od oko 40.000 kn. Dječji vrtić "Cvrčak" trenutno broji gotovo 7200 glasova. Glasanje traje još danas i sutra zato požurite i glasajte za dječji vrtić "Cvrča" iz Malog Lošinja na jedan od sljedećih načina: Web glasanje: http://www.av-sm.si/pampers-hr/glasanje-za-djecje-vrtice?vid=2552&vrtec=DV-Cvrcak SMS: ime vrtića, mjesto, ime i prezime na broj 61005 (0,84 kn sa PDV-om). Svi prijavljeni vrtići biti će objavljeni na internetskoj stranici dm-a i Pampersovom Facebooku. Po dva vrtića iz svake hrvatske regije (ukupno pet regija) s najviše glasova primit će vrijednu potporu u očekivanom iznosu od oko 40.000 kn. Pampers i dm žele ovom akcijom pomoći vrtićima diljem Hrvatske a najmlađima darivati još više radosti, veselja i lijepih uspomena tijekom njihovog djetinjstva. Više informacija potražite na internetskoj stranici dm-a i Pampersovom Facebooku. Gradske 2012-02-28T15:24:51+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/pacijente-na-trajektnim-pristanistima-prekrcavaju-kao-vrece-krumpira/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/pacijente-na-trajektnim-pristanistima-prekrcavaju-kao-vrece-krumpira/#When:12:11:21Z   S novim ustrojem Hitne medicinske pomoći,  koja je startala krajem prošle godine, uvedena je i nova praksa prijevoza pacijenata s otoka. Tako se sve pacijente s otoka Raba, Cresa i  Lošinja ne prevozi vozilima hitne pomoći do Rijeke, kako je bilo ranije,  već pacijente drugog i trećeg stupnja hitnoće, otočna hitna s Raba prevozi do Senja, gdje ih preuzima hitna iz Rijeke, dok pacijente s Cresa i  Lošinja, otočna hitna vozi do Valbiske, te ih na tom trajektnom pristaništu preuzima riječka ili krčka hitna služba i vozi u Rijeku. Prebacivanje pacijenta odvija se naočigled svih ostalih putnika koji se zateknu na  trajektnom pristaništu, bez zaklona i u svim vremenskim uvjetima pacijente se prebacuje iz jednog vozila u drugo, što je naravno izazvalo  negativne reakcije otočana, jer osim što imaju zdravstveni problem i  trebaju hitnu medicinsku pomoć, situacija im se dodatno otežava stavljajući ih u neugodan položaj prebacivanja u drugo vozilo. Otočani  smatraju da je takav način potpuno neprimjeren, da su ugrožena prava  pacijenata, a mnogi su i vrlo sarkastični, pa nam je tako jedan  ogorčeni  građanin s Cresa kazao kako i krumpiri imaju bolji tretman nego otočni  pacijenti, jer nikom ne pada na pamet da ih prebacuje, dok je drugi dodao, da bi možda bolje bilo da se umjesto hitnoj službi pacijenti obrate  City expressu ili Hrvatskoj pošti jer da oni dostavljaju brzo i idu od  kuće do kuće.  I dok su otočani ogorčeni, u upravi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci kažu da nema razloga za negativne reakcije jer se za prvi  stupanj hitnoće ništa nije promijenilo te se pacijenti npr. s infarktom,  trudnice pred porodom, politraume i slično, kao i ranije voze direktno  u Rijeku, a za hitnoće drugog i trećeg stupnja, to jest za odložna stanja,  pacijente se prebacuje jer se na taj način osigurava brz povratak vozila i  tima hitne pomoći na otok, a to je i bio cilj uvođenja ove nove prakse,  kazala nam je Jugoslava Kurelčuk , zamjenica ravnateljice u Zavodu za  hitnu medicinsku pomoć u Rijeci. – Na ovaj način izbjegavaju se situacije da otoci ostanu bez vozila i tima, jer se u kratko vrijeme vraćaju na otok i raspoloživi su za daljnje  intervencije. Smisao je da otočna hitna što više djeluje na svom terenu,  a ne da prevozi pacijente, zaključila je dr. Kurelčuk. Gradske 2012-01-18T12:11:21+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/prosvjed-povodom-ukidanja-novogodisnjeg-natjecanja-u-podvodnom-ribolovu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/prosvjed-povodom-ukidanja-novogodisnjeg-natjecanja-u-podvodnom-ribolovu/#When:15:48:44Z U organizaciji GO ABH Mali Lošinj održan je protestni skup u malološinjskoj uvali povodom gašenja 50 godina stare tradicije, Novogodišnjeg natjecanja u podvodnom ribolovu, najstarijeg natjecanja u Hrvatskoj. Više fotografija pogledajte na Facebook stranici ABH Lošinj   Gradske 2011-12-29T15:48:44+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/studentska-vecer-na-losinju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/studentska-vecer-na-losinju/#When:19:01:55Z Sutra 27. prosinca 2011. u šatoru na ljetnoj pozornici održat će se koncert grupe Gustafi sa početkom u 21:00h. Koncert će se održati povodom Tradicionalnog susreta gradonačelnika Garija Cappellija sa studentima Malog Lošinja... Dođite u što većem broju i zabavite se! Svaki student ima piće gratis! Zabava 2011-12-26T19:01:55+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/sretan-bozic/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/sretan-bozic/#When:19:06:11Z Neka Vam nadolazeći blagdani budu ispunjeni mirom a nova 2012. Godina obiljem radosti i zdravlja, te osobnog i poslovnog uspjeha. Čestit  i blagoslovljen Božić i ugodne blagdane želi Vam portal MaliLosinj.org Obavijesti 2011-12-24T19:06:11+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ugasena-novogodisnja-natjecanja/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ugasena-novogodisnja-natjecanja/#When:14:05:25Z   Na kraju ove godine u Malom Lošinju neće se održati tradicionalna Novogodišnja natjecanja u podvodnom ribolovu. Šteta! Preblag je to izraz za ovo što se dogodilo velikom i međunarodno afirmiranom natjecanju, desetljećima najvećem svjetskom natjecanju podvodnih ribolovaca, kvalitetom puno puta jačim od svjetskog prvenstva. Najveća imena svjetskog podvodnog ribolova redovito su u prigodi novogodišnjih blagdana imala samo jedno odredište – Mali Lošinj. Više za to neće imati prilike! Možda se natjecanja danas-sutra obnove. Nikada, međutim, to neće biti ona ista novogodišnja natjecanja. Tradicija je prekinuta, počinjena je nepopravljiva šteta. Tko je kriv, zašto se tako dogodilo? Je li to uopće važno u ovom trenutku? Najgore je od svega što više nema Novogodišnjih natjecanja, Kupa gradova i Kupa zemalja, što se godinama nazivao Kup nacija. Ako je to sada uopće važno. Priča je završena, zaustavila se na broju 50. Velika obljetnica što je lani skromno obilježena, potpuno zasjenjena prethodno održanim SP-om u istom sportu, na istoj lokaciji. Lijep oproštaj, dometnut će mnogi. Tužan, da tužniji ne može biti, odgovorit će svatko od nas koji smo vezani uz podvodni ribolov. Komercijalizacija Odlazit ćemo i dalje u Mali Lošinj, službeno i privatno, možda i vezano uz podvodni ribolov. Odlaziti hoćemo, ali nikada više to neće biti isto. Odlazak u Mali Lošinj na Novogodišnja natjecanja predstavljao je za sve svečanost, bez obzira na to u kojem svojstvu na njima sudjelovali. Predstavljalo je to za sve nas najljepši završetak jedne i uvod u novu godinu. I tako uvijek na kraju prosinca, iz godine u godinu, iz jednog u drugo, treće desetljeće... Osobno, a u ovakvom tužnom trenutku takav moram biti, previše sam vezan uz Mali Lošinj i Novogodišnja natjecanja. Zapisao sam 37 sudjelovanja na toj manifestaciji, 37 puta proveo blagdanske dane izvan svog doma, ali na lijepome mjestu i u dragom društvu, među mnoštvom prijatelja s Lošinja, iz Hrvatske, iz mnogih zemalja. Tko nije bio u Malom Lošinju na Novogodišnjim natjecanjima, tko ih nije doživio, ne može to razumjeti, shvatiti tu ljubav, čvrstu i neraskidivu vezu podvodnih ribolovaca i Malog Lošinja. Politički pritisci I što sada, koga kriviti što je okončana prelijepa priča, kakva se nikada više neće ponoviti. Ni u hrvatskom, a vjerujem, ni u svjetskom sportu. Nastupila su druga vremena, sport se maksimalno komercijalizirao. Upravo to bio je prvi korak prema definitivnom kraju, gašenju Novogodišnjih natjecanja. Negativni događaji potom su se naprosto lijepili jedan na drugi. Nepotrebno je gradirati njihovu težinu, dovoljno ih je spomenuti. Redom, počelo je ratne 1991. godine. Koliko nam je zla rat donio... Dugo je trajalo. Kroz to vrijeme promijenile su se generacije, starija je otišla, mlađa nije imala naviku dolazaka na Lošinj, nije imala prilike spoznati njegovu privlačnost. Mislimo pritom na inozemne ribolovce, a počela se prorjeđivati i lista domaćih. Idući težak udarac lošinjskim natjecanjima zadao je matični, Hrvatski ribolovni savez. Svjetsko prvenstvo 1998. godine dodijeljeno je Hrvatskoj, s namjerom da se održi na Lošinju. Savez je prvenstvo dodijelio Zadru, bilo je tu svega, političkih pritisaka, zakulisnih igara, bilo je nemilih događanja na samom prvenstvu. Lošinj je izgorio dugoročno, bez obzira što je desetak godina kasnije dobio Svjetsko prvenstvo. U međuvremenu, Novogodišnja natjecanja nezaustavljivo klize nizbrdo. Nije ih spasilo ni prošlogodišnje Svjetsko prvenstvo. Naprotiv, još ih je dokrajčilo, tri mjeseca nakon njega najboljima se nije dolazilo na Lošinj, a i domaćin je bio organizacijski iscrpljen. Pa je i termin pomaknut dva tjedna ranije. Bilo je to natjecanje na lokalnoj razini, tek da se održi i upiše brojka 50. Krivce za propast Novogodišnjih natjecanja ne smijemo tražiti samo izvan otoka, iako je tome značajan doprinos dala gospodarska kriza, svjetska i hrvatska. Besparica pritišće organizatore, novaca nemaju klubovi za slanje svojih natjecatelja, štedljivo se ponašaju bogati inozemni savezi. Sve to, međutim, ne oslobađa krivnje domaćine, Lošinjane, sportske djelatnike iz SRD »Udica«, te čelne ljude grada i gospodarstva. I njima pripada velik dio gorkog kolača. Udica Nema više zanesenjaštva, ne samo u »Udici« i ne samo u podvodnom ribolovu, nego u sportu u cjelini. Nije bilo dovoljno novaca, odustajali su sponzori, domaće gospodarstvo udjeljivalo je mrvice, daleko od onoga kako je »Udica« nekada tetošena. Novogodišnja natjecanja izgubila su nekadašnji tretman, neki drugi sportovi postali su u Malom Lošinju važniji od podvodnog ribolova. Da, nekad je »Udica« bila jedina, sad ih ima mnogo koji traže svoj dio iz gradske sportske blagajne. »Udica« danas, kako govore njezini čelnici, nema novaca za organizaciju Novogodišnjih natjecanja. Tvrde, godišnja dotacija nije im dovoljna za hladni pogon. Dodatni izvori teško se pronalaze, moguće je dobiti nešto sitno, ne i velike iznose. Zar uistinu Malom Lošinju više ne trebaju Novogodišnja natjecanja? Da li je moguće da današnja generacija zaboravlja što su ona značila za grad i otok. Pamtim priče o zimskom turizmu, njegovim počecima, gradnji prvih hotela s centralnim grijanjem. Pamtim i priču o Međunarodnoj godini turizma – ona je otvorena u Malom Lošinju na Novu godinu, 1. siječnja 1967. Izračunajmo, bit će za koji dan poluokrugli jubilej. U središtu svega bili su podvodni ribolovci i njihova natjecanja. Svjetski, europski i nacionalni prvaci stajali su postrojeni na gradskom trgu, onom istom što ga danas krasi spomenik podvodnom ribolovcu. I on govori što je podvodni ribolov značio Malom Lošinju i Lošinjanima. Je li moguće da to ne znamo, ili smo zaboravili. Novogodišnji kup Nekorektno bi bilo u nekoga upirati prstom i pojedinačno ga imenovati krivcem za gašenje Novogodišnjih natjecanja. Nije jedan, ima ih više. Jasno, moglo bi se gradirati koliko tko u tome ima udjela. Vjerujem, prepoznat će se, neka svatko preuzme svoje dionice. Sad je kasno da se bilo što popravi. Možda se moglo pokušati, makar najskromnije, kao lani, samo da se tradicija ne zatare. Sigurno bi uskočili i barkarioli, kojih se »Udica« prije nekoliko godina odrekla i nanijela im veliku nepravdu. Oni su uvijek bili najvjerniji suradnici, najbolji prijatelji podvodnih ribolovaca. Poznajem ih dobro, vjerujem da bi u sadašnjem teškom trenutku »Udici« pružili ruku pomoći. Šteta što se nije ranije aktivirala jedna građanska inicijativa, imali su dobru ideju – održati Novogodišnji kup, makar kao na početku. Prvi Novogodišnji kup gradova održan je 31. prosinca 1960. godine sa samo četiri ekipe. Na najmasovnijem bio sam glavni sudac – 30. prosinca 1987. godine u moru je bilo 177 ribolovaca.  Gradske 2011-12-20T14:05:25+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/djecji-festival-mici-gardelini-paolo-kastelan-osvojio-publiku/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/djecji-festival-mici-gardelini-paolo-kastelan-osvojio-publiku/#When:12:52:50Z   Šesnaestu godinu za redom Dječji festival Mići gardelini, ispunio je lošinjsku dvoranu Vladimira Nazora do posljednjeg  mjesta, a brojna publika je velikim pljeskom i uzvicima podrške pozdravila svih 25 gardelina koji su kroz solo nastupe, duete i kvartete otpjevali 17 skladbi. Nastupom i izvedbom pjesme »Zora bila«, klape Intrade, oduševio je Cresanin Paolo Kaštelan, te je glasovima publike, nakon dvije godine, ponovno pobjednik festivala. Vicegardelinka je Ana  Verunica, koja je izvela skladbu Aleluia Aleksandre Burke, i osvojila  drugo mjesto dok je na treće mjesto publika pozicionirala Laru Štavlić s  pjesmom  Singing Rock'n roll grupe Stijene.   Organizator festivala je  Lošinjski Radio – Radio Jadranka, a prihod od ulaznica uvijek se namjenjuje u humanitarne svrhe. Ove godine od ulaznica je prikupljeno  5.120 kuna, čemu je gradonačelnik Gari Cappelli dodao još tri tisuće  vrijedan ček Grada te će se za potrebe djece u lošinjskom Domu zdravlja nabaviti dva inhalatora i otoskop, aparat za pregled unutrašnjosti  uha. U proteklih 16 godina na festivalu je nastupilo preko pet stotina djece osnovnoškolske dobi, neki od njih su nastavili glazbenu i plesnu karijeru, a upravo su na Mićim gardelinima učili kako pobijediti tremu i otkrili ljepotu nastupa pred brojom publikom koja s guštom nagrađuje dobre izvedbe. Jedan od njih je i Alen Bičević, koji uspješno kroči zabavno glazbenim vodama, a kao gost u pratnji plesačica, nastupio je i na ovogodišnjem festivalu gdje su uz miće gardeline nastupile i male Lošinjske mažoretkinje. Festival su i ove godine, krizi unatoč, poduprijeli brojni sponzori pa su svi izvođači dobili darove, kao i ranijih godina Giani i Andreas osigurali su besplatno ozvučenje, a ususret gardelinima izašli su i  HUZIP i ZAMP. Zabava 2011-12-11T12:52:50+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/koordinacija-o-manifestacijama-u-2012.-godini/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/koordinacija-o-manifestacijama-u-2012.-godini/#When:16:43:48Z Dana 29. Studenog 2011. godine u prostoru gradske vijećnice, u organizaciji Grada i Turističke zajednice, održana je proširena sjednica Turističkog vijeća sa temom „Kulturne manifestacije u 2012. godini“ kojoj su nazočili gradonačelnik Gari Cappelli, zamjenica Ana Kučić, direktorica Turističke zajednice Đurđica Šimičić te predstavnici hotelskih kuća, turističkih agencija, ugostitelja, mjesnih odbora, udruženja obrtnika... Kao što je gradonačelnik Cappelli istaknuo na početku, intencija sjednice bilo je poboljšanje komunikacije između svih turističkih subjekata te koordinacija svih institucija prilikom organizacije manifestacija. Cilj je apsolutna sinergija svih turističkih subjekata, kvalitetniji koncept manifestacija, zadovoljnija publika i dobro uložena financijska sredstva. Dogovoreno je kako će institucije dostaviti svoje prijedloge, na temelju kojih će se isplanirati kalendar događanja, a organizatorima će se pružiti sva potrebna operativna pomoć od strane Grada i Turističke zajednice čime će se postići da tijekom cijele godine svi gosti i građani upoznaju kulturu otoka Lošinja, njegovu povijest, tradiciju i običaje, te samim time postaju dio jedne velike priče. Naravno, uz koncept modernih koncerata, nastavak jazz festivala, Osorskih glazbenih večeri, tematskih manifestacija, te manifestacija u malim mjestima, uz usku suradnju sa mjesnim odborima. Za slijedeću godinu nastavlja se sa tiskanjem zajedničke brošure manifestacija, promocije na web stranicama, društvenim mrežama, zajedničkim plakatima i medijskom promocijom. Kultura 2011-11-30T16:43:48+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/40-godina-osnovne-glazbene-skole/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/40-godina-osnovne-glazbene-skole/#When:13:59:00Z   Zahvalnice za dvadeset i više godina rada gradonačelnik Gari Cappelli i ravnateljica POU Gordana Maja Antoninić dodijelili su Gordani Šegota, Antoneli Kunda, Mirjani Mikičić-Flego, Draganu Kajanu, a Priznanja su uručena voditeljici Glazbene škole Mirjani Nikolić i dugogodišnjem djelatniku škole i osnivaču Puhačkog orkestra Josip Kašman, umirovljenom glazbeniku, maestru Josipu Smojveru. Inače, Osnovna glazbena škola Josipa Kašmana u Malom Lošinju, započela je sa radom sredinom 20. stoljeća, a osnivač joj je Grad Mali Lošinj. Na početku je djelovala u okviru Glazbenog društva Josipa Kašmana, zatim kao područni odjel glazbene škole I. M. Ronjgova iz Rijeke, a od 1991. godine rješenjem Ministarstva prosvjete RH kao OGŠ Josipa Kašmana sa Područnim Odjeljenjem u Cresu, a pri Pučkom otvorenom učilištu Mali Lošinj. Škola je dobila ime Josip Kašman, kao uspomena slavnom baritonu, koji je rođen u Malom Lošinju. Osnovna glazbena škola kod djece stvara navike slušanja vrijednih glazbenih ostvarenja, razvija glazbeni ukus, osposobljava za samostalno muziciranje i individualno stvaralaštvo. Družeći se u ležernom ozračju razvijaju ljubav prema glazbi, glazbalima, a istovremeno razvijaju sluh, motoričke sposobnosti i osjećaj za ritam. Kultura 2011-11-28T13:59:00+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/predskolci-posjetili-gradonacelnika/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/predskolci-posjetili-gradonacelnika/#When:13:54:47Z Tom prilikom. djeca su gradonačelniku otpjevala pjesmicu o Lošinju, a nakon toga pokazali i ilustriranu knjižicu koju su sama napravila  - likovni radovi koji opisuju stihove netom otpjevane pjesmice.U razgovoru su odgajateljice predložile moguću izradu slikovnice, a gradonačelnik je prihvatio prijedlog te ga proširio na realizaciju pod pokroviteljstvom Grada Maloga Lošinja. Cilj slikovnice, koja bi bila trojezična - na engleskom, talijanskom i hrvatskom jeziku, bila bi u svrhu promoviranja otoka kroz oči djeteta. Gradske 2011-11-28T13:54:47+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otvorenje-downhill-staze-podjavori-u-velom-losinju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otvorenje-downhill-staze-podjavori-u-velom-losinju/#When:17:54:27Z Radi se o jednoj od najatraktivnijih disciplina brdskog biciklizma koja je u posljednje vrijeme sve omiljenija i popularnija među ljubiteljima adrenalinskih sportova. Za obilazak staze potrebno je svega desetak minuta uz osnovne informacije koje će biti dostupne u tiskanom vodiču po stazi.  Sport 2011-11-26T17:54:27+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/zapocela-izborna-kampanja-na-losinju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/zapocela-izborna-kampanja-na-losinju/#When:17:46:41Z Neposredna izborna propaganda na Lošinju započeta je prije nekoliko dana pojavom skromnih letaka Hrvatskih laburista, Stranke rada, nalijepljenih na oglasnim pločama po gradu među oglasima kojim se nude usluge uređenja okućnica te psećih šapica, prodaja štednjaka na drva, kutne garniture i ogrjevnog drveta, ali i vodke s Red Bullom za 12 kn te mami u nekakav "Mafia bar" velikim plakatom erotskog sadržaja. Danas oko podneva na glavnom trgu u Malom Lošinju šator je podigla Kukuriku koalicija, a njeni kandidati i aktivisti dijelili su građanima propagandni materijal Politika 2011-11-26T17:46:41+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/potpisan-ugovor-vrijedan-30-milijuna/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/potpisan-ugovor-vrijedan-30-milijuna/#When:20:51:31Z Ugovor su potpisali gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli sa predstavnicima izvođača radova, ispred Pomgrad inženjeringa d.o.o. iz Splita ugovor su potpisali Dag Baldasar i Božidar Šimundić, a ispred GP Krka d.d. iz Krka ugovor je potpisao zamjenik direktora Željko Velnić. Ugovorena vrijednost radova iznosi  29.341.097,50 kn s PDV-om. U navedeni iznos nije uključena vrijednost urbane opreme kao ni hortikultura koji će se ugovoriti naknadno. Osim toga, navedeni iznos uvećava se i za troškove projektne dokumentacije, nadzora, koordinatora radova i td., te se investicija procjenjuje na ukupni iznos od 35.000,000,00 Kn. Radovi započinju koncem studenog, a odvijat će se u dvije faze: I. faza do 15.06.2012. godine, a II. faza od 15.09.2012. do 31.01.2013. godine. O rekonstrukciji: Predmetni zahvat obuhvaća obalu u dužini cca 400 m. Dio obale od trga odnosno ribarnice do postojećeg plutajućeg valobrana obala se proširuje od 1,50 m do cca 7,50 m. Tim zahvatom postavila bi se nova obalna crta u pravcu. Dio obale od postojećeg plutajućeg gata (valobrana) do starog gata ispod INA-ine pumpe proširuje se u širini cca 10,00 m i dužini od 100 m. Na prvom djelu obale postojeći obalni zid sanira se u dužini od cca 203 m. Obala se proširuje na način da se prošireni dio oslanja na pilote te se rasponska konstrukcija montira na naglavnice. Rasponska konstrukcija sastoji se od montažne uzdužne grede, dvije montažne poprečne grede, montažne omnie ploče te ploče na licu mjesta. Dio obale od lukobrana do starog gata radi se istim konstruktivnim sustavom uz dodatni dio kao što je montažni zid iza pilota zaštita nasipa. Montažni zid štiti se kamenim nasipom i školjerom prema projektnoj dokumentaciji. Sva obalna konstrukcija opremljena je temeljnom infrastrukturom. Na obalnom rubu mora se izgraditi niz ispusta koji su prikazani u projektnoj dokumentaciji. Zaobalni dio koji sadržava prometnicu, šetnicu, pristupne puteve luci te postojeću temeljnu infrastrukturu rekonstruira se te se dodatno oprema sa svim projektom definiranim instalacijama. Na svakom djelu u dužini od 400 m osigurava se obalna šetnica koja ima istu širinu cca 4,50 m te prometnicu sa novim prometnim rješenjima te proširen prostor od prometnice do postojećih objekata. Prostor je opremljen sa đardinjerama, kandelabrima, rasvjetnim tjelima, kamenim popločenjem, te opremom za površinsku odvodnju. Gradske 2011-11-15T20:51:31+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/mihaela-kobale-najbolja-na-istra-euro-cupu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/mihaela-kobale-najbolja-na-istra-euro-cupu/#When:15:51:38Z Mihaela je tim rezultatima bila najbolja kata natjecateljica turnira. Od ostalih lošinjskih natjecatelja uspješan je bio i Antonio Ramljak koji je u kategoriji učenika osvojio srebrnu medalju te Anamarija Celinić koja je u tegoriji mlađih kadetkinja bila brončana. Nikolina Marić osvojila je 5 mjesto također u kategoriji mlađih kadetkinja. Ovaj puta bez rezultata ostale su Tereza Sorić i Tea Banić koje su svoje nastupe završile u prvom kolu. Natjecatelje su na turniru vodili treneri Gabor i Martina Mihailović koji su vrlo zadovoljni ostvarenim rezultatima, pogotovo što su medalje osvojili i mladi natjecatelji kluba. Turnir je bio vrlo jak i lijepo organiziran, nastupilo je 74 karate kluba sa 540 natjecatelja iz 9 zemalja. Sport 2011-11-06T15:51:38+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ana-jelusic-promotorica-zdravstvenog-turizma-losinja/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ana-jelusic-promotorica-zdravstvenog-turizma-losinja/#When:17:17:17Z Ana je oduševljena otokom vitalnosti i nasmijana je izvjavila: “Lošinj je otok na kojem se tako intenzivno osjećaju mirisi, ugodno se osjećam i zadovoljna sam! Želja mi je na Lošinju provoditi što više slobodnog vremena.“ Turizam 2011-11-01T17:17:17+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/osvojite-vrh-televrin-povodom-svjetskog-dana-pjesacenja/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/osvojite-vrh-televrin-povodom-svjetskog-dana-pjesacenja/#When:18:16:33Z Pješačenje je organizirano u dvije varijante: duži i nešto zahtjevniji put iz mjesta Nerezine u trajanju od 4 – 5 sati te iz mjesta Osor, u trajanju od oko 2 sata. U obje varijante cilj je stići do planinarskog doma Sv. Gaudent, u kojem je za sve sudionike organizirana okrjepa, pod pokroviteljstvom Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice Grada Malog Lošinja. Planinu Osoršćicu godišnje posjeti i do 10.000 gostiju iz čitave Europe te mnogi gosti iz dalekih prekomorskih zemalja. Najveći broj planinara su ipak naši dragi susjedi Slovenci koji dovode najviše planinarskih grupa u pred i po sezoni. Tijekom cijele godine na Osoršćici se organizira više susreta planinara i ljubitelja prirode, služba vodiča gotovo svakodnevno vodi organizirane grupe gostiju, a planinarski dom je opskrbljen i otvoren svakodnevno. Planinarsko društvo, koje broji stotinjak članova, u suradnji s TZ Grada Malog Lošinja, uredilo je više planinarskih staza iz svih smjerova te sportsko penjalište s postavljenim smjerovima. Ove smo godine u svibnju imali prezentaciju nove tematske staze Putevima Sv. Gaudencija koja se sastoji od 14 točaka koje gostu pružaju doživljaj osjećaja prirode, pogled, dodir, miris i udah te pritom skreće pozornost na detalje svijeta prirode uz promicanje ekološke svijesti o očuvanju bioraznolikosti Osoršćice. Od ostalih znamenitosti ove živopisne planine izdvajamo crkvicu Sv. Mikule, jamu Sv. Gaudencija, Velu jamu, vrh Televrin i bivšu karaulu koja je danas planinarski dom. Zanimljiv je i podatak da polovicu planinarskog društva Osoršćica čini podmladak za koji se organiziraju škole u prirodi gdje se polaznike poučava o važnosti i načinu očuvanja okoliša, a svi članovi društva su aktivni u obilježavanju i čišćenju staza, održavanju planinarskog doma, vođenju gostiju i brojnim sličnim aktivnostima. Budite i Vi dio ekipe koja će pohoditi Osoršćicu, udahnite punim plućima zrak prve kvalitete te širom otvorite oči pri pogledu na jednu od najljepših panorama na sjevernom Jadranu uživajući u pogledu na cijeli lošinjski arhipelag, Cres, Rab, Pag, Silbu, obalu Istre te planinski masiv Gorskog kotara i naše najveće planine, Velebita. Kultura 2011-10-15T18:16:33+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-hotelsvillas-ulazi-u-treci-ciklus-investicija/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-hotelsvillas-ulazi-u-treci-ciklus-investicija/#When:10:52:20Z U sklopu Ugovora o suradnji koji su 2007. godine potpisali Jadranka hoteli d.o.o. i Europska banka za obnovu i razvoj, a tijekom kojega je do sada, u dva ciklusa, investirano preko 35 milijuna eura, kreće i treći ciklus investicija vrijedan 12 milijuna eura. 3 milijuna eura iz vlastitih sredstava te 9 milijuna iz kredita namijenjeni su obnovi i dokategorizaciji velološinjskog bisera, hotela Punta. Ukupna vrijednost investicija u sklopu Ugovora o ulaganju u razvitak i poboljšanje usluga hotela Grupacije iznosi preko 80 milijuna eura. Pripremni radovi na hotelu Punta započet će 06. listopada, a u planu je da novi hotel, pod imenom Club Hotel Punta, primi svoje prve goste u lipnju 2012. Projektno rješenje potpisuje Agro Inženjering iz Zagreba i arhitekt Zoran Balog, a radovi će obuhvatiti obnovu cjelokupnog hotela te uključiti izgradnju vanjskog bazena sa sunčalištem. Novi Club Hotel Punta imat će četiri zvjezdice te će raspolagati s 219 suvremeno opremljenih, prostranih i udobnih soba i 16 hotelskih apartmana s balkonima s pogledom na more ili park i stoljetnu borovu šumu; unutarnjim i vanjskim bazenom s grijanom morskom vodom; bogatim relax i wellness sadržajima; te restoranom i barom s panoramskim pogledom na Kvarnerski zaljev. Zbog jedinstvenog položaja i specifične, ljekovite velološinjske klime, Club Hotel Punta će biti mjesto gdje će gost tijekom cijele godine moći doživjeti trenutke vrhunske ugode, mira i odmora od užurbane svakodnevice i stresa. Sloganom a place of vitality – mjesto vitalnosti, Punta će se pozicionirati kao hotel u kojem će se moći doživjeti najbolji sklad s netaknutom prirodom kroz posebno osmišljenu gastronomsku, relax te wellness ponudu. „Uz posebno osmišljenu ponudu koju pružaju LH&V hoteli - Wellness & Conference Hotel Aurora i Family Hotel Vespera, iz zone Sunčana uvala u Malom Lošinju – a koju su prepoznali i pohvalili stari i novi gosti, u cilju nam je da i Club Hotel Punta bude prepoznat po svojoj jedinstvenoj, vrhunskoj turističkoj ponudi te svojom posebnošću nadogradi raznolikost LH&V portfelja“ povodom početka radova na hotelu Punta, zaključio je član Uprave Jadranka hotela, Damir Mlacović. Turizam 2011-10-05T10:52:20+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otvorena-novouredena-skolska-knjiznica/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otvorena-novouredena-skolska-knjiznica/#When:10:16:14Z Uz gradonačelnika Garija Cappellija i pročelnicu Mirtu Lozančić, otvorenju su prisustvovali sadašnji ravnatelj Darinko Sesar i bivši ravnatelj Tomislav Gospodnetić, profesorica hrvatskog jezika Kata Marković i Črnjar Ljiljana, voditeljica matične županijske službe Gradske knjižnice Rijeka. Gradonačelnik Grada Maloga Lošinja Gari Cappelli pozdravio je hvalevrijedan projekt, razgledao prostor te tom prilikom istaknuo da Grad izdvaja više od pola milijuna kuna za OS i  SŠ jer smatra da su školstvo i zdrastvo prioriteti u koje je potrebno ulagati. Inače, knjižnica raspolaže s 4 200 knjižne građe, te zahvaljujući novom prostoru ona će sada biti propisno i adekvatno zbrinuta. Osim kniga u prostoru se nalaze tri računala koja su na usluzi korištenja učenicima i profesorima srednje škole. Gradske 2011-10-05T10:16:14+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/marina-postaje-rijecki-brod-hotel/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/marina-postaje-rijecki-brod-hotel/#When:11:13:03Z Nakon što je pet godina legendarna »Marina« bila usidrena u lošinjskoj luci gdje je nakon sedamdeset godina plovidbe preuzela novu ulogu i bila u funkciji ugostiteljskog objekta, u petak je krenula u novu luku i u novu službu. Iz lošinjske luke otegljena je u Rijeku, gdje će za koji tjedan na njoj s radom početi ugostiteljski objekt na oko 400 »kvadrata«, a u roku godinu dana plan je da m/b »Marina« zaživi kao hotel po mjeri grada i riječke luke s oko šezdeset ležajeva u kategoriji tri zvjezdice. - Mali Lošinj je za »Marinu« bio premalen, ili je »Marina« bila prevelika za Lošinj, kaže nam direktor tvrtke Arhipelag d.o.o. Dubravko Kušeta, čija je tvrtka proteklih pet godina u lošinjskoj luci imala koncesiju, koju je sada na deset godina dobila od Lučke uprave Rijeka. U svojih sedam desetljeća plovidbe »Marina« je preživjela i dva rata. Tijekom Drugog svjetskog rata bila je na vezu u Švedskoj, a kad je rat završio prevozila je logoraše iz Njemačke na oporavak u Švedsku. U Domovinskom ratu »Marina« je dobila nekoliko gelera i to baš na oplati zapovjedničkog mosta. Održavala je linije na dalmatinskom području, a u bogatoj povijesti ovog broda je i podatak da su njome evakuirane izbjeglice iz Dubrovnika. »Marina« i njena posada dva puta su nagrađivani Vjesnikovom »Plavom vrpcom« za podvige na moru, i to zajedno s brodovima Jadrolinije za ratne plovidbe, a drugi put samostalno, za spašavanje jedriličara. - Želio bih zahvaliti Lučkoj upravi i Gradu Rijeci na susretljivosti i tome što su nas doživjeli kao partnere i prepoznali naše planove koji se u cijelosti uklapaju u programe koje i Grad i Lučka uprava žele na svom prostoru. »Marina« će gradu ponuditi deficitarni sadržaj, a to je prvenstveno hotelski smještaj. Pokazatelji govore da se gosti Rijeke u gradu zadržavaju kratko, a mi ćemo s kategorijom smještaja i s našim kapacitetima od oko šezdesetak ležajeva ponuditi uslugu kakva sada gradu i luci nedostaju. U Malom Lošinju koji ima nekoliko tisuća stalnih stanovnika i relativno kratku sezonu nismo uspjeli ostvariti planove. Vjerujemo da ćemo to, u gradu kojem 365 dana u godini gravitira oko 300 tisuća ljudi, i uz to njeguje urbani turizam, uspjeti. »Marina« je svojom formom i poviješću sama po sebi atrakcija, kaže Dubravko Kušeta, kojem sada predstoji i atraktivno osmisliti ponudu u Rijeci. Inače, »Marina« je zaista poseban brod. O tome svjedoče brojni podaci iz njene povijesti, a uz nju otočani, Dalmatinci, ali i Istrani vezuju mnoštvo lijepih uspomena, jer upravo je ovaj brod godinama na svojim putovanjima povezivao te tri naše regije. Njezin odlazak nikada nisu uspjeli nadomjestiti ni brzobrodska veza Lošinja, Zadra i Pule, kao ni trajektna linija koja Lošinj povezuje sa Zadrom. Naime, u tkivo »Marine« utkano je neko drugo vrijeme i retro stil u najboljoj brodskoj formi. Kapacitet »Marine« je četrdeset vozila i više od tristo putnika, a postizala je brzinu od 14 čvorova. Posljednji put je 2005. godine »Marina« tijekom sezone povezivala Pulu, Mali Lošinj i Zadar, kao brod »Lošinjske plovidbe«, a godinu poslije prodana je tvrtki Arhipelag, koja ju je na njen 70-ti rođendan usidrila u lošinjskoj luci u novoj namjeni. Do tada je bila najstariji putnički brod na svijetu koji je imao plovidbenu dozvolu. Sagrađena je 1936. godine u Danskoj za švedskog brodara. Porinuće je bilo 7. veljače 1936. a na prvu plovidbu krenula je 11. lipnja iste godine. Prvo ime, »Kron Princessan Ingrid« nadjenula mu je kuma broda, tadašnja švedska princeza, kasnije danska kraljica. Brod je godinama održavao liniju Friedrickshafen - Göteborg, dok ga nisu zamijenili novi, veći i suvremeniji brodovi. Izvorno je »Marina« bila dugačka 64 metra, a nakon 14 godina plovidbe, produžena je za osam metara. Kada ga je 1969. godine kupila »Lošinjska plovidba«, brod se već zvao »Marina« i u lošinjsku luku prvi put uplovila je u studenom te godine. Najprije je plovila za Rijeku, iz Malog Lošinja, Cresa i Rapca, kratko je održavala i liniju za Rimini, da bi od 1971. godine krenula linija koja je za većinu zaštitni znak ovog broda, a to je veza Lošinja s Istrom i Dalmacijom. Sada će Rijeci donijeti novi sadržaj, a umjesto da tuče valove, pružat će miran san i okrijepu u gradskoj luci. Gradske 2011-09-25T11:13:03+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/mali-losinj-u-13-milijunski-dug-radi-dogradnje-rive-priko/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/mali-losinj-u-13-milijunski-dug-radi-dogradnje-rive-priko/#When:10:48:20Z Lošinjski gradski vijećnici jednoglasno su usvojili svih osam točaka dnevnog reda, među kojima i onu o zaduženju Grada u visini 13 milijuna kuna za projekt rekonstrukcije i dogradnje Rive Priko, koji će provoditi istovremeno kad i izgradnju kanalizacijskog sustava u sklopu projekta Jadran, a radovi će početi 1. studenog. Grad se zadužuje kod Erste banke, rok povrata je 11 godina, a poček tri godine, kamatna stopa je 3,3 posto te 3,3 posto interkalarna kamata, pa je ukupna cijena kredita je 17.026.822 kuna. Uz kreditna sredstva za ovu investiciju predviđa se još 12 milijuna kuna od povrata poreza na dohodak te još osam milijuna od prodaje nefinancijske imovine. Time se u potpunosti investicija zaokružuje gradskim sredstvima, ali se najavljuje kandidiranje projekta od županijske, preko državne razine do pretpristupnih fondova te se očekuju potpore, što bi trebalo i smanjiti iznos koji će Grad u konačnici izdvojiti. U projektu se očekuje i partnerstvo Županijske lučke uprave Mali Lošinju, budući će se značajno unaprijediti stanje u luci. Investicija će potpuno promijeniti Rivu Priko, kao što je to prije nekoliko godina učinjeno na suprotnoj strani, Rivi lošinjskih kapetana, a osim potpuno novog izgleda, Priko će u odnosu na sadašnjih 6.186 metara četvornih, dobiti novih dvije tisuće metara četvornih prostora. Jednoglasno i bez rasprave, usvojeno je i izvješće o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine, pa iako su prihodi ostvareni u visini 24.157.000 kuna, što je gotovo deset posto slabije nego lani, pročelnica Mirta Lozančić naglasila je kako se sve obveze podmiruju redovito, da nema govora o nelikvidnosti, naprotiv, stanje je vrlo zadovoljavajuće, kazala je i to potkrijepila podatkom da je 30. lipnja na računu bilo preko milijun kuna, a na dan održavanja sjednice Vijeća na računu Grada bilo 1,4 milijuna kuna. Vijećnici su za predsjednika Odbora za gospodarstvo, nakon što je Antony Saganić podnio zahtjev za razrješenje na to mjesto, imenovali Marinka Gazilja. Na dužnost u Upravnom vijeću Dječjeg vrtića Cvrčak, razrješenje je tražila dosadašnja članica Deana Karamazan, a na njeno je mjesto imenovan vijećnik Andrino Maglievaz. Gradske 2011-09-17T10:48:20+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/mjestani-cunskog-podizu-tuzbu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/mjestani-cunskog-podizu-tuzbu/#When:20:59:20Z Otkako je analogni prijem zamijenjen digitalnim, umjesto TV programa u Ćunskom, mjestu desetak kilometara južno od Malog Lošinja, gledaju snježni ekran, no bez obzira na to što uslugu ne dobivaju – TV pretplatu moraju platiti. Nakon što su potpisali peticiju, raspitivali se na sve strane, dopise slali Hrvatskoj radioteleviziji, pa tvrtki Odašiljači i veze d.o.o., i ništa nije dalo rezultata, Mjesni odbor Ćunski planira podići tužbu i sudski pokušati izboriti jednakopravnost, budući da su sada u odnosu na ostale pretplatnike diskriminirani. – Apsurdno je da moramo plaćati uslugu koju ne dobivamo, uz obrazloženje da pretplatu plaćamo za TV prijemnik, a ne za program. Osim toga umjesto da nam se osigura normalan prijem, nama se savjetuje da uvedemo satelitski program ili MAX TV, što nije u redu jer to iziskuje dodatne troškove. Osim toga, problem je i najizraženiji ljudima starije dobi, slabijeg imovinskog stanja, koji naprosto nemaju novca da od minimalnih mirovina izdvajaju za uvođenje satelitskog programa. Tim je ljudima televizija često jedina veza s događanjima jer žive sami, neki su slabije pokretni i televizijski program im mnogo znači, kaže predsjednik Mjesnog odbora Ćunski, Marinko Čalić te najavljuje da će mještani pojedinačno podići tužbe, a pritom će im pomoći lokalna samouprava, budući da će angažirati odvjetnički ured koji inače zastupa Grad Mali Lošinj. Gradske 2011-09-16T20:59:20+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/izlozba-slika-nikola-reiser/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/izlozba-slika-nikola-reiser/#When:15:17:21Z Izložba je koncipirana u dvije tematske cjeline te obuhvaća dva područja Reiserova stvaralačkog interesa- pejzaže izložene u Galeriji Fritzy u Malom Lošinju i mrtve prirode, odnosno cvijeće, izložene u Galeriji Kula u Velom Lošinju. Većina izloženih radova nastala je upravo na otoku Lošinju, kojem se Nikola od 1963. godine učestalo vraćao kao mjestu odmora, ali i mjestu umjetničkih poticaja. Veliki broj ulja na platnu i akvarela s prikazima Malog i Velog Lošinja, lošinjskih uvala, brodica ili neba stvaranih kroz četiri desetljeća svjedoči o kontinuiranom i specifičnom umjetničkom doživljaju lošinjskog kraja. Prikazi cvijeća, s druge strane, nude uvid u Reiserovo stvaralaštvo figurativnog intimizma i sažete likovne poezije. U vremenima premoći apstrakcije nad figuracijom Reiser zadržava fascinaciju predmetnim svijetom te u konačnici reafirmira umjetnički potencijal istog na jedan iznimno profinjen, tankoćutan - reiserovski način. Izložba je nastala u suradnji s Reiserovom obitelji, koja je i vlasnik svih izloženih radova. Nikola Reiser (Mirnovec kraj Samobora, 1918.- Zagreb, 2010.) jedan je od najpoznatijih hrvatskih slikara druge polovice 20. stoljeća. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1945. godine u klasi Otona Postružnika te je kroz narednih šest desetljeća neumorno stvarao i svoje radove izlagao u Hrvatskoj i inozemstvu. Osamdeset samostalnih te preko tristo skupnih izložbi, studijski boravci u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Švedskoj, dugogodišnji (1969.- 1983.) pedagoški rad na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, veliki broj nagrada i priznanja te redovito članstvo JAZU svjedoče o iznimnom umjetničkom opusu i osobnosti koja je višestruko zadužila hrvatsku umjetnost 20. stoljeća. Izložbu Nikole Reisera organizira Lošinjski muzej i Grad Mali Lošinj. Izložba se može razgledati do 02. 11. 2011. godine. Galerija Fritzy otvorena je od utorka do petka od 10 do 13 i od 18 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati (nedjeljom i ponedjeljkom zatvoreno). Galerija Kula otvorena je od utorka do subote od 10 do 13 (nedjeljom i ponedjeljkom zatvoreno). Kultura 2011-09-15T15:17:21+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/gradonacelnik-cappelli-primio-bartola-komadinu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/gradonacelnik-cappelli-primio-bartola-komadinu/#When:15:05:23Z Tom prilikom gradonačelnik mu je uručio priznanje za predan rad i iznimne rezultate u sportu, te novčanu nagradu kao poticaj u daljnjem radu. Inače, Bartolova prva službena regata bila je Kepretov memorijal na Jarunu 2001. Nakon toga, 2002. godine na regati Dana Grada Crikvenice osvojio  je 4. mjesto ukupno i 1. mjesto do 12 godina što je tada predstavljalo prvorazrednu senzaciju i najavu dobrih mogućnosti. Napredovao je sa klupskim trenerima Zoranom Benčinićem i Domagojem Jaklinom, a posebno Ivicom Matijevićem uz koje mu nesebično pomažu i brojni ostali hrvatski treneri: Sergio Nalis, Moimil Zuban, Edo Smoljenović, Vedran Mandić, Daniela Gluhan i Željko Vojvodić.  Kako je već sa 9 godina bio među 5 najboljih hrvatskih jedriličara do 12 godina omogućene su mu zajedničke pripreme sa državnom reprezentacijom koja se spremala za svjetska i europska prvenstva što je bila odskočna daska za brzo napredovanje u kvaliteti jedrenja. 2008. godina posebno je uspješna godina u kojoj je završio na prvom mjestu hrvatske kriterijske ljestvice, pobjedio na mnogim kriterijskim regatama i osvojio prvo mjesto u poretku T-Mobile Lige 13 koja se sastojala od 12 kriterijskih regata i državnog prvenstva. Sport 2011-09-15T15:05:23+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/malolosinjski-astronom-dorian-bozicevic-prekinuo-strajk-gladu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/malolosinjski-astronom-dorian-bozicevic-prekinuo-strajk-gladu/#When:11:07:16Z Dorian Božičević prekinuo je štrajk glađu, kojeg je započeo 1. rujna , nezadovoljan odlukom Grada da se Astronomsko društvo »Leo Brenner«, kojem je predsjednik, iseli iz prostorija koje koristi u Domu kulture te preseli u drugi prostor u istoj zgradi. Grad je Astronomskom društvu ponudio prostor koji je ranije koristila Zajednica Talijana, a na uvjet Božičevića, da Društvu za potrebe skladištenja opreme ustupi još jedan prostor u potkrovlju zgrade, u kojem je smješten dio arhive gradske uprave, Grad nije pristao.      Odluka o prekidu štrajka donesena je nakon sjednice Upravnog odbora Astronomskog društva, koja je održana u subotu u učionici u kojoj je Božičević proveo posljednjih deset dana. Upravni odbor predložit će Gradu da se prostor koji je koristila Zajednica Talijana, a koji se bio ponuđen Društvu, ustupi Društvu Naša djeca. Astronomsko društvo iselit će iz učionice te se privremeno obustavlja rad astronomske sekcije, tečaja informatike za umirovljenike i drugih aktivnosti Astronomskog društva i Zajednice tehničke kulture koja je djelovala u istom prostoru, zaključak je Upravnog odbora. Božičević najavljuje da će adekvatne uvjete za rad i nastavak aktivnosti pokušati osigurati na drugačiji način i neovisno o Gradu.      Tijekom proteklih deset dana Božičevića je dva puta pregledao liječnik obiteljske medicine, pa iako se uglavnom osjećao dobro, tlak je bio povišen, registirana je i aritmija. U strahu za njegovo zdravlje, od Doriana su da prekine štrajk glađu, osim članova obitelji, tražili i kolege iz astronomskog društva kao i mnogi sugrađani i prijatelji.     – Vijest o prekidu štrajka s olakšanjem je primjeljena i u Gradu, napose zbog zdravlja g. Božičevića, kaže glasnogovornica Martina Krajina te dodaje da Grad i dalje otvoren za suradnju. Gradske 2011-09-11T11:07:16+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/izbacili-posrednika/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/izbacili-posrednika/#When:14:50:09Z U Županijskoj lučkoj upravi (ŽLU) Mali Lošinj do kraja kolovoza ostvareni su rezultati 15 posto bolji od planiranih, odnosno ostvaren je veći prihod nego da je posao obavljao bilo koji od koncesionara koji su se početkom godine nadmetali za dobivanje koncesije u lošinjskoj luci. Tako izgleda da je Lučka uprava nepovoljnu situaciju, budući je u predsezoni bilo mnogo prozivki da nautičari zaobilaze lošinjsku luku, da se ne pruža usluga na razini prijašnjih godina i slično, u konačnici okrenula u svoju korist. Naime, od kraja prošle godine do početka svibnja ove godine trajala je »trakavica« oko izbora koncesionara u lošinjskoj luci, koja je završila poništavanjem odluke o izboru koncesionara, a kako više nije bilo vremena raspisivati novi natječaj, Lučka uprava je odlučila samostalno organizirati prihvat plovila i naplatu, te je u konačnici, s manje plovila u luci, ostvarila veći prihod. Po informacijama koje su na press konferenciji prezentirali ravnatelj ŽLU Mali Lošinj Gracijano Petrinić i predsjednica Upravnog vijeća lučke uprave Ljiljana Rukonić, prošle godine je lošinjska ŽLU od koncesionara u lošinjskoj luci ostvarila prihod od 1,1 milijun kuna, dok je u razdoblju od svibnja do kraja kolovoza ove godine ostvareno 1.828.736 kuna prihoda. Tih 728 tisuća kuna više, ostvareno je s 3.164 plovila manje. Naime lani je u lošinjskoj luci tijekom cijele godine bilo registrirano 9.134 plovila, a ove godine u osam mjeseci 5.970. Ispravna odluka Na području svih luka koje su u nadležnosti lošinjske Lučke uprave, lanjske godine registrirano je 14.765 plovila, a do kraja kolovoza ove godine bilo ih 10.650 plovila, s tim da je prihod od lučkih pristojbi i naknada, koncesije i gospodarske djelatnosti također veći nego lani, budući je u 2010. godini ostvareno 2,5 milijuna kuna, a u osam mjeseci ove godine 2.885.807 kuna. Čelnici Lučke uprave, Rukonić i Petrinić, zaključuju kako su mnogi problemi nastali ne njihovim krivnjom, no unatoč svemu postignuti financijski rezultati premašuju plan. Rukonić kaže kako se pokazalo da je odluka o tome da se ne raspisuje novi natječaj za koncesionara, već da posao organiziraju samostalno, pokazala ispravnom te će poslove u luci i dalje odrađivati sami, čime se prekida višegodišnja praksa po kojoj se luka davala u koncesiju. Niz loših okolnosti Među okolnostima koje su početak sezone u luci označile problematičnim, a za što u lučkoj upravi tvrde da ne snose krivnju, izdvajaju dugotrajni žalbeni postupak kod izbora koncesionara, nemogućnost korištenja dijela luke zbog pontona bivšeg koncesionara, koji su uklonjeni tek 26. srpnja, prozivke Udruženja obrtnika i Turističke zajednice, kao i to što je netko na web stranice koje koriste nautičari još u ožujku stavio netočne informacije da lošinjska luka ne raspolaže vezovima i da je izvan funkcije, na što nije reagirala ni Turistička zajednica niti bilo koji drugi subjekt. Petrinić je istaknuo da je redovni brodski, brzobrodski i međunarodni promet odvijao bez zastoja i ikakvih problema te je istaknuo dobru suradnju s ispostavama Lučke kapetanije u Malom Lošinju, na Susku i Unijama, potom lošinjskom policijskom postajom, pomorskom policijom, carinom, pomorskom agencijom Lošinjske plovidbe. Gradske 2011-09-08T14:50:09+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/na-losinju-dva-milijuna-nocenja-i-zadovoljstvo-ocjenama-tajnih-gostiju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/na-losinju-dva-milijuna-nocenja-i-zadovoljstvo-ocjenama-tajnih-gostiju/#When:23:00:27Z Na Malom Lošinju u osam mjeseci ove godine ostvareno je nešto više od 1,9 milijuna noćenja ili 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ovih će dana zabilježiti i ovogodišnje dvomilijunto noćenje, što je oko 20 dana ranije nego prošle godine, izvijestili su iz Turističke zajednice grada Malog Lošinja. Takve rezultate direktorica te Turističke zajednice Đurđica Šimičić objašanjava prije svega destinacijskim menadžmentom te brojnim aktivnostima stanovnika koji su svojim radom, odgovornošću, kreativnošću te suradnjom pridonijeli povećanju kvalitete usluga i promociji Lošinja kao otoka vitalnosti. Dobar smjer u radu i razvoju dijelom su, kako kaže, potvrdile i ocjene tajnih gostiju o kvaliteti usluga na destinaciji Mali Lošinj. Takvo su ocjenjivanje ovog ljeta u tri navrata u suradnji s agencijom Heraklea proveli prvi put, a isto planiraju provesti i u iduće dvije godine. Kazavši da su u tom ocjenjivanju dobili dobru četvorku te da su time jako zadovoljni, Šimičić to smatra i velikim poticajem za dalje poboljšanje kvalitete na svim razinama na otoku te će te rezultate uvažavati i pri planiranju iduće godine. Ističe i da su sve tvrtke i obrtnici kao i grad Mali Lošinj uključeni u to ocjenjivanje kao partneri također zadovoljni rezultatima jer ono što nije dobro ili je lošije ocijenjeno mogu ispraviti i poboljšati. Tajni su gosti na Malom Lošinju ovog ljeta bile tri obitelji koje su pojedinačno dolazile u lipnju, srpnju i kolovozu, bili su smješteni u hotelima i kampovima, istraživali kvalitetu raznih usluga, raspitivali se za razne informacije osobno i telefonski po cijelom otoku i prije dolaska slanjem e-mail upita, ocjenjivali ljubaznost ljudi, kao i kvalitetu raznih lošinjskih internet stranica, itd. Tako su primjerice brzinu i kvalitetu odgovora na e-mail upite tajni gosti ocijenili sa 84 posto od mogućih 100 posto, dok su ljubaznost, ton razgovora, pozdrav i slično u telefonskom pozivu ocijenili sa 77 posto, a način na koji se u osobnom kontaktu komunicira s gostom s 84 posto. Temeljem svega izrađen je izvještaj koji je svima uključenim na Malom Lošinju pokazao brojna područja za unapređenje, na čemu su, kako kaže Šimičić, svi spremni poraditi. Provođenje promjena u poslovanju kod nekih je već u tijeku, a tiče se primjerice poboljšanja u ponudi autohtonih jela i dječjih porcija, ponude najma bicikala, unapređenja malih sitnih detalja u hotelima ili kampovima te drugo. Turizam 2011-09-06T23:00:27+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/press-konferencija-grada/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/press-konferencija-grada/#When:19:10:58Z Povodom nedavnih događanja i štrajka glađu predsjednika lošinjskog Astronomskog društva Doriana Božičevića, gradonačelnik Grada Malog Lošinja Gari Cappelli sazvao je tiskovnu konferenciju, kojoj su uz njega prisustvovali predsjednik Gradskog vijeća Anto Nedić, zamjenica gradonačelnika Ana Kučić i pročelnica Ureda Grada i upravljanja gradskom imovinom Ružica Baumgarten, te su prezentirali argumente Grada. Naime, kao što je rečeno i u prvom obraćanju javnosti 1. rujna 2011. godine, iznimno smo iznenađeni novonastalom situacijom jer u svim pregovorima i razgovorima koje smo vodili sa gosp. Božičevićem, niti u jednom trenutku nije se dalo naslutiti kako će situacija eskalirati u ovoliko velik problem u kojem će sredstvima javnog priopćavanja gosp. Božičević iznositi djelomičnu istinu, a u nekim dijelovima i potpune neistine. Naime, još 1994. godine Grad je Astronomskom društvu Leo Brenner dodijelio prostor od 20 m² koje koristi i dan danas, a koji u svojim obraćanjima javnosti gosp. Božičević nigdje ne spominje. Uz taj prostor, 1996. godine dobiva na privremeno korištenje prostor od 55 m², no kako mu je i rečeno, prostor je bio privremeno rješenje dok se ne krene u realizaciju projekta rekonstrukcije Gradske knjižnice i čitaonice, a što je sada pribavljanjem potrebne dokumentacije i zatvaranjem financijske konstrukcije, pred početkom radova. Na tiskovnoj konferenciji gradonačelnik Cappelli je istaknuo "Kako bismo iznašli što kvalitetnije rješenje koje bi zadovoljilo potrebe Astronomskog društva, ponudili smo trenutno najadekvatniji prostor u vlasništvu Grada koji je uređen, iz kojeg se nedavno iselila Zajednica Talijana, velik 36 m² te sanitarni čvor, na privremeno korištenje Astronomskom društvu. Također, obećali smo financijsku pomoć u uređenju prostora ukoliko Astronomsko društvo procjeni da su potrebni daljni radovi na uređenju. Inače, Zajednica Talijana broji 523 člana koji se nikada nisu žalili na veličinu prostora koji su imali na raspolaganju, dok što se tiče Astronomskog društva Leo Brenner, u zadnjem zahtjevu za financiranjem programa koji su podnijeli Gradu, naveli su da imaju 25 članova.  Također, ukoliko zbrojimo kvadrature prostora koji imaju na raspolaganju od 1994. godine od 20 m²  i sada ponuđenog privremenog rješenja od 36 m² , vidimo da se opet radi o prostoru jednake veličine onomu iz kojeg se odbija iseliti. Naravno, i dalje bismo nastavili tražiti prostorije s kojima bi AD Leo Brenner bilo u potpunosti zadovoljno, međutim, moramo raditi u skladu sa našim mogućnostima i pravilno postavljati prioritete. A što se toga tiče, u potpunosti stojimo kod toga da je projekt rekonstrukcije Gradske knjižnice i čitaonice koja broji 1600 korisnika, projekt vrijednosti 6,1 milijun kuna, prioritetniji."  Uz sve navedeno, ukoliko Dorian Božičević procjeni da trenutni ponuđeni prostori nisu dovoljno veliki za održavanje informatičke radionice kojom se bavi Astronomsko društvo, Bojana Genov iz Centra za zdravo odrastanje „idem i ja" ponudila je njihov prostor koji je adekvatan za predavanja, na raspolaganje Astronomskom društvu u bilo koje vrijeme koje njima odgovara, te također mogućnost da se uz računala koja posjeduju, postave i računala u vlasništvu Astronomskog društva kako bi se zadovoljio broj polaznika informatičke radionice. Zamjenica Kučić je istaknula: „Optužbe da Grad nastoji ugasiti rad Astronomskog društva su potpuna neistina, jer od 2005. godine kada je gradonačelnik Cappelli osvojio prvi mandat pa do 2011. godine, Astronomsko društvo je primilo 315 tisuća kuna iz gradskog proračuna što nisu mala sredstva, a ako tome zbrojimo i 40 tisuća kuna za Zajednicu tehničke kulture, radi se od sredstvima većim od 350 tisuća kuna. Također, Grad Mali Lošinj je u 2011. godini za sve udruge, njih 65, koje financira proračunom, te uz nagrade najboljim sportašima, poticajima za odlaske na natjecanja i pokroviteljstvima, planirao 3 milijuna kuna što dovoljno govori o tome koliku potporu civilne organizacije uživaju u Gradu Malom Lošinju." zaključuje Ana Kučić.  Predsjednik Gradskog vijeća Anto Nedić pozvao je Doriana Božičevića da prekine štrajk, te predložio da se još jednom sastanu oko novog prostora, jer brojne su udruge u Malom Lošinju koje naporno rade, postižu izvrsne rezultate, a čak ni nemaju svoje prostorije, te izjavio kako vjeruje da će ove ponuđene prostorije biti dobar poticaj u daljnjem radu astronomskog društva ukoliko se objektivnije sagleda kompletna situacija.   2011. GODINA  PROGRAMSKA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI    937.000,00 ART-TOUR 14.000,00 AMATERSKO KAZALIŠTE JAK 84.000,00 PUHAČKI ORKESTAR JOSIP KAŠMAN 206.000,00 FOLKLORNA GRUPA MANFRINA 10.000,00 FOLKLORNA GRUPA STUDENAC 6.000,00 LOŠINJSKE MAŽORETKINJE 45.000,00 DRUŠTVO NAŠA DJECA 45.000,00 OGRANAK MATICE HRVATSKE 15.000,00 OGRANAK ČAKAVSKOG SABORA 10.000,00  ZAVIČAJNI KLUB STUDENATA 25.000,00 UDRUGA HARMONIJA 3.000,00 LOŠINJSKI KARNEVAL 10.000,00 ZAVIČAJNO DRUŠTVO PUNTARI 7.000,00 KLAPA ČIKAT 6.000,00 OSORSKE GLAZBENE VEČERI 450.000,00 DRUŠTVO SV. FRANE 8.000,00 UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA 3.000,00 KLAPA AUGUSTA 10.000,00   OSTALI PROGRAMI     175.000,00 GLAZBENA 145.000,00 JAZZ FESTIVAL 110.000,00 GLAZBENA ROTACIJA 35.000,00 IZDAVAČKO - ZNANSTVENA 30.000,00   HRVATSKO FILOZOFSKO DRUŠTVO 30.000,00   PROGRAMSKA AKTIVNOST UDRUGA U SPORTU     915.000,00 SRD UDICA 30.000,00 ATLETSKI KLUB LOŠINJ 8.000,00 BOĆARSKI KLUB LOŠINJ 20.000,00 VATERPOLO KLUB LOŠINJ 95.000,00 SD ŠKARPINA NEREZINE 15.000,00 KOŠARKAŠKI KLUB JADRANKA 50.000,00 TENISKI KLUB LOŠINJ 20.000,00 NOGOMETNI KLUB LOŠINJ 230.000,00 KARATE KLUB LOŠINJ 70.000,00 ŠAHOVSKI KLUB 15.000,00 PLANINARSKO DRUŠTVO OSORŠĆICA 10.000,00 KUGLAČKI KLUB ČIKAT 24.000,00 STRELJAČKI KLUB 43.000, JK JUGO 120.000,00 DRUŠTVO ZA SPORT. REKREACIJU LOŠINJ 8.000,00 KLUB SKIJANJA NA VODI 30.000,00 ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB 45.000,00 MALONOGOMETNI KLUB LOŠINJ 45.000,00 LD KAMENJARKA 15.000,00 MALONOGOMETNI KLUB ARGONAUT 15.000,00 UDRUGA BALINJERISTA 2.000,00 PIKADO KLUB 5.000,00 PROGRAMSKA AKTIVNOST TEHNIČKE KULTURE       77.000,00 ASTRONOMSKO DRUŠTVO LEO BRENER 35.000,00 FOTO KLUB 15.000,00   AUTO-KLUB LOŠINJ 8.000,00 ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE 10.000, UDRUGA KORISNIKA BEŽIČNOG SUSTAVA WI-FI 9.000,00 POTPORE UDRUGAMA I ORGANIZACIJAMA U SOC. SKRBI      673.000,00 1.      CRVENI KRIŽ 300.000,00 2.      UDRUGA UMIROVLJENIKA 70.000, 3.      POKRET ZA ŽIVOT 10.000,00 4.      UDRUGA IDEM I JA 45.000,00 5.      UDRUGE DIJABETIČARA 38.000,00 6.      CARITAS 10.000,00 7.      UDRUGA BONACA 15.000,00 8.      UDRUGA MULTIPLE SKLEROZE MIRANDA 10.000,00 9.      UDVDR RH - OGRANAK MALI LOŠINJ 20.000,00 10. LOGOPEDSKA AMBULANTA IDEM I JA 140.000, 11. UDRUGA PRISUTNOST 15.000,00 PROGRAMSKA DJELATNOST UDRUGA - NEPROFITNE ORGANIZACIJE 228.000,00 1.      RIBARSKA EKO ZADRUGA 10.000,00 2.      UDRUGA UZGAJIVAĆA OVACA 10.000,00 3.      UDRUŽENJE OBRTNIKA CRES-LOŠINJ 70.000,00 4.      CENTAR ZA ODRŽIVI RAZVOJ OTOKA SJEVERNOG JADRANA 100.000,00 5.      UDRUGA PČELARA "KUŠ" 8.000,00 6.      AGRO - EKO 30.000,00 ANALIZA   2005. GODINA 2011. GODINA Udruge - kultura 612 tisuće kuna 1,1 milijun kuna Udruge - sport 1,2 milijuna 915 tisuća kuna Udruge - tehnička kultura 63 tisuće kuna 77 tisuća kuna Udruge - socijala 351 tisuća kuna 673 tisuće kuna Udruge - proizvodna djelatnost   228 tisuće kuna   ASTRONOMSKO DRUŠTVO „LEO BRENNER" - ukupno 315 tisuća kuna   2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. AD „Leo Brenner" 40 tisuća kuna 50 tisuća kuna 45 tisuća + 20 tisuća za zvjezdarnicu Manora   45 tisuća + 10 tisuća za zvjezdarnicu Manora 40 tisuća kuna 30 tisuća kuna 35 tisuća kuna ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE   2008. 2009. 2010. 2011. ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE 5 tisuća za pokretanje Zajednice 15 tisuća 10 tisuća 10 tisuća   Gradske 2011-09-05T19:10:58+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/trazi-bolje-uvjete-za-udrugu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/trazi-bolje-uvjete-za-udrugu/#When:12:44:52Z Štrajkom glađu, kojeg je započeo u četvrtak ujutro, Dorian Božičević , inače nezaposleni magistar  teologije, predsjednik Astronomskog društva »Leo Brenner« i Zajednice tehničke kulture Grada Malog Lošinja, te tajnik Hrvatskog astronomskog saveza, izražava protest, i kaže da Grad Mali Lošinj želi iseliti Društvo iz prostorija u suterenu Doma kulture, a da pri tom nije osigurao druge adekvatne prostorije. Od četvrtka je Božičević u učionici Astronomskog društva i brani iseljenje iz prostorija, a koje Grad traži jer bi uskoro trebali krenuti radovi na uređenju i dogradnji Doma kulture u sklopu kojeg djeluje Gradska knjižnica te druge nevladine udruge. O odluci da će štrajkati glađu Božičević je ujutro izvjestio gradske vijećnike pismeno preko faksa gradske uprave, ali do popodnevnih sati nitko mu se nije javio, kao ni iz gradske uprave. Božičević kaže da je prije nešto više od mjesec dana dobio poziv od gradonačelnika Garija Cappellija koji ga je izvjestio da treba iseliti te obećao da će za rad Društva osigurati adekvatne prostore, da bi ga pročelnica Ružica Baumgarten prije nekoliko dana izvjestila da se može preseliti u prostor koji je u Domu kulture ranije koristila Zajednica Talijana.  - To nisam mogao prihvatiti jer je prostor toliko mali da bi u njega mogli staviti tek opremu, ali ne i provoditi aktivnosti, a između ostalog u radu Astronomske sekcije svake godine uključeno je deset, petnaest osnovnoškolaca, koji sudjeluju na natjecanjima pa je na Županijskom natjecanju u Rijeci redovito pola takmičara upravo iz Malog Lošinja. Organiziramo i tečajeve informatike za umirovljenike što također više ne bismo mogli raditi u tako malom prostoru. Želim napomenuti da smo, 2005. godine, kod preuzimanja učionice u kojoj sada radimo zatekli stravično zapušteno stanje, sve smo uredili vlastitim radom i bez potpore Grada za uređenje, a sada nas se dovodi u situaciju da će se naš rad ugasiti jer nemamo uvjete, kaže Božičević te dodaje da ne namjerava prestati sa štrajkom glađu sve dok Grad ne osigura adekvatan prostor.  Glasnogovornica Malog Lošinja Martina Krajina Mršo u priopćenju je navela da su "iznenađeni novonastalom situacijom", te tvrdi da je Grad, osim prostora, ponudio i pokrivanje troškova za uređenje i da je Božićević na to pristao kao privremeno rješenje. Gradske 2011-09-02T12:44:52+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/cumulus-skydive-photo-contest-losinj-2011/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/cumulus-skydive-photo-contest-losinj-2011/#When:12:21:55Z Prvi puta se Skydive Photo Contest održao 2009. godine također na Lošinju i naišao je na veliki odaziv turista i svih zaljubljenika u ekstremne sportove, kao i zaljubljenika u amatersku i profesionalnu fotografiju. Također, rezultati proizašli iz tada održanog nadmetanja ukazali su na potrebu veće ponude ovakvih sadržaja u turizmu s obzirom na broj napravljenih turističkih, odnosno tandem skokova u kojima aktivno sudjeluju turisti, panoramskih letova i napravljenih fotografija. Napominjemo kako je namjera organizatora, Aerokluba Cumulus Lošinj i ostalih subjekata koji sudjeluju u projektu, ovu manifestaciju pretvoriti u tradicionalno događanje čime će se ostvariti veće sudjelovanje aeroklubova u integralnoj ponudi i promociji turističkih proizvoda i usluga. Ovogodišnji Cumulus Skydive Photo Contest okupio je veliki broj fotografa koji su od 23. do 26. lipnja svakodnevno pokušavali uhvatiti najbolji motiv padobranca koji se nadopunjuje sa motivom lokacije. Sudionici u ovim aktivnostima su profesionalni padobranci, amaterski i profesionalni fotografi i snimatelji „iz zraka“ i „sa zemlje“. Osim navedenih, sudionici su također i svi posjetitelji koji su dolaskom na manifestaciju i uplatom kotizacije stekli pravo sudjelovanja u natjecanju. Kao i prethodnih godina rezultat natjecanja su vrhunske fotografije sa zemlje i iz zraka kao i video materijali koji će se koristiti u promotivne svrhe same destinacije te na promicanju i popularizaciji zrakoplovnog sporta. U kategoriji video snimke iz zraka prvo mjesto je ostvarila snimka  Miroslava Čižmešije, dok su za pobjedničku fotografiju snimljenu iz zraka odnosno snimljenu sa zemlje nagradu odnijeli Robert Zorić za zračnu i Ivica Jureša za zemaljsku fotografiju. Sport 2011-07-01T12:21:55+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ridimutak-baeach-bar-otvorenje/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ridimutak-baeach-bar-otvorenje/#When:15:21:13Z Predstavljamo Vam ljetnu sezonu 2011 koja će Ridimutak Beach Bar i otok Lošinj upisati u karte nezaobilaznih party destinacija na Jadranu. U samo četiri godine, plaža Ridimutak je u cijelosti izmijenila i unaprijedila punudu noćnog života. Ovog ljeta, uz veliko otvorenje sezone, očekuje Vas čak 4 festivala na kojima će gostovati najbolji hrvatski DJ-i i neki od najistaknutijih inozemih izvođača. Veliko ljeto otvorenje odvijat će se u subotu, 2.7.2011. Otvorenje će biti u znaku kralja hrvatske urbane hip-hop scene - DJ Bizzo Bodega (Bolesna Braća)! DJ Bizzo Bodega je jedan od 2 člana najpopularnije hrvatske hip-hop senzacije Bolesna Braća. Kombinacijom vlastitih mega hitova i najaktualnije klupske glazbe natjerat će Vas na naš dobro poznati plesni podij! Nakon otvorenja slijedi niz od 5 festivala na kojima će između ostalih ugostiti vrhunska domaća i svjetska imena poput Petar Dundov, Fare Soldi, Manjane te posebna house poslastica - Paolo Barbato! Prvi u nizu je Island Power Festival koji se održava 15.-16.7. Ovogodišnji headliner festivala je najistaknutiji i najpoznatiji hrvatski DJ/producent Petar Dundov. Poznat je po suradnji s najvećim facama elektronske scene kao što su Sven Vath, Dubfire, Laurent Garnier... Njegov ovogodišnji single "Distant Shores" svirao je u emisiji poznatog engleskog dj-a Pete Tong-a što samo potvrđuje njegov prestižni svjetski status. Uz Petra Dundova na festivalu će nastupiti Mateo Klaic i Daniel Q. Slijedeći festival je već tradicionalni i 4. po redu Ridimutak Sunrise Festival, 22.-23.7. Ovaj festival rodio se kada i je Ridimutak Beach Bar osmišljen i otvoren te je ujedno i rođendanski party Ridimutka. Ove godine očekuju Vas nastupi najkvalitetnijih hrvatskih DJ-a. Prvog dana nastupa DJ Ewan uz posebnu atrakciju - violinisticu Sexy Avi. Aktualni klubski hitovi uz live performance na violini čine ovaj duo jedinsvenim na ovom području. Drugog dana nastupaju rezidenti kluba Papaya na plaži Zrće, a oni su Kosta Radman i Miss Lala. Upravo je Ridimutak zadnja postaja njihove ljetne turneje prije rezidencije u Papayi što je odlična prilika za doživjeti pravu ljetnu party atmosferu. Događaj ljeta na Ridimutku zove se FAB Fest koji će se odvijati u produkciji Funk Airlines Booking-a 29.-30.7. Na festivalu nastupaju dva imena svjetske klupske scene oko kojih se u zadnje vrijeme podiže najveća prašina. Prvog dana nastupit će srpski dj/producent Manjane. Poznat je po suradnji sa srpskom mega zvijezdom Gramophonedzie na njegovoj izdavačkoj kući Disko Zoo. Posebno treba istaknuti da je "Samma Lone - Everyday of my life (Manjane Remix)" nedavno ušao u top 100 najprodavanihij na Beatport-u. Drugog dana nastupa trenutno najveća disco-house atrakcija Fare Soldi. Iza tog imena kriju se talijani koji su u kratkom vremenu postali hit na elektronskoj sceni. Poznati su po neslužbenim remixima velikih imena (Armand Van Helden, Beyonce, Sweedish House Mafia...) te po originalnim i neobičnim dj setovima. Fare Soldi će uskoro zasigurno osvojiti vrh plesne glazbe. Već drugu godinu za redom, prvog vikenda u 8. mjesecu gostuje talijanski dj/producent Paolo Barbato. U petak, 5.8., svi ljubitelji istinskog house zvuka doći će na svoje! Prošlogodišnji nastup ovog DJ-a mnogi do danas nisu zaboravili, a Paolo Barbato kao veliki fan Ridimutak Beach Bar-a poručuje da jedva čeka opet nastupiti i najavljuje još bolju svirku! Kao zadnji u nizu festivala slijedi Sky & Sand Festival, 12.-13.8. U dva dana nastupit će DJ Gigo (The Trixx) i Miss Kali. DJ Gigo dio je dua The Trixx koji su poznati po suradnji sa velikim imenima poput D.O.N.S., Jerry Ropero, Freemasons... Jedni su od vodećih producentata house glazbe u Hrvatskoj i njihovo mjesto na svjetskoj sceni pitanje je dana. Miss Kali nosi titulu najsexy dj-ice u Hrvatskoj. Njezine sposobnosti za dj pultom osigurale su joj nastupe u svim važnijim hrvatskih klubovima, a također je ostvarila i inozemu karijeru nastupajući u Francuskoj, Švedskoj, Tunisu... Sezona ne završava ovim festivalom. Do kraja 9. mjeseca pripremljen vrhunski tjedni program od ponedjaljka do nedjelje! Tjedni program počinje otvorenjem i traje cijele sezone. Više na www.facebook.com/ridimutak Info & Rezervacije +385 98 9299 151 ridimutak@gmail.com www.facebook.com/ridimutak   Zabava 2011-06-22T15:21:13+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/posjet-generalnog-konzula-italije/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/posjet-generalnog-konzula-italije/#When:18:47:02Z Prijemu su uz gradonačelnika Cappellija i generalnog konzula Cianfaranija prisustvovali zamjenica Ana Kučić, direktorica Turističke zajednice Đurđica Šimičić, predsjednica lošinjske Zajednice Talijana Anna Maria Saganić sa suradnicima. Tom prigodom gradonačelnik Cappelli je istaknuo kako je suradnja s Republikom Italijom izuzetno važna za Grad Mali Lošinj zbog nekoliko razloga, prije svega zbog činjenice što Lošinj i Italiju veže velik dio zajedničke povijesti, Lošinj je pobratimljen sa nekoliko gradova u Italiji, a na Lošinju živi i određen broj pripadnike talijanske nacionalne manjine. Također, iskoristio je priliku i pozvao generalnog konzula na otvorenje novog sjedišta Zajednice talijana i Talijanskog odjela Dječjeg vrtića “Cvrčak”u Malom Lošinju u subotu, 18. lipnja 2011. godine. Nakon prijema u gradskoj vijećnici generalni konzul je posjetio i Palaču Kvarner, Vilu Perlu te se susreo sa pripadnicima talijanske nacionalne manjine. Gradske 2011-06-07T18:47:02+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/investitori-na-velopinu-zele-izgraditi-eko-selo/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/investitori-na-velopinu-zele-izgraditi-eko-selo/#When:14:23:28Z MALI LOŠINJ  Tvrtka Eko etno projekt d.o.o. prezentirala je na Gradskom vijeću program Eko Tour Croatica, kojim se planiraju realizirati projekti ruralnog turizma i ekološke proizvodnje, sa željom da upravo Mali Lošinj bude jedno od mjesta gdje će realizirati izgradnju ribarskog autohtonog sela, a kao jedna od mogućih lokacija izdvojen je predio Velopin. Koordinator projekta Petar Perkušić izvijestio je vijećnike kako se projekt priprema već nekoliko godina u suradnji s domaćim i inozemnim stručnjacima i potencijalnim investitorima. Cilj je izgradnja eko sela kapaciteta od 120 do 600 ležajeva u tri hrvatske regije – panonskoj, sjeverozapadnoj i jadranskoj. Predviđena je suradnja lokalne samouprave koja na 50 godina daje zemljište za gradnju, temeljem čega dobiva 24 posto udjela u projektu, 26 posto ima tvrtka Eko etno projekt, a 50 posto budući investitor, koji osigurava i goste, a Perkušić navodi da je već postignuta suradnja za desetak prvih lokacija s partnerima iz Kanade, Izraela, Japana, Kine, Njemačke.  Cijeli projekt težak je 1,5 milijardi eura. Uz pedesetak autohtonih sela kapaciteta 21.360 ležajeva, u planu je izgradnja 1.200 vila, a sve u kategoriji pet zvjezdica. Uz kapacitete najviše kategorije, Perkušić kao posebnu vrijednost projekta izdvaja proizvodnju eko hrane i pića koja bi se plasirala u tim objektima. Tvrtka Eko etno projekt od Vlade očekuje strateško partnerstvo, a na lokalnim razinama politički konsenzus i prostorno plansku podršku.  Projekt je početkom mjeseca prezentiran i u Hrvatskom saboru, a gradonačelnik Gari Cappelli kaže da je izazvao velik interes, uz ministra turizma Damira Bajsa te desetak osoba s razine državnih tajnika, šest veleposlanika i četiri generalna konzula, prezentaciji je prisustvovalo i stotinjak načelnika i gradonačelnika, a Cappelli smatra da bi ulazak Lošinja u ovaj projekt značio ulazak u champion ligu. Turizam 2011-06-03T14:23:28+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/razbojnici-iz-manore-odnijeli-15-tisuca-kuna/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/razbojnici-iz-manore-odnijeli-15-tisuca-kuna/#When:16:37:08Z MALI LOŠINJ  U strogom centru Malog Lošinja, a k tome i usred bijela dana, u srijedu je opljačkana turistička agencija i mjenjačnica »Manora«, u vlasništvu Ronalda Spišića.  Prema informacijama iz PU primorsko-goranske opljačkala su je dvojica, za sada neidentificiranih muškaraca koji su se domogli novca naoružani pištoljem.  Srećom, oružje nisu upotrijebili i mlada djelatnica agencije nije ozlijeđena, no pretrpjela je šok našavši se pred cijevi oružja. Prijeteći vatrenim oružjem uspjeli su se, kako saznajemo od vlasnika agencije Ronalda Spišića, domoći iznosa od oko petnaestak tisuća kuna.   – Sve je u redu, hvala bogu. Nitko nije ozlijeđen. Djevojka je bila sama, a to joj je prvi dan da je počela raditi. Ja se nadam da će ih uhvatiti. Agencija je u samom centru, a to se dogodilo u 13.40 sati. Nisu bili maskirani, a kad su izlazili, vidjelo ih je sedmero-osmero ljudi iz obližnjih poslovnih prostora. Već su dali izjave policiji. Udaljili su se pješice, a zaštitari su došli već nakon par minuta – izjavio nam je Spišić. Saznali smo također i da agencija nema videonadzor, no s obzirom na to da ih je toliko ljudi vidjelo dok su bježali s poprišta zločina, policija zasigurno već raspolaže s nizom izjava i kvalitetnim opisom počinitelja. Da se nešto neuobičajeno događa, bilo je lako zamijetiti jer, kako nam je rekao Spišić, još nema toliko turista i gužvi.   ao što je uobičajeno u ovakvim slučajevima, na mjestu događaja obavljen je očevid i izuzeti pronađeni tragovi. U međuvremenu je, nakon potvrđene dojave o razbojstvu, poduzeto sve kako bi se blokirali mogući putevi bijega i počiniteljima ušlo u trag. Prema posljednjim informacijama koje smo poslijepodne dobili od glasnogovornika PU primorsko-goranske Tomislava Veršića , policija je, između ostalog, blokirala ulaz-izlaz s otoka, no do 16 sati potraga za odbjeglim dvojcem nije urodila plodom. Crna kronika 2011-06-02T16:37:08+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/okulist-psihijatar-i-fizijatar-jednom-mjesecno-na-cresu-losinj-trazi-kardio/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/okulist-psihijatar-i-fizijatar-jednom-mjesecno-na-cresu-losinj-trazi-kardio/#When:08:23:04Z CRES/LOŠINJ  Županijski dom zdravlja proveo je svojevrsnu otočnu reformu zdravstva, čije će efekte pacijenti uskoro moći testirati i valja se nadati da će za razliku od većine reformi u zdravstvu, otočnim pacijentima ova donijeti viši zdravstveni standard od dosadašnjeg. U Cresu se promjena odnosi na proširenje usluge te će jednom mjesečno Cresani moći obaviti okulistički, psihijatrijski i fizijatrijski pregled u svom mjestu . Na lošinjskom području došlo je do izmjena u financiranju specijalističko-konzilijarnih zdravstvenih usluga, pa će umjesto Grada Malog Lošinja, ubuduće dolazak psihijatra, okulista i fizijatra, financirati Županijski dom zdravlja. Međutim, Grad za taj iznos neće umanjiti proračunska sredstva namijenjena zdravstvu, već će iznos, koji je do sada izdvajao za dolazak tih troje specijalista, sada usmjeriti na podmirivanje gubitaka koje stvara stacionar u lošinjskom domu zdravlja i tako pridonijeti da ova vrsta usluge opstane na otoku.  U Cresu okulist počinje s radom već ovaj mjesec i na otok će dolaziti iz Rijeke jednom mjesečno. U creskoj ambulanti jednom mjesečno ordinirat će fizijatar iz velološinjskog Lječilišta, a u tijeku su pregovori s Psihijatrijskom bolnicom na Rabu, pa bi na Cres, po sadašnjim najavama, trebao dolaziti specijalist iz te otočne zdravstvene ustanove. Ove tri specijalističke usluge u Cresu financirat će Županijski dom zdravlja, dok Grad Cres i dalje financira dolazak ginekologice iz Malog Lošinja dva puta mjesečno.   Pregovori Grada i pedijatrice iz Malog Lošinja za sada nisu dali rezultata, pa roditelji s djecom iz Cresa i dalje za preglede putuju u 56 kilometara udaljeni Mali Lošinj, što je veliki problem, zbog kojeg roditelji često negoduju, a nedavno osnovano Društvo naša djeca u Cresu, upravo je dolazak pedijatrice u Cres stavilo kao jedan od svojih prioritetnih programskih ciljeva.  Ravnatelj Županijskog doma zdravlja Boris Ritoša , smatra da bi i ginekologica i pedijatrica iz Malog Lošinja trebale dolaziti svojim pacijentima na Cres i da bi troškove njihovog dolaska trebao podmirivati i ugovorno definirati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, s kojim obje ove specijalističke službe imaju ugovor te će takav prijedlog uputiti HZZO-u, najavljuje Ritoša i ističe sve pohvale gradskim vlastima Cresa i Malog Lošinja, budući da inzistiraju i uporno daju prijedloge kako bi se osigurala što veća razina zdravstvenih usluga, a i same financiraju dio usluga koje prelaze standarde predviđene za otočne sredine. Gradske 2011-04-20T08:23:04+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/premijera-farse-govori-mi-o-augusti-na-losinju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/premijera-farse-govori-mi-o-augusti-na-losinju/#When:08:17:53Z MALI LOŠINJ  Kazalište »JAK« iz Malog Lošinja premijerno je izvelo predstavu »Govori mi o Augusti« Luke Paljetka . Glazbu je skladao Arsen Dedić, a režiju prema ideji Tomislava Gospodnetića potpisuje ansambl. Prema ideji Tonija Plešića scenu i kostime realizirala je Lorina Starc. U predstavi glume Lučano Nikolić (Kralj), Boris Šegota (Helinand), Jadranko Dumenčić (Teobald), pučane igraju Lorina Starc, Yvonne Vidulić i Barbara Dakić, a Cura je Mirjana Nikolić, koja i glazbeno prati songove na klaviru.  Razlog postavljanja ovog teksta na repertoar je njegova aktualnost. Danas je on možda aktualniji nego onda kada je napisan (osamdesete godine prošlog stoljeća). Tekst na farsičan način govori o vlasti i odnosu same vlasti prema svojem puku. Kralja, kojemu je silno dosadno, luda zabavlja na razne načine, a vrhunac zabave je kada Helinand kralju opisuje Augustu. U toj njihovoj zabavi kralj ne vidi nezadovoljstvo pučana koji se bune želeći bolji život. Na kraju pučani uz pomoć krvnika kralju odrube glavu, jedan od pučana postaje kralj, ali se ništa ne mijenja. I novom je kralju dosadno, pa da ubije dosadu traži od Helinanda da mu govori o Augusti. Premijeri su prisustvovali ataše za kulturu pri veleposlanstvu Republike Bugarske Plamen Deskalov te pomoćnik ministra za kulturu Srećko Šestan. Razlog je taj što je Ministarstvo kulture predložilo »JAK« kao predstavnika Hrvatske na međunarodnom festivalu komedije, pantomime i satire u bugarskom Topolovgradu u svibnju. Kultura 2011-04-20T08:17:53+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/najesen-na-losinju-cak-16-prvasica-vise/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/najesen-na-losinju-cak-16-prvasica-vise/#When:09:02:50Z Broj djece u osnovnoj školi važan je za svaku sredinu, a za otočne posebno, budući da su upravo otoci demografski najopustošeniji prostori. Stoga se svake godine u ovo doba, kada se obavljaju predupisi u prvi razred, s posebnom pažnjom prati koliko će prvašića ispuniti školske klupe, pa kada ih je više nego godinu ranije, to se ističe s posebnim zadovoljstvom. Takvu situaciju imaju u OŠ Marija Martinolića , koja je i inače, s više od petsto polaznika, među otočnim školama koje prednjače brojem učenika, a za prvi razred u idućoj školskoj godini predbilježeno je više učenika nego nekoliko ranijih godina kada broj prvašića nije prelazio 64. Za iduću školsku godinu prijavljeno je čak 16 prvašića više nego što ih ove godine polazi prvi razred. Naime, za pedagošku 2011./2012. godinu za prvi razred prebilježeno je 75 đaka, od kojih je šezdeset i troje prijavljeno za matičnu školu u Malom Lošinju, pet za područnu školu u Velom Lošinju, šest prvašića će biti u Nerezinama te jedan na Susku. Nažalost, na otocima Iloviku i Unijama nema kandidata za prvi razred.   Ravnateljica OŠ Marija Martinolića Olivela Franko ističe kako djeca u testovima spremnosti za školu svake godine  postižu sve bolje rezultate, čemu, među ostalim, pridonosi činjenica da sva djeca pohađaju vrtić, a pripreme za školu organiziraju se i na malim otocima. Zamjetno je da više nema ni otpora prema polasku u školu, koji su ranije znali biti popraćeni i pokojom suzom i težim odvajanjem od roditelja, čega više gotovo da nema. Primjećuje se porast djece s posebnim potrebama među kojima je najviše onih vezanih uz govor, a to se, jednim dijelom, povezuje s kvalitetnijom dijagnostikom, budući da posljednje dvije godine u Malom Lošinju radi logopedica, pa se govorne poteškoće otkrivaju ranije, a time i uspješnije tretiraju. Uz ostalo, uočljiva je bolja grafomotorika i nešto veća samostalnost u radu, navela je ravnateljica Olivela Franko, sumirajući obilježja novih generacija prvašića, kojima će školsko zvono na jesen označiti i početak osnovnoškolskog obrazovanja. Obrazovanje 2011-04-06T09:02:50+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/aeroklub-cumulus-i-na-losinju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/aeroklub-cumulus-i-na-losinju/#When:21:28:18Z Mreža aeroklubova okupljenih u zrakoplovnom brendu kvarnerske regije – Cumulus , širi se te je nakon Aerokluba Cumulus  Opatija, koji je osnovan u kolovozu 2008. godine, pa Aerokluba  Cumulus Rab, koji je formiran 17. ožujka ove godine, upravo osnovan i treći i  to Aeroklub Cumulus  Lošinj. Ljubitelji nebeskih visina okupili su  se u lošinjskoj Zračnoj luci gdje je održan »Lošinj Boogie«, obuka i  druženje padobranaca iz ova tri kluba.  Predsjednica novoosnovanog lošinjskog aerokluba je Ines Sokolić,  potpredsjednik je Alan Horvat, tajnik Veselin Alić . Ines Sokolić ističe  kako su veliku podršku u osnivanju kluba imaju od Gorana Ratkajca,  nastavnika padobranstva iz opatijskog kluba te navodi da im je, među  ostalim, cilj na otoku popularizirati padobranstvo i druge sadržaje vezano uz zrakoplovstvo, te pridonjeti produljenju sezone, budući će njihove aktivnosti biti u pravilu organizirane u pred i posezoni. Tako će  se od 22. do 26. lipnja na lošinjskom aerodromu održati velika manifestacija i natjecanje u padobranskoj fotografiji i video snimcima . Inače  prvo natjecanje »Skydive Photo Contest« bilo je upravo na lošinjskom  aerodromu prije dvije godine.  Roberto Nikolić, glasnogovornik lošinjskog Aerokluba ističe da će  osim padobranstva u klubu organizirati poduku o zmajarstvu, aeromaketarstvu, pa o radio upravljivim modelim, letom paraglajderima, a povezivanjem klubova kroz naziv Cumulus, vjeruje da će zajednički pridonijeti većoj kvaliteti programa te prepoznatljivosti i popularizaciji  zrakoplovnih aktivnosti. Sport 2011-04-04T21:28:18+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/na-losinju-1.-medunarodna-utrka-vatrogasnih-postrojbi/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/na-losinju-1.-medunarodna-utrka-vatrogasnih-postrojbi/#When:10:40:50Z Šezdesetak sudionika iz Hrvatske i Italije okupila je 1. međunarodna utrka vatrogasaca, sportsko natjecanje koje su organizirali Vatrogasna zajednica Malog Lošinja, Javna vatrogasna postrojba  Grada Malog Lošinja i Atletski klub »Lošinj«. Stazu postavljenu po lijepim lošinjskim uvalama Čikatu, Velom žalu i Boriku, dugu 8000 metara,  najbrže su apsolvirali Riječanin David Marot u ukupnoj, odnosno Ines  Crnjak iz Malog Lošinja u ženskoj konkurenciji. Marot je u cilj na glavnoj plaži na Čikatu utrčao za 31 minutu i 23 sekunde, a Crnjak za 46  minuta i 15 sekundi. Drugo mjesto u ukupnom poretku osvojio je Cresanin Teo Sintić, a treće Lošinjan Andrea Fazlić. Osim nagrada za glavni poredak, dodijeljene su i nagrade po starosnim kategorijama, a održane su i dvije popratne utrke, za djecu do 12  godina na 1000 metara i za mlade do 16 godina na 2000 metara. Utvrđen je i plasman najuspješnijih po kategorijama. Žene: 1. Ines Crnjak, 2. Mihaela Kobale, 3. Valentina Horvat; preko 55 godina: 1. Sereno Molinaro, 2. Josip Sintić; 45-54 god.: 1. Davor Mataković, 2. Mario Foschia, 3. Marinko Rubeša; 35-44 god.: 1. David Marot, 2. Paolo Avon, 3. Dario Majetić; 25-34 god.: 1. Teo Sintić, 2. Vlado Špehar, 3. Rene Gulin; do 24 godine: 1. Andrea Fazlić, 2. Roko Brkljačić, 3. Patrick Vlakančić. U utrci do 16 godina najbolji su bili Bruno Bakić, Mario Čurić i Mauro Kružić, odnosno Anamarija Celinić, Tereza Sorić i Tea Banić, a u utrci do 12 godina Dominik Karčić, Vitorio Antoninić i Šime Budinić, odnosno Nikolina Karčić, Hana Tomich i Lara Bani. Nagrade su dodjeljivali lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli, direktorica TZ Malog Lošinja Đurđica Šimičić, zapovjednik lošinjskih vatrogasaca Boško Rilak, tajnik Vatrogasne zajednice Lošinja Mirko Kajkara,  tajnica Atletskog kluba »Lošinj« Patricija Tomich, te Miroslav Čavlek,  koji objedinjuje dužnosti u vatrogasnoj postrojbi i Atletskom klubu. Druženje je nastavljeno na terasi kafića »Kaktus« na Čikatu, uz zajednički ručak. Za organizatore je priređivanje ovog natjecanja bila generalna proba  za 3. lošinjski polumaraton, koji će se održati u Velom i Malom Lošinju  30. travnja. Zanimljivosti 2011-04-03T10:40:50+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/foto-natjecaj-moram-u-more/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/foto-natjecaj-moram-u-more/#When:10:24:35Z Otvoreno foto-natjecanje u fotografiji Mali Lošinj, 01.04. – 20.06.2011. UVJETI NATJEČAJA Pravo sudjelovanja Natjecati se mogu svi zaljubljenici fotografiranja, mladi i stari, pojedinci ili skupine (obitelj, razred, prijatelji i dr...), bez obzira na dob, spol ili mjesto prebivališta. Tema natječaja: „Moram u more“ Cilj je snimiti fotografije koje, po mišljenju autora, najbolje ilustriraju pojam „Moram u more“. Fotografije mogu prikazivati morske ambijente, plaže, obale, sa ili bez ljudi na slici, podvodne fotografije, djelatnosti, aktivnosti vezano za more, kao što su udičarenje, ribarenje, sportovi na vodi i sl. i sve drugo što je u svezi s nazivom natječaja. Fotografije za natječaj Za natječaj se dostavljaju fotografije u digitalnom zapisu. Fotografije snimljene analognim (klasičnim) fotoaparatima mogu se preslikati (skenirati) u digitalni oblik i predati na natječaj. Fotografije mogu biti snimljene bilo kada, pod uvjetom da je natjecatelj autor, da su tehnički ispravne i da su nastale na području lošinjsko-creskog otočja. Svaki autor može prijaviti neograničen broj fotografija. Fotografije moraju biti dostavljene u jpg formatu, minimalne rezolucije 300 dpi. Duža stranica fotografije minimalno 2500 px, maksimalna veličina fotografije 5 MB, šalje se jedna fotografija po mailu, u mailu navesti kontakt podatke. Način i rok predaje fotografija Fotografije za natječaj se predaju u ured Turističke zajednice Grada Malog Lošinja svakog radnog dana od 08-17 sati, Riva lošinjskih kapetana 29 ili na mail: tzg-mali-losinj@ri.t-com.hr (sa naznakom: Za foto natječaj) do 20.06.2011. Svaka fotografija treba imati naziv i ime autora, npr. „Skok u more – Ivan Ivanić“. Uz fotografiju autori trebaju dostaviti svoje puno ime i prezime, adresu, telefon i e-mail adresu. Pravila natjecanja Fotografski aparat: Dozvoljena je uporaba svih vrsta fotoaparata, tipova bljeskalica, dodatne rasvjete, raznobojnih filtera, efekt leća i sl. Autorska prava: Autori jamče da je fotografija predložena na natječaj originalna, do sada neobjavljivana, da nije opterećena zahtjevima trećih osoba, te da prava na istom nisu prenesena niti u cijelosti niti djelomično na treće osobe. Autori dozvoljavaju Turističkoj zajednici Grada Malog Lošinja da fotografije iz natječaja izloži na izložbi povodom priredbe „Moram u more“, te da ih koristi za izradu slikovnih priloga priredbi „Moram u more“, kao i u ostalim svojim propagadnim i promidžbenim aktivnostima bez naknade, uz navođenje imena i prezimena autora fotografije. Nagrade Sve prispjele fotografije pregledati će stručno povjerenstvo Turističke zajednice Grada Malog Lošinja i odabrati najbolje tri fotografije. Autori tri prvoplasirane fotografije biti će nagrađeni poklon paketima Turističke zajednice Grada Malog Lošinja. Proglašenje najboljih i prezentacija svih radova održati će se 25.06.2011. na glavnom trgu u Malom Lošinju u 21,00 sat. Obavijesti Za sve dodatne obavijesti možete se obratiti: Turistička zajednica Grada Malog Lošinja Riva lošinjskih kapetana 29 Tel: +385 51 231 884; +385 51 231 547 E-mail: tzg-mali-losinj@ri.t-com.hr Web:www.tz-malilosinj.hr Zabava 2011-04-03T10:24:35+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/plavi-dizel-od-travnja-na-ininoj-crpki-na-losinju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/plavi-dizel-od-travnja-na-ininoj-crpki-na-losinju/#When:11:36:12Z ZAGREB  Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je na sjednici Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar  Čobanković najavio da će tijekom travnja, uz sudjelovanje Ministarstva  financija, biti odlučeno koji će sistem opskrbe sektora ribarstva biti na snazi. Pritom postoje dvije mogućnosti u skladu s direktivama EU – kao  do sada, distribucija, obojanog, »plavog dizela« po povlaštenoj cijeni, ili  neobojanim dizelom koji bi bio naknadno subvencioniran, ističe se u  priopćenju HOK-a. Sjednici Ceha bili su nazočni i predstavnici Ine koji  su, kako se navodi, najavili su da će tijekom travnja biti osposobljeno  još jedno mjesto za isporuku »plavog dizela« – ono na Malom Lošinju  (tako će ih ukupno biti 23), u planu je ponovo stavljanje u funkciju opskrbnog mjesta i na Lastovu, dok će se o dodatnim mjestima po prijedlogu Ceha posebno razgovarati. Predsjednik Ceha Vladan Bojić izrazio je u zadovoljstvo poduzetim mjerama Ministarstva na rješavanju ribarske problematike, navode iz HOK-a. Zaključak je Ceha po pitanju promjene pravilnika o ribolovnim alatima, o čemu će se povesti posebna rasprava uz uključivanje županijskih savjetodavnih tijela, znanosti i struke, da prihvaća ukidanje namjene pojedinih alata uz uvjet da se definiraju tehničke karakteristike pojedinih alata i postave vremenska i prostorna ograničenja za njihovu upotrebu, ističe se u priopćenju. Gospodarstvo 2011-04-02T11:36:12+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-infobooking-boutique-u-zagrebu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-infobooking-boutique-u-zagrebu/#When:13:14:26Z MALI LOŠINJ  Hotelska tvrtka Lošinj Hotels & Villas , (LH&V) najavljuje kako će u centru Zagreba, na adresi Gundulićeva 12 otvoriti  agenciju – »info&booking boutiquea«. Uz miomirise otočkog bilja i šalicu lošinjskog čaja, gost će se moći upoznati s wellness, konferencijskim  i obiteljskim ponudama kroz video i foto materijale, navodi Vesna Hocenski, glasnogovornica LH&V-a i pojašnjava kako se info centar otvara  s ciljem da se za svakog zainteresiranog gosta ponuda u potpunosti  prilagodi i tako osigura odmor »po vlastitom kroju«. Lošinjani žele podsjetiti kontinentalnu Hrvatsku da je Lošinj jedinstvena mikroklimatska  destinacija, ljekovitih karakteristika, atraktivna za odmor tijekom cijele  godine.   Turizam 2011-04-01T13:14:26+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjsko-ruglo-mijenja-vlasnika-kerum-prodao-pomorsku-skolu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjsko-ruglo-mijenja-vlasnika-kerum-prodao-pomorsku-skolu/#When:09:46:37Z MALI LOŠINJ   U otočnoj javnosti već se neko vrijeme šuška da  lošinjski poduzetnik Arsen Mujagić, direktor tvrtke Navam, koja je bila  partner Gradu Malom Lošinju i izvođač radova u poslovno-garažnom  kompleksu Bočac u sklopu kojeg su Lidl i DM, namjerava od Željka Keruma kupiti zgradu nekadašnje pomorske škole u centru grada.  Tu  nam je informaciju jučer direktor Mujagić i službeno potvrdio, s tim da  ističe kako su vremena dovoljno složena da se sa stopostotnom sigurnošću u biznisu danas ne može ništa tvrditi.  – Imam namjeru, već duže se na tome radi, pa iako smo već potpisali  ugovor i plaćena je kapara, ne mogu potvrditi da je posao okončan,  kaže Mujagić, koji od kontroverznog poduzetnika i splitskoga gradonačelnika Željka Keruma kupuje tvrtku Turizam, sport i nautika d.o.o.,  koja je vlasnikom zgrade pomorske škole postala krajem 2008. godine,  a iza nje stoji poduzeće Kerum. Ing. Mujagić kaže kako mu je namjera  pomorsku u najkraćem mogućem roku staviti u funkciju, a vrijednost  buduće investicije je oko tri milijuna eura. Kompleks koji čini zgrada  nekadašnje pomorske škole i aneks toj zgradi, ukupno ima oko dvije tisuće četvornih metara, od čega dvije trećine čini zgrada škole.  Dugogodišnja »rak-rana« Mujagić kaže kako je plan da u njenom prizemlju bude gradska kavana, na prvom katu gradska vijećnica i na posljednjoj etaži restoran, a  pripadajuća zgrada uz nekadašnju školu namijenila bi se za stambeno  poslovni prostor. Kako se radi o kulturnom dobru, svi zahvati moraju  biti blagoslovljeni od konzervatorske struke.  Inače, nekadašnja pomorska škola, zgrada Nautike, već niz godina je  lošinjska »rak-rana«, potpuno izvan upotrebe, derutna, ruševna, godinama je prijetnja prolaznicima i okolnoj imovini . Dodatno žalosti što je  upravo ova zgrada dio bogate lošinjske pomorske tradicije, budući da  su se upravo u njoj školovali prvi otočni pomorci i to od 1879. pa sve  do 1975. godine, kada je izgrađena nova zgrada lošinjske Srednje škole.  Pitanje sanacije, rekonstrukcije i namjene provlači se desetljećima, koliko se i mijenjaju vlasnici zgrade. Tvrtka Jadranka d.d. je polovinom sedamdesetih godina stekla vlasništvo nad starom pomorskom školom  temeljem sredstava kojima je jednim dijelom financirala izgradnju nove srednje škole. Jadranka u zgradu nije ulagala, već ju je početkom devedesetih prodala.   Prenamjena zgrade Namjena zgrade za muzejsko-galerijsku djelatnost iz PUP-a Centar  od 1993. godine nije se realizirala, ali nije ni promijenjena, makar se o  tome neprekidno govorilo, budući da potencijalni investitori nisu nalazili poslovnog opravdanja za investiciju predviđenu planom. Tako je u  siječnju 2006. godine ondašnje Gradsko poglavarstvo raspravljalo o izmjenama i tada je bilo rečeno da će se zgrada namijeniti za hotel s četiri zvjezdice. To nije realizirano, da bi se u 2007. godini spominjala mogućnost javno-privatnog partnerstva, ali ni po tom pitanju nije bilo pomaka. Potom je bilo najava da će se u prijedlogu Urbanističkog plana  uvrstiti prenamjena u poslovno-trgovački prostor, ali ni taj plan još nije  došao na uvid, pa sada treba vidjeti što će se dalje događati ukoliko se  kupoprodajni ugovor Kerum-Mujagić okonča. Gradske 2011-03-31T09:46:37+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/nema-koncesija-na-losinj-dok-se-ne-utvrdi-nadleznost/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/nema-koncesija-na-losinj-dok-se-ne-utvrdi-nadleznost/#When:09:30:37Z Narednih desetak dana Županijska lučka uprava  (ŽLU) – Mali Lošinj neće potpisivati nikakve ugovore vezano za koncesije. Uz to, obratit će se na nekoliko adresa od Vlade RH na niže, s ciljem utvrđivanja što i kako dalje, budući trenutno u najprometnijim lukama na lošinjskom području nisu ugovorene koncesije. Zaključak je to  sjednice Upravnog vijeća ŽLU Mali Lošinj, nakon što se  Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave proglasila nenadležnom po pitanju žalbe na odluku Lučke uprave o dodjeli koncesija, i  to nakon što su tri i pol mjeseca proučavali materijale. U međuvremenu lošinjska Lučka uprava ostala je bez prihoda od koncesije od siječnja ove godine, pa se postavlja i pitanje naknade izgubljene dobiti,  budući je upitno ostvarenje programa rada i financijskog plana, kao i  realizacija proširenja pristaništa na Iloviku te priprema za nautičku sezonu. Upravno vijeće donijelo je i odluku da će materijale koje je vezano za ovaj predmet zatražilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, dostaviti nakon suglasnosti osnivača – Primorsko-goranske županije, a svi materijali bit će kopirani kako bi se spriječile moguće manipulacije. Gradske 2011-03-31T09:30:37+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-kao-grcki-otok-u-njemackoj-komediji/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-kao-grcki-otok-u-njemackoj-komediji/#When:09:18:36Z MALI LOŠINJ  Grupa umirovljenika za koju dom u kojem borave organizira izlet i panoramski let, nezadovoljni jer ih osoblje tretira kao djecu, odluči oteti zrakoplov i krenuti put mora, sunca i Mediterana, a kako im nestane goriva moraju prisilno sletjeli. Ovo je dio scenarija njemačke komedije koja se jednim dijelom snima i na Lošinju, a tijekom jučerašnjeg dana kadrovi filma radnog naslova Fly Away snimani su na lošinjskom aerodromu. Dvanaestero umirovljenika glume poznati njemački glumci, svi imaju preko 70 godina, a najstariji među njima ima blizu 90. Glumačkim zvijezdama njemačkog filma priključila se i Lošinjanka, Fulvia Lettich–Gadža, koja je sa svojih troje djece – dvanaetogodišnjim Oliverom, šestogodišnjom Piom i dvogodišnjom Noemi odglumila nekoliko kadrova u kući gdje je njezin »suprug policajac«, njemački profesionalni glumac, doveo putnike zrakoplova na ručak nakon što su se prisilno prizemljili. Uz njemačke glumačke veterane u filmu je i veteran njemačkog zrakoplovstva, avion Junkers, proizveden 1939. godine, a za potrebe ovog filma u lošinjsku zračnu luku sletio je iz Švicarske. Ovaj muzejski zrakoplovni primjerak, čiji je vlasnik Švicarac, još uvijek para nebeske visine, prevozi 17 putnika, ima tri BMW motora, svaki 660 KS, devet cilindara, a kapacitet rezervoara je 2.500 litara goriva što je dostatno za šest sati leta. Inače Lošinj »glumi« grčki otok, budući je dio radnje filma koji se odnosi na bijeg umirovljenika na sunčani Mediteran, smješten  na grčko otočje. Nažalost jučer je Lošinj cijeli dan bio u kiši i oblacima, pa su filmaši i glumci imali popriličnih problema, što ih je pomalo razočaralo i umanjilo efekte užitka koji su imali dva dana ranije kada su kadrovi snimani na Sunčanoj uvali i predjelu Kurila. Zanimljivosti 2011-03-31T09:18:36+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/drzavna-komisija-nakon-100-dana-shvatila-da-nije-nadlezna-za-koncesije-na-l/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/drzavna-komisija-nakon-100-dana-shvatila-da-nije-nadlezna-za-koncesije-na-l/#When:07:40:33Z MALI LOŠINJ   Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave  tebalo je čak tri i pol mjeseca da zaključi  kako ona nije nadležna za  odlučivanje o žalbama vezano za dodjelu koncesija na lošinjskom području. Takav upravo primljeni zaključak Državne komisije konsternirao je Županijsku lučku upravu (ŽLU) Mali Lošinj, budući se posljednjih mjeseci aktivnosti u luci odvijaju u sjeni čekanja ishoda žalbenog  postupka kojem se sada kraj ne nazire.  Nakon odluke  Upravnog vijeća ŽLU Mali Lošinj da koncesiju u luci Mali Lošinj dodjeli  tvrtki Y/C Marina d.o.o., žalila su se druga dva ponuditelja, gradsko poduzeće Lošinj parking i tvrtka Arhipelag d.o.o. Žalba je podnesena i na  odluku Lučke uprave da se koncesija u luci Ilovik dodijeli ponuditelju  Ilovik porat d.o.o., a žalila se riječka tvrtka Veneo.  Morali su znati odmah Odluku o dodjeli koncesija i žalbe, Županijska lučka uprava proslijedila je Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave 14. prosinca prošle godine, sukladno Zakonu o koncesijama koji definira da se  pravna zaštita provodi u skladu s propisima koje uređuje javna nabava,  kaže ravnatelj ŽLU Gracijano Petrinić i pojašnjava kako je Državna komisija nakon toga krenula u proceduru, od žalitelja je dopisima tražila  da uplate pristojbe i državne biljege te pozvala odabrane ponuditelje  da se očituju o žalbama.  – Dakle pozivaju žalitelje i odabrane koncesionare da se očituju,  traže uplate pristojbi za žalbeni postupak, da bi  iza toga donijeli zaključak kako odbacuju žalbe zbog nenadležnosti! Uz to upućuju na pokretanje upravnog postupka i navode da protiv njihovog zaključka nema mogućnosti žalbe. Postupak unedogled Sve skupa budi sumnju u nelegalnost postupka, kaže Petrinić i navodi da im je Državna komisija dovele u pitanje realizaciju programa rada  i financijskog plana jer od siječnja, kada su istekle dosadašnje koncesije, lučka uprava ne ostvaruje prihod po toj osnovi. A da taj prihod nije  mali, govori podatak da koncesionar plaća 1,3 milijuna godišnje za  koncesiju. Osim toga sezona je pred vratima, koncesijama se reguliraju djelatnosti u lukama, od redovnog brodskog prometa i veza katamaranom,  priveza, naplate vezova, do opskrbe vodom i strujom u lukama i drugo.  Ovakav način postupanja Državne komisije onemogućava normalan  rad, a upućivanjem na upravni postupak sve se produljuje unedogled.   Stoga ćemo u srijedu održati sjednicu Upravnog vijeća i dogovoriti što  ćemo poduzeti kako bi u narednom razdoblju sve neometano funkcioniralo, kaže ravnatelj Petrinić. Gospodarstvo 2011-03-31T07:40:33+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjani-u-new-yorku-prikupili-15-milijuna-kuna-za-medicinsku-opremu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjani-u-new-yorku-prikupili-15-milijuna-kuna-za-medicinsku-opremu/#When:07:05:26Z MALI LOŠINJ/NEW YORK  Donatorskom balu u New Yorku koji  svake godine organiziraju iseljenici s cresko-lošinjskog otočja okupljeni  u Udruzi Islands Medical Assistance Society (IMAS), odazvalo se oko 150 iseljenika i njihovih prijatelja, koji su svojim prilozima osigurali  sredstva za nabavu nove medicinske opreme. Ove godine iseljenici će  za unapređenje opreme otočnog zdravstva osigurati dva električna kreveta za lošinjski Dom zdravlja te EKG i defibrilatore za Ambulantu u  Cresu, doznajemo od Marije Cividini, članice upravnog odbora Udruge  IMAS, koja je podsjetila da su u proteklih deset godina iseljenici nabavili opreme u ukupnoj vrijednosti 300 tisuća dolara. Treba naglasiti da  su donacije Udruge IMAS primjer kvalitetne pomoći jer iseljenici osiguravaju ono što medicinska struka preporuči kao potrebno, pa se  najčešće radi o opremi koju inače ne osigurava Hrvatski zdravstveni zavod jer prelazi standarde predviđene za otočno zdravstvo. Gradske 2011-03-31T07:05:26+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/mali-losinjani-izradili-japansku-zastavu-od-500-zdralova/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/mali-losinjani-izradili-japansku-zastavu-od-500-zdralova/#When:07:46:15Z MALI LOŠINJ  Nakon što su tri dana japanskom tehnikom savijanja papira u Centru za zdravo odrastanje »Idem i ja« izrađivali crvene i bijele ždralove, u subotu ujutro, pedesetak djece i njihovi mentori od oko petsto ždralova na Trgu Republike Hrvatske izradili su japansku zastavu oko koje su formirali krug i tako izrazili suosjećanje i solidarnost sa stanovnicima Japana pogođenim strašnim potresom i njegovim teškim posljedicama. Izrađene ždralove poslat će veleposlanstvu Japana u Zagrebu. Narednih deset dana u predvorju zgrade gradske uprave bit će postavljena kutija u koju će građani moći donirati novac, a Centra za zdravo odrastanje će prikupljeni iznos uplatiti na račun Crvenog križa koji je otvrorio računa za pomoć Japanu. Ždralove su izradili učenici osnovnoškolske dobi, a Martin Đapić kaže kako se priključio jer je želio odati počast hrabrosti Japanaca, Maji Alavanja žao je svih Japanaca, a posebno djece, Arlinda Krasnić dodatno suosjeća s narodom Japana, jer kaže i oni žive na otoku, a Petra  Petak na ovaj je način željela djeci Japana poslati dobre želje. Kristijan Marković rekorder je s preko 60 izrađenih ždralova i kaže da ne zna što mu se dogodilo, ali jednostavno osjetio da ih želi raditi, još i još. Gradske 2011-03-21T07:46:15+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/suveniri-s-mirisom-otoka-losinja/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/suveniri-s-mirisom-otoka-losinja/#When:08:59:07Z MALI LOŠINJ  Puneštrica sa škurama, stolić po domaću, suveniri od maslinovog drveta, Apoksiomen na pergamentu, Apoksiomen od bronce, liker od limuna, lošinjski čaj, macaklini, marmelada i rakija od magunja, pješčani sat izrađen od trstike sa Suska, parobrodi i jedrilice izrađeni od naplavina drveta, samo su neki od dvadesetak lošinjskih suvenira koji nose titulu originalnog. Dodijelila ih je komisija Turističke zajednice, i to temeljem kriterija zadanih u javnom natječaju, u sklopu projekta poticanja izrade autohtonih suvenira, kojeg Turistička zajednica provodi petu godinu za redom. Cilj dodjeljivanja Potvrde originalnog lošinjskog suvenira je poticanje izrade, afirmacija i promoviranje suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetničkih obrta, domaće proizvodnje , a time i valorizaciju posebnosti cresko-lošinjskog otočja. Projekt su u Turističkoj zajednici pokrenuli na osnovi informacija gostiju koji nisu bili zadovoljni suvenirskom ponudom te su u anketama navodili da nemaju gdje kupiti kvalitetan i originalan otočni suvenir.  Interesni krug To je bio znak za akciju poticanja izrade autohtonih suvenira, a direktorica Đurđica Šimičić kaže kako se pokazalo uspješnim te sada u anketama, umjesto kritika, gosti hvale suvenirsku ponudu: – Ovim projektom smo zatvorili pozitivan interesni krug, kojeg čine zadovoljan proizvođač jer ostvaruje prodaju, zadovoljni turisti budući imaju kvalitetnu i raznoliku ponudu, a treću kariku u tom pozitivnom krugu čini destinacija koja dobiva na kvaliteti. Unatoč recesiji, prodaja suvenira raste, a potiče je uporabna vrijednost suvenira, jer pokazalo se da gosti posebno cijene kada kao uspomenu s odmora mogu ponijeti suvenir koji će kod kuće i upotrebljavati, a posebno vole suvenire koji ih okusom i mirisom podsjećaju na otok, kaže direktorica Šimičić te ističe kako se ove godine izrađivačima suvenira preporuča da poseban naglasak daju priči o suveniru: Dodatna motivacija – Dobra priča u turizmu dodatno motivira goste, pa tako i ona vezana uz suvenir. Kada gostu uz med od kadulje ponudimo i priču o ovoj biljci koja na otočju ima dodatne ljekovite vrijednosti, ili kada uz predmet od maslinova drveta ispričamo priču o dugoj maslinarskoj tradiciji, vrijednosti maslinova ploda i slično, proizvod dobiva na atraktivnosti  i gost je dodatno motiviran na kupnju. Željeli bismo u suvenirskoj ponudi još više afirmirati bogatu lošinjsku pomorsku tradiciju, priče o lošinjskim kapetanima, a izrađivačima autohtonih suvenira nudimo pomoć kod dizajna,  fotografija, izrade web stranice i video zapisa za web te prijevode. U suradnji s Gradom, za prodaju suvenira koji nose potvrdu originalnih, do sada je bilo osigurano besplatno korištenje javne površine u Malom Lošinju, a od ove turističke sezone besplatno prodajno mjesto na javnoj površini bit će osigurano u Nerezinama i Velom Lošinju, najavljuje direktorica Đurđica Šimičić. Gradske 2011-03-17T08:59:07+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-i-creski-pomorci-prezivjeli-pakao-japanske-katastrofe/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-i-creski-pomorci-prezivjeli-pakao-japanske-katastrofe/#When:18:48:58Z MALI LOŠINJ  Među hrvatskim državljanima koji proživljavaju pakao najveće prirodne katastrofe koja je ikada pogodila Japan našla su se i dvojica hrvatskih pomoraca s cresko-lošinjskog otočja. Agoniju potresa, potom tsunamia, pa strahovanja od nuklearne katastrofe proživljavaju Nedjeljko Škapul iz Malog Lošinja , koji je kapetan broda Emu Arrow norveške kompanije Gearbulk, i električar na brodu Nedjeljko Dlačić iz Orleca. Potres ih je zadesio u luci dok su iskrcavali ječam, koji su u japansku luku Kashima dopremili iz Australije. Brod je pretrpio oštećenja, a dvadesetak pomoraca činili su sve da spriječe veću katastrofu pred valovima koji su u luci prelazili sedam metara . Kako neslužbeno doznajemo posada Emu Arrow-a jedina nije napustila brod, pa su u luci ostali sami među brodovima koji su plutali prepušteni stihiji mora zakuhanog stalnim potresima, koji su se osjećali i jučer ujutro, prije nego su napustili luku i krenuli prema luci Yokohama gdje bi se trebali sagledati razmjeri štete na bodu, kao i u dogovoru sa kompanijom odrediti daljnji plan putovanja. Obitelji naravno sa zabnjom prate sve vijesti koje se putem naših medija i interneta mogu dobiti i jedino što će ih umiriti bit će vijest da napuštaju Japan i kreću u sigurnije luke , od kuda će moći i svojim kućama. Supruga kapetana Škapula, Josipa Škapul, kazala nam je da se čuju satelitskim telefonom, jučer su se čuli nakon što su napustili luku Kashimoto. Kapetan Škapul je u ponedjeljak 21. ožujka trebao kući nakon 10 tjedana koliko traje putovanje, pa se nada da neće biti značajnijih odstupanja od tog datuma.  I u obitelji pomorca Nedjeljka Dlačića s velikom pažnjom prate se vijesti iz Japana, a od Nedjeljkove sestre Agneze Mužić doznajemo da su u kontaktu mailom i sms porukama, a prvu informaciju o tome da je brod u zoni potresa dobili su od Agencije Ta-Na iz Zagreba koja je posrednik s kompanijom Gerbulk.   – Nije lako slušati vijesti o stradanjima ljudi i mogućoj nuklearnoj katastrofi, ali nadamo se da će sve biti u redu, kaže Agneza Mužić.   Kapetan Ivan Božić, vlasnik i direktor zagrebačke Agencije Ta-Na, koja zastupa naše pomorce u kompaniji Gearbulk kaže kako su pomorci dobro te je posebno pohvalio kapetana Škapul a i sve članove posade broda koji su se u ovoj zahtjevnoj situaciji nosili profesionalno i vrlo pribrano. U Yokohami će se utvrditi stanje broda, a kada će točno pomorci napustiti Japan kapetan Božić sada nije mogao precizirati. Gradske 2011-03-15T18:48:58+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/s-creskog-helidroma-u-pet-godina-poletio-jedan-pacijent-s-losinja-pedeset-i/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/s-creskog-helidroma-u-pet-godina-poletio-jedan-pacijent-s-losinja-pedeset-i/#When:15:45:39Z CRES/LOŠINJ  Helikopterski prijevoz je u slučajevima hitnih intervencija i spašavanja života na otocima vrlo značajan, naročito za otoke  udaljene od kliničkih bolničkih centara, a to se odnosi i na lošinjsko  područje budući do Rijeke u najboljoj varijanti treba više od dva i pol  sata. Ako se radi o malim otocima lošinjskog arhipelaga, transport je i  duži budući da pacijenta treba najprije prevesti u Mali Lošinj . U prošloj  godini s lošinjskog aerodroma bilo je 16 intervencija hitne pomoći helikopterom, a u ovoj su dosad bile dvije, dok je kumulativno od 2007.  godine registrirana 51 intervencija – 2007. godine osam, 2008. sedamnaest, 2009. ponovo osam i već navedenih 16 intervencija u prošloj godini. Veliki planovi Za razliku od lošinjskog područja gdje su aerodrom i helikopteri u  službi hitnih intervencija, na creskom helidromu u pet godina registriran je samo jedan transport pacijenta te još dva korištenja helidroma  za potrebe prijevoza Gorske službe spašavanja, koji su sudjelovali u potrazi nestalih osoba na otoku.  Inače, helidrom u Cresu izgrađen je 2006. godine uz županijsku cestu, a vrijednost radova iznosila je 1.075.000 kuna. Izgradnja je bila dio  projekta ondašnjeg Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koje je 2003. godine pokrenulo projekt izgradnje interventnih helidroma s  ciljem poboljšanja zdravstvene zaštite na otocima. Tada je bilo najavljeno da će se helidromi izgraditi na Korčuli, Rabu, Zlarinu, Cresu,  Mljetu, Silbi, Molatu, Žirju, Susku, Iloviku, Visu. Kao rok završetka navodila se 2007. godina. Međutim, projekt je realiziran u značajno manjem opsegu od najavljenog, a po informacijama Agencije za civilno  zrakoplovstvo na našim otocima sada postoje samo četiri registrirana interventna helidroma s važećim dozvolama – na Rabu i Cresu te  dva na Korčuli. Na Mljetu najteže I dok je creski helidrom vrlo malo u funkciji, što se može objasniti i  činjenicom da se kolima hitne pomoći uz prijevoz trajektom do Rijeke  stiže za sat i pol vremena pa se ne nalazi opravdanja pozivati helikopt er, neki drugi otoci vape za helidromom, naprimjer Mljet. Upravo je s  tog otoka liječnica Magdalena Nardelli-Kovačić nedavno ponovo uputila apel i ukazala na teško stanje budući na otoku nemju helidrom, odgovarajuće sanitetsko vozilo, pa ni brzi brod. Za razliku od Cresa koji  ima helidrom, a s kojeg pacijent u hitnim slučajevima do KBC-a Rijeka  može stići za sat i pol, s Mljeta životno ugroženi pacijent do najbliže  bolnice putuje dvostruko duže, najmanje tri sata. Unatoč neodrživom  stanju, sredstva predviđena za projekt poboljšanja zdravstvene zaštite  na otocima u sklopu kojeg je bila i izgradnja helidroma na Mljetu i nabava brzih brodova za udaljene otoke neće se realizirati, a očito je da se  cijeli plan gradnje helidroma nije temeljio na tome da se najprije izgrade tamo gdje su i najpotrebniji. Gradske 2011-03-14T15:45:39+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-dom-zdravlja-aerodrom-i-ljeciliste-jos-na-cekanju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-dom-zdravlja-aerodrom-i-ljeciliste-jos-na-cekanju/#When:11:18:59Z MALI LOŠINJ  Aktualni sat lošinjskog Gradskog vijeća vijećnik SDP-a  Petar Goleš i skoristio je, ne za pitanja, koliko za aktualiziranje tema o  kojima bi se po njemu na Vijeću trebalo raspravljati:– Osim što amenujemo odluke koje nam donosi administracija,  Gradsko vijeće trebalo bi biti mjesto na kojem raspravljamo i otvaramo  teme od značaja za grad, rekao je Goleš te među ostalim izdvojio problem nezaposlenosti, s obzirom na to da je dosegnut rekord s brojkom  od 380 nezaposlenih na lošinjskom području. Z načajno se smanjuje  broj djece u osnovnoj školi, koju ove školske godine polazi 520 učenika ,  što je upola manje nego prije desetak godina. U posljednjih šest godina  ništa se nije pomaklo po pitanju poticane stanogradnje, a zbog nemogućnosti rješavanja stana mladi napuštaju otok, naveo je Goleš te podsjetio da ni rekonstrukcija državne ceste D-100 još nije završena te kaže  da je bilo govora kako će se na Vijeću s otočnim gospodarstvenicima  razgovarati o gospodarskim perspektivama, potom da će biti tematska  sjednica o turizmu, nakon prezentacije plana ulaganja u lošinjski aerodrom bila je najavljena nova rasprava na Vijeću, ali ništa od toga nije  realizirano, rekao je Goleš.  Nezavisni Siniša Dakić Barichievich pitao je što će biti s Domom  umirovljenika na Susku te je tražio pojašnjenja vezano za investicije u  velološinjsko Lječilište jer, kaže, čini mu se da Primorsko-goranska  županija odugovlači s projektom. Nezavisnog vijećnika Živka Zubera  zanima što je s odvajanjem lošinjskog Doma zdravlja od Županijskog  doma te što će biti s kirurškom ambulantom i operacijskom salom.   Vezano za kiruršku ambulantu i Dom zdravlja gradonačelnik ističe  da Grad i dalje traži da se lošinjski Dom zdravlja odvoji i osamostali i  da je Grad spreman preuzeti osnivačaka prava i obaveze te da je siguran kako bi zdravstvo pod lokalnom samoupravom bolje funkcioniralo  nego sada, kada je pod Županijom. Veći dio ulaganja u uređenje kirurške ambulante je završen, Ministarstvo zdravstva podržava taj projekt, ali daljnje aktivnosti ovise o Županiji – kaže Cappelli.  Nezadovoljstvo sadašnjim stanjem gradonačelnik je iskazao i zbog  lošinjske Zračne luke te kaže kako na Skupštini nije prošao njegov prijedlog da se aerodrom prepusti Gradu za jednu kunu, kao ni prijedlog  jednog od suvlasnika, GP-a Radnik Križevci, da svi skupa, sukladno udjelu u vlasništvu, saniraju gubitak, koji sada iznosi oko dva milijuna kuna. Iz Lošinjske plovidbe i Jadranke su rekli da sada nemaju sredstava  da saniraju gubitke, kaže Cappelli i najavljuje da će iz gradskog proračuna biti isplaćena sredstva koja su za ovu godinu predviđena za aerodrom kako bi se barem mogle isplatiti plaće radnicima. Dogradonačelnica Ana Kučić odgovorila je na pitanje o velološinjskom Lječilištu te rekla da je Županija kao model ulaganja izabrala javno privatno partnerstvo, da je procedura složena i dugotrajna i da Grad  nije zadovoljan što se najprije išlo na javni poziv, pa potom na javni  natječaj jer sve to odugovlači postupak pa golem potencijal Lječilišta  još najmanje tri do četiri godine neće biti valjano iskorišten. Gradske 2011-03-11T11:18:59+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-karneval-2011-mali-losinj/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjski-karneval-2011-mali-losinj/#When:15:01:32Z Održana je još jedna karnevalska povorka u Malom Lošinju. Oko 150 maškaranih lošinjana zabavljalo je publiku uz besplatne krafne i kuhano vino. Pozitivna i zabavna atmosfera odvijala se kroz čitav dan u centru Malog Lošinja, a završila je u ranim jutarnjim satima u hotelu Helios. Zabava 2011-03-08T15:01:32+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/svjetski-hit-lijecenje-zivotnom-energijom-na-malom-losinju/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/svjetski-hit-lijecenje-zivotnom-energijom-na-malom-losinju/#When:23:11:46Z PRANIC ENERGY HEALING (LIJEČENJE ŽIVOTNOM ENERGIJOM) je veoma moderna i vrhunski sofisticirana metoda koja liječi životnom energijom. Priznata je u svijetu te osobe koje se njome bave su osobito senzibilizirane i educirane za primjenu. Učinkovitost je postojana te je koriste mnogi liječnici u svijetu. Master Choa Kok Sui, neurolog s Filipina utemeljitelj je ovog sustava koji postoji i kao katedra na Američkim medicinskim falkultetima. Pranic Energy healing liječi bez dodira restrukturacijom bolesnog za zdravo tkivo kroz sva naša energetska tijela te centre koji nas održavaju na životu. Ova metoda je neophodna svakoj osobi bez obzira na dob, da bi mogla živjeti skladno i mirno sa sobom i svojom okolinom. Mali Lošinj je vrhunski energizirano mjesto koje samim ambijentom te čistom okolinom postaje baza ove vrhunske metode koja ima i svoja energetska pravila. Hotel Kredo i njegova okolina svojim ljepotom i energijom, posebno je odabrano i zaštićeno mjesto za Pranic Energy Healing. Dobrodošli!   Program obuhvaća: Pranic energy healing - individual & group basic course – dva dana PRANIC ENERGY HEALING COURSE (osnovni tečaj) je tečaj gdje polaznici stječu osnovna znanja o ovoj vrhunski sofisticiranoj metodi te je mogu primjenjivati na sebi, svojim bližnjima ili kao profesiju. naučite će kako sebe zaštiti i riješiti hitne slučajeve. Polaznici dobivaju certifikat. Termini:  Travanj Cijena: 2.450,00 kn  po osobi Cijena uključuje: Dva polupansiona, koktel dobrodošlice «Contessa Hilda»,  boravišnu pristojbu, prijavu,  pranic energy healing tečaj,  korištenje saune i bicikli. Pranic energy healer & teacher: Alexandra pl. Kozstich alias Marija Štrajh, poznata tv voditeljica i kolumnistica te mediamaker, certificirani je bioenergoterapeut i transmeditativni izliječitelj i učitelj. Isto tako je međunarodno priznati Pranic Energy Healer & Teacher kao i Arhat Yogi. Učenica je vrhunske Charlotte Anderson, supruge pokojnog utemeljitelja ove metode Mastera Choa Kok Sui-a. www.marijastrajh.com.hr www.lijecenjezivotnomenergijom.webs.com   Rezervacije i informacije: E-mail: marketing@malilosinj.org , pleksus.ac@gmail.com Mob: 098/906 48-48 , 091/146 58 32     Obavijesti 2011-03-07T23:11:46+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/zalbe-stavile-lucke-koncesije-na-cekanje/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/zalbe-stavile-lucke-koncesije-na-cekanje/#When:11:40:33Z MALI LOŠINJ  Koncesioniranje u lukama na lošinjskom području  koje je započelo još u rujnu prošle godine raspisivanjem natječaja o davanju desetogodišnje koncesije u lukama Mali Lošinj, Ilovik, Nerezine,  Veli lošinj – Rovenska, još uvijek nije okončano. Naime, lani, 30. studenoga, Upravno vijeće Županijske lučke uprave Mali Lošinj donijelo je  odluke o dodjeli koncesija, a kako su na dvije odluke podnesene žalbe,  postupak je još u tijeku, i to kod  Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave, koja odlučuje o žalbama. Kako je koncesionarima  ugovor istekao s krajem siječnja, sada luke nemaju koncesionara, nego  njima upravlja Županijska lučka uprava, koja je u cilju neometanog  nastavka djelatnosti u lukama, među kojima su i redovne brodske linije  i brzobrodska veza katamaranom, s dosadašnjim koncesionarima ugovor produžila do okončanja postupka vezano za žalbe, kaže ravnatelj  ŽLU Gracijano Petrinić te izražava nadu da će Državna komisija uskoro  donijeti odluke, budući da se zbog trajanja cijele procedure odgađaju  pripreme sezone u lukama, a uz to Županijska lučka uprava ne ubire  prihod od koncesije, što bi se moglo negativno odraziti na realizaciju  plana prihoda, a time i programa rada.  Inače, na izbor i dodjelu koncesije Y/C Marini d.o.o. za luku Mali  Lošinj žalili su se gradska tvrtka Lošinj parking i tvrtka Arhipelag, a na  odluku da koncesiju u luci Ilovik dobije tvrtka Ilovik porat, žalila se riječka tvrtka Veneo.   Koncesiju u luci Nerezine dobila je tvrtka Marina Nerezine, koja se  jedina javila na natječaj. Odlukom Upravnog vijeća Županijske lučke  uprave bio je poništen natječaj za koncesiju u luci Veli Lošinj – Rovenska, budući da je jedini ponuditelj, Uslužni obrt Simon, imao značajno  manjkavu dokumentaciju. Jedini ponuditelj za lučko agencijske poslove u malološinjskoj luci bila je Lošinjska plovidba – Turizam, koja je i  dobila koncesiju Gospodarstvo 2011-03-04T11:40:33+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/cappelli-vodi-polaznike-skole-o-eu-u-sabor/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/cappelli-vodi-polaznike-skole-o-eu-u-sabor/#When:13:05:56Z   MALI LOŠINJ  Predavanjem lošinjskog gradonačelnika i saborskog  zastupnika Garija Cappellija o temi »Hrvatski sabor i europska pravna  stečevina« te Ivane Skazlić koja je govorila o strukturi, institucijama i  funkcioniranjem EU u subotu je održan drugi, od četiri modula, projekta  LES – Lošinj European School. Projekt je okupio dvadesetak lošinjskih  srednjoškolaca, kojima organizator Društvo naša djeca želi ponuditi  najosnovniji pregled znanja o Europskoj uniji. Polaznike je gradonačelnik Cappelli obradovao najavom da će  im osigurati odlazak u Zagreb na sjednicu Sabora na kojoj će se raspravaljati i izglasavati jedan od zakona vezano za pristupanje EU. Obrazovanje 2011-02-20T13:05:56+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/posao-viza-mg-d.o.o.-za-marketing/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/posao-viza-mg-d.o.o.-za-marketing/#When:20:14:24Z Poslodavac: Viza MG d.o.o. za marketing, proizvodnju i usluge Kontakt adresa: Remetinečka cesta 81, Zagreb Kontakt telefon/fax: 01/6557290, 01/6557291 Kontakt e-mail: viza-mg@zg.t-com.hr Kontakt osoba: Mirko Žužić Opis posla: obilazak i snabdijevanje postojećih kupaca pronalazak novih kupaca zaprimanje/izdavanje robe vođenje skladišta područje: Cres, Mali i Veli Lošinj Obavezni uvjeti: vlastiti osobni automobil ili motocikl osnove rada na računalu Vašu molbu i životopis pošaljite putem pošte ili e-maila najkasnije do 1. ožujka 2011. Obavijesti 2011-02-17T20:14:24+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/udruzi-idem-i-ja-atraktivan-gradski-prostor/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/udruzi-idem-i-ja-atraktivan-gradski-prostor/#When:19:59:57Z   Za spomenuti projekt Centar »Idem i ja« osigurao je bespovratna sredstva europskog IPA fonda i to iz dijela za razvoj ljudskih potencijala iz područja zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja namijenjenih osobama koje se nalaze u nepovoljnom društvenom položaju. Centar će provoditi programe organiziranog i kreativnog provođenja slobodnog vremena mladih te edukacije žena za korištenje kompjutorskih programa koji će biti upisani u radnu knjižicu, a time im otvoriti i veće mogućnosti zapošljavanja, najavila je voditeljica projekta Bojana Genov te se zahvalila Gradu i gradonačelniku Cappelliju koji su za te potrebe namijenili reprezentativan prostor u novom objektu, što i nije uobičajena praksa, budući se u pravilu, kaže, za mlade dodjeljuju manje atraktivni prostori i lokacije. Članica udruge »Idem i ja« Mihaela Petrović kazala je kako su na ovakav prostor i sadržaj mladi Lošinja godinama čekali, dok predsjednica Savjeta mladih Mirjana Dragoslavić smatra da su sada stvoreni svi preduvjeti da se realiziraju brojni sadržaji koji mladi žele i predlažu. Budući voditelj kluba mladih, Domagoj Buljan, istaknuo je važnost da se mladi i građani što više uključe u kreiranje sadržaja jer upravo je smisao u participiranju, a ne čekanju da sadržaje organizira, grad, država ili netko drugi. Za projekt iz IPA EU fonda Centar »Idem i ja« dobio je 94.681 eura, odnosno 694.016 kuna, a cjelokupna vrijednost projekta koji će trajati godinu dana je 816.490 kuna. Grad je uz simboličan najam od jedne kune, prostor veličine 65 kvadrata dao u najam na deset godina, a Bojana Genov najavila je njegovo otvaranje za dva tjedna. Gradske 2011-02-17T19:59:57+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-hotelsvillas-u-gubitku-25-milijuna-kuna-bruto/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-hotelsvillas-u-gubitku-25-milijuna-kuna-bruto/#When:20:47:53Z   Ukupni prihodi LH&V prošle su godine iznosili 145 milijuna kuna, što je 6 posto više u odnosu na godinu prije, a rezultat su 6 postotnog porasta broja prodanih soba te 7 postotnog rasta broja noćenja. Ocjenjujući takve rezultate očekivano dobrim, iz te Grupacije ističu da to opravdava i investicije realizirane na pragu krize (2007. i 2008. kada je uloženo više od 38 milijuna eura u obnovu hotela Aurora i Vespera), kao i da su 'vjetar u leđa' novim ulaganjima predviđenim za jesen ove godine. Riječ je o investiciji od 12 milijuna eura za preuređenje i dokategorizaciju hotela Punta u Velom Lošinju (objekt s četiri zvjezdice) koja će biti realizirana u jesen ove godine, da bi novouređeni hotel svoje prve goste mogao primiti u svibnju 2012. Za novu investiciju kažu da je logičan poslovni potez te da će se time diverzificirati ponudu tih hotela, ali produljiti sezona na Lošinju. Turizam 2011-02-10T20:47:53+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ivo-josipovic-pohvalio-osorske-veceri/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ivo-josipovic-pohvalio-osorske-veceri/#When:20:33:55Z   MALI LOŠINJ  Predsjednik Ivo Josipović primio je delegaciju festivala Osorskih  glazbenih večeri, koju su činili lošinjski čelnici Gari Cappelli, Ana Kučić i Anto Nedić,  direktorica ureda TZ Đurđica  Šimičić te umjetnički ravnatelj Festivala Berislav Šipuš i  izvršna direktorica Martina  Turkalj. Oni su predsjednika  upoznali s dosadašnjom organizacijom te potrebom da  se osigura daljnje održavanje  festivala koji ima nacionalni  značaj, izvijestili su iz Ureda  Grada te ističu da je Josipović  izrazio podršku naporima koje ulažu u organizaciju  Večeri. Kako bi se one mogle  realizirati i ovoga ljeta, pozvao je na jačanje suradnje između Ministarstva kulture i  Malog Lošinja te kao pokrovitelj Osorskih glazbenih večeri  najavio dolazak i na svečano  otvaranje festivala. Umjetnički ravnatelj najavio je direktan prijenos Festivala na  HRT-u 20. srpnja. Kultura 2011-02-09T20:33:55+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otocani-zele-jesen-zivota-provesti-u-domu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otocani-zele-jesen-zivota-provesti-u-domu/#When:16:25:54Z CRES/LOŠINJ  Na tri lokacije Doma za starije i nemoćne osobe  »Marko A. Stuparić« trenutačno boravi 91 korisnik, od čega u matičnoj  zgradi u Velom Lošinju njih 60, u ispostavi Cres 21 te na Susku deset  korisnika. U Velom Lošinju i Cresu kapaciteti su stalno popunjeni, nekad i prepunjeni, pa je sada u Velom dvoje korisnika više od službenih  mogućnosti smještaja. Međutim, kako zakon obvezuje da ustanova primi stariju osobu koja je životno ugrožena, a nema gdje biti, niti o njoj  ima tko brinuti, nekada se dogodi da je u domu više korisnika nego što  je službeni kapacitet. Za razliku od Velog Lošinja, gdje je na listi čekanja uvijek najmanje dvadesetak osoba, i Cresa, gdje ih je na listi desetak, a čekanje se kreće od nekoliko mjeseci do godinu dana, za Susak  nema liste čekanja, naprotiv, sada su dva mjesta slobodna, ali nema interesa za smještaj u domu na ovom malom otoku lošinjskog arhipelaga, gdje je ispostava otvorena prije deset godina.  Susak bez »Amerikana«  Kada se dom na Susku otvarao, isticana je namjera da to bude ustanova koja će brinuti o »Amerikanima«, iseljenicima sa Suska, za koje se  mislilo da će se u većem broju vratiti na otok svojih predaka, međutim  stvarnost je demantirala ova predviđanja, koja je uostalom više kreirala  politika nego struka, pa nije ni čudno. U domu na Susku do prije par  dana bio je samo jedan korisnik s ovog otoka, sada ih je troje, dok je  ostalih sedam korisnika iz različitih dijelova Hrvatske.  Ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe Živko Nosil ističe da je  početkom devedesetih godina, kada je kao socijalni radnik počeo raditi  u ovoj ustanovi, više od pedeset posto korisnika bilo iz drugih krajeva  Hrvatske, a posljednjih nekoliko godina to se promijenilo i sada preko  80 posto čine korisnici s cresko lošinjskog otočja. Razlog tome je unapređenje uvjeta boravka i ulaganja u objekte i, općenito, podizanje  standarda. Upravo se kraju privodi i najnovije ulaganje u sklopu matičnog objekta u Velom Lošinju, gdje se kapaciteti proširuju za osam  ležajeva, a svaka soba će imati svoje kupatilo.  Interes za stacionar Osim ove promjene zamjetna je još jedna, naime, u ustanovi je nekada bilo 20 posto korisnika u stacionaru, to jest teško pokretnih i nepokretnih, a sada je interes za smještaj upravo te skupine korisnika najveći, pa u Velom Lošinju čak pedeset posto čini upravo ta skupina starijih osoba.  – Na cresko lošinjskom otočju imamo kvalitetan institucionalni tretman i visok standard zaštite kroz smještaj u ustanove, ali trebalo bi više  učiniti na vaninstitucionalnom tretmanu i to na način da se organiziraju redoviti odlasci u mala mjesta i na male otoke, gdje bi se starijim  osobama pružila pomoć u kući, njega, donijele namirnice i slično.  Trend je u Europi i razvijenom svijetu da starije osobe što duže ostaju u  svom domu, a smještaj u instituciju se preporuča tek kada boravak starije osobe u vlastitom domu više nije moguć. Dobrom organizacijom  vaninstitucionalnog tretmana starijim osobama osigurava se sigurnija i  ugodnija starost, a tome se treba posvetiti posebna pozornost jer se  broj starijih osoba stalno povećava – zaključuje povećava – zaključuje Nosil. Gradske 2011-02-05T16:25:54+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/likovne-radionice-na-engleskom-jeziku/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/likovne-radionice-na-engleskom-jeziku/#When:22:25:25Z LIKOVNE RADIONICE NA ENGLESKOM JEZIKU koje vodi akademska slikarica Mag. Iva Šulović na temu: 11.02.2011. Valentinovo 18.02.2011. Maškare 25.02.2011. Modeliranje 04.03.2011. Proljeće Grupe: vrtić, osnovna škola niži razredi, viši razredi, srednja škola, odrasli Prijave do 07.02.2011. Cijena po radionici je 80,00 kn - 2 školska sata. Popust ako se upišete na sve radionice. Ako bude interesa radionice će se produljiti. Sve informacije na našem Facebooku, mail: agora@agora.hoola.hr ili direktno u školi Agora. Budite kreativni i pridružite nam se! www.agora.hoola.hr Obrazovanje 2011-01-31T22:25:25+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/nekome-i-netriba-maska-da-bude-ucesnik-maskarijade/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/nekome-i-netriba-maska-da-bude-ucesnik-maskarijade/#When:21:32:29Z Večeras smo od pomoraca BRODOSPAS "SUN" primili e-mail koji bi htijeli podjeliti sa posjetiteljima portala. E-mail glasi ovako: "Postovani ! Subota večer, nekih 20,00h, ja i kolega šetamo prekrasnom rivom vašeg tajanstvnog i ljepog mjesta, Inače smo po profesiji pomorci i trenutno se sa brodom nalazimo u Vašem Brodogradilištu. Ukoliko se zaželimo lipe muzike i izvornog interijera, svoje slobodno vrijeme nakon šetnje iskoristimo odlaskom u konobu Katakombe. Te dotične večeri bili smo ugodno iznenađeni ulaskom u prostor objekta, kad tamo raspjevane mačkare, osjetilo se na samom početku da je to organizirana skupina kojima odajemo jednu notu zahvale domaćinstva nas kolega pomoraca, sa kojima smo se do ranih jutarnjih sati zabavljali. U nadi da će te ovaj tekst i fotke objaviti na Vašem portalu unaprijed zahvaljujem, Puno uspjeha u radu pomorci BRODOSPAS "SUN"!" Zabava 2011-01-31T21:32:29+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/cresani-po-eurosuper-98-u-56-kilometara-udaljeni-losinj/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/cresani-po-eurosuper-98-u-56-kilometara-udaljeni-losinj/#When:10:48:23Z CRES  Na jedinoj benzinskoj crpki u Cresu od kraja prošle godine  više nije moguće kupiti gorivo Eurosuper 98, požalio se Mario Vuić, a  koliko je uspio doznati u Ini, to više neće ni biti moguće. Stoga svi koji  u svoja vozila žele utočiti ovu vrstu benzina moraju do 56 kilometara  udaljenog Malog Lošinja, ili nešto bliže Nerezine gdje je Tiffonova benzinska. U riječkom uredu Ine gdje se Vuić požalio na ovo zakidanje potrošača, i nisu iskazali preveliko razumijevanje, tek konstatacija da se ta  vrsta goriva malo troši, kaže Vuić te dodaje da u Cres nije stiglo ni novi  kvalitetniji Eurosuper 95, za koji mu je bilo rečeno da će biti u ponudi  kao nadomjestak za isključivanje Eurosupera 98.  – Na creskoj benzinskoj imaju pet tankova, zašto jedan ne može biti  za Eurosuper 98, teško je razumjeti, posebno što cisterne dostavljaju tu  vrstu goriva na otočje jer ga se može kupiti u Malom Lošinju. To je posve apsurdno, kaže Vuić i zaključuje kako Ina stalno povećava cijenu  goriva, a potrošači na otoku uz to nemaju ni mogućnost u svoja vozila  utočiti gorivo koje vozači u ostatku Hrvatske mogu. Gospodarstvo 2011-01-26T10:48:23+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ribari-dovedeni-smo-na-rub-potopa-u-nase-brodove-prodire-more/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/ribari-dovedeni-smo-na-rub-potopa-u-nase-brodove-prodire-more/#When:12:29:18Z MALI LOŠINJ, ŠIBENIK  – Mali Lošinj jedan je od devet gradova u kojem je održan miran prosvjed ribara kojim se izražava nezadovoljstvo sveukupnom situacijom u ribarstvu, a na Novoj rivi okupilo se nešto preko stotinu ribara i građana koji su im došli dati podršku. Organizator prosvjeda Stipe Nedoklan, predsjednik Sekcije ribarstva, akvakulture i poljodjelstva Udruženja obrtnika Cres-Lošinj i Ivan Fabijanić zadovoljni su odazivom i kažu kako organizacijom prosvjeda žele dati doprinos za opstanak hrvatskih ribara i hrvatskog ribarstva: – Vjerujemo da će nadležni shvatiti ozbiljnost naših zahtjeva i potrebu da se kod kreiranja od strategije ribarstva preko zakona do pravilnika i očevidnika, trebaju uključiti sami ribari. Dovedeni smo pred rub potopa, u naše brodove prodire more, ali nećemo se pustiti, borit ćemo se za svoje pravo na rad i da živimo od svog rada, kazao je Fabijanić. Na šibenskoj rivi na prosvjedu se okupilo oko 300 ribara sa 50-ak brodova. Ustvrdili su da je neodrživo stanje u tom sektoru generirano lošim odlukama vlasti, a za opstojnost ribarstva spremni su se boriti i blokadama luka.  To pokazujemo danas našom brojnošću, a pokazat ćemo još žešće bude li trebalo. Prosvjedujemo jer ne možemo raditi. Sadašnji propisi doveli su nas do toga. Umjesto da lovimo ribu, mi bi zahvaljujući birokratima koji donose propise a da sa ribarstvom veze nemaju, trebali cijele dane sjediti u kabini i ispisivati papire ili da svaki od nas zaposli po jednog administratora na brodu – istaknuo je Goran Jabuka iz udruge profesionalnih ribara »Naše more«.   Nastavi li im država otkidati kruh iz usta umjesto da potiče ribarstvo, poručili su »najbolje da Jadranka Kosor i nas pošalje u mirovinu pa joj eno brodovi, neka ih proda Talijanima kao što su sve do sada prodali«. Ovo je video snimak dijela prosvjeda na Lošinju:     Gospodarstvo 2011-01-23T12:29:18+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/aromaterapija-u-suvremenom-zivotu-i-turizmu-limun-naranca-i-mandarina/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/aromaterapija-u-suvremenom-zivotu-i-turizmu-limun-naranca-i-mandarina/#When:14:12:26Z Kada je o aromaterapiji riječ, zima je jednostavno nezamisliva bez citrusnih eteričnih ulja: naranče, mandarine, limuna. Mandarina stvara radosnu, a naranča blagdansku atmosferu, dok nas limun čuva od prehlada. Citrusi nose energiju sunca koja nam nedostaje tijekom zimskih mjeseci. Na radionici ćemo Vam donijeti nekoliko jednostavnih receptura pomoću kojih možete stvoriti sunčani ugođaj u zimskim danima. Kako napraviti mirisni osvježivač prostora za dom, automobil i ured ? Doznajte kako eterična ulja djeluju na živčani sustav, te kako se uz njihovu pomoć opustiti ? Posebni naglasak stavljen je na djecu i eterična ulja koja njima najbolje odgovaraju, napravite mirisnu animaciju dječje sobe. U veljači je tema povezanost aromaterapije i proljetnog čišćenja. Očistite svoj radni i životni prostor, te naučite spravljati prirodne pripravke za čišćenje. Aromaterapeut: Anamarija Pažin Morović LAURUS – Studio za aromaterapiju www.laurus-studio.com Popularni sinonim za eterično ulje mandarine je „ulje dječje radosti“. Djeca obožavaju citrusna eterična ulja ! Turizam 2011-01-20T14:12:26+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/noc-muzeja-2011.-noc-losinjskih-kolekcionara/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/noc-muzeja-2011.-noc-losinjskih-kolekcionara/#When:13:53:26Z U petak, 28. siječnja 2011., od 18. sati do jedan sat iza ponoći održati će se „Noć muzeja“, velika kulturna manifestacija koja će sedmi put zaredom otvoriti vrata većine hrvatskih muzeja te prigodnim i zabavnim programima podsjetiti javnost na specifične aspekte muzejske djelatnosti. Lošinjski muzej se pridružuje manifestaciji s posebno osmišljenim programom u palači Fritzy koji je posvećen lošinjskim kolekcionarima i svima kojima je poznata strast sakupljanja neovisno o predmetu njihova sakupljačkog interesa. Zašto kolekcionarstvo? Upravo zato jer većina muzeja svoj postanak i zbirni fond duguje  privatnim kolekcijama zaslužnih pojedinaca. Pričati o kolekcionarstvu zapravo znači pričati o povijesti i načinu nastanka muzeja kao javnih ustanova. Kolekcionarstvo je bilo poznato još starim Grcima i Rimljanima, procvat doživljava u razdoblju renesanse kada pojačan interes za antiku rezultira sakupljanjem artefakata tog razdoblja dok će prosvjetiteljstvo, sukladno principima demokratizacije znanja, ukazati na potrebu da privatne zbirke i kolekcije postanu javne i dostupne svima. Upravo taj prijelaz kolekcionarstva iz sfere privatnog u sferu javnog smatra se početkom djelovanja muzeja kao javnih ustanova koje te zbirke čuvaju, obrađuju i prezentiraju široj javnosti. Konačno, ne smijemo zaboraviti da Lošinjski muzej najvredniji dio svog zbirnog fonda također duguje privatnim kolekcionarima: biskupu Dinaričiću (18. stoljeće) i nadžupniku Bolmarčiću (19. stoljeće), kolekcionarima Arheološke zbirke u Osoru, te Giuseppeu Piperati i Andru Vidu Mihičiću (20. stoljeće), kolekcionarima Umjetničkih zbirki Malog Lošinja. No, priča o lošinjskim kolekcionarima nastavlja se do danas. Iako Lošinjski muzej s nekolicinom kolekcionara često surađuje prilikom pripremi izložbi, većina njih ipak nam ostaje nepoznata. Pozivamo ih ovom prilikom da se s par odabranih predmeta iz svojih zbirki pridruže izložbi u palači Fritzy te tako predstave javnosti. Nije bitan predmet njihova interesa jer skupljati se može, bez izuzetka, sve. Nije bitna niti vrijednost prikupljenih predmeta jer sakupljača umjetnina, poštanskih maraka ili upaljača u osnovi pokreće ista strast. Naglasak je na fenomenu sakupljanja, na bezgraničnoj raznolikosti ljudskih interesa, te na sposobnosti kolekcionara da raznovrsnim predmetima koji ga okružuju, koliko god se oni beznačajni činili, upiše neko osobno značenje. Ponavljamo, muzeji duguju svoje postojanje upravo tim sakupljačkim osobnostima te dijele s njima sakupljačku strast. Vrijeme je, stoga, za druženje i razmjenu iskustava! „Noć lošinjskih kolekcionara“ u palači Fritzy započet će u 18. sati, postavljanjem i razgledavanjem izložbe lošinjskih kolekcionara. U 20. sati održat će se predavanje o kolekcionarima Lošinjskog muzeja, dok u nastavku programa slijedi ugodno druženje do kasnih večernjih sati.  Ulaz je, naravno, besplatan. Kultura 2011-01-20T13:53:26+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/hrvatski-sindikat-pomaze-ocajnim-ruskim-pomorcima/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/hrvatski-sindikat-pomaze-ocajnim-ruskim-pomorcima/#When:13:45:47Z MALI LOŠINJ  Ukoliko se talijanski brodar "Seafirm Shipping Ltd." u roku od 15 dana ne izjasni potvrdno oko podmirenja 400 tisuća američkih dolara potraživanja pomorcima teretnog broda "Generoso", koji se od svibnja 2010. nalazi na vezu u Brodogradilištu Mali Lošinj, Sindikat pomoraca Hrvatske pokrenut će sudski proces za arestiranjem – zaustavljanjem broda, potvrdio je za Hinu tajnik SPH Predrag Brazzoduro. Tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro, zajedno s predstavnicima Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, posjetio je jučer tijekom poslijepodneva u Malom Lošinju jedanaestoro ruskih pomoraca, posadu teretnog broda "Generoso". Brod je, nakon što su u lipnju dovršeni svi popravci u Brodogradilištu Mali Lošinj, bio primoran ondje i ostati jer vlasnik, talijanski brodar "Seafirm Shipping Ltd.", nije uspio podmiriti troškove remonta brodogradilištu, niti je isplatio posadu, kojoj od svibnja do danas duguje ukupno 400 tisuća američkih dolara za plaće i doprinose. Na telefonski upit o zaključcima razgovora s predstavnicima ruskog veleposlanstva i posadom, Brazzoduro je kazao da će zapovjedništvo broda tijekom tjedna poslati zahtjev brodovlasniku u kojem će zatražiti hitnu isplatu svih potraživanja, bez daljnjih pregovora. Još jedna teška priča, u moru pretužnih, kojima smo svakodnevno svjedoci, odvija se već devet mjeseci na brodu »Generoso« gdje na mrtvom vezu u lošinjskom škveru živi jedanaest pomoraca iz Rusije, kojima plaću ne daje poslodavac iz Italije. Od svibnja prošle godine, kada je brod brodara Seafirm Shipping Ltd. iz Venecije došao na popravak u lošinjsko Brodogradilište pomorci dobivaju samo novac za hranu, a brodar ih »hrani« i uvjerenjima da će im plaće isplatiti. Iako im je vjera u to sve slabija, ona im jedino preostaje i odlučni su da na brodu ostanu sve dok ne dobiju svoj novac. U međuvremenu dok čekaju svojih 400 tisuća dolara, treba u okruženju broda i škvera preživjeti, ostati stabilan, ali kako kaže kapetan Nikolay Znamenskiy sve je teže. Teško bez Sonje Većina članova posade govori samo ruski, jezična barijera dodatano im otežava tešku situaciju, a kako nemaju novaca ni ne izlaze puno s broda u grad. Pomaže im Ruskinja Sonja Lobač – Krvavac, slikarica koja već više godina s Dragom Krvavcem živi u Malom Lošinju. Ovaj bračni par pomaže ruskim pomorcima, a Sonja im posluži kao prevoditeljica kad god zatreba. Bit će najsretnija kada im bude prevodila – dobili ste plaće, možete u Rusiju ženama, djeci, roditeljima. – Situaciju je sve teže psihički podnositi, stres prijeti eksplozijom, na brodu je jedanaest ljudi različitih dobi, interesa, puni nezadovoljstva, razočarenja, bojazni za svoje obitelji koje trebaju njihovu pomoć, a mi je ne možemo dati, već pomalo očajan komentira zapovjednik Znamenskiy. U pomoć su, uz Sindikat pomoraca, pozvali i svoju ambasadu, pa je njihov predstavnik jučer posjetio posadu.  Ali sve je to slaba utjeha ljudima koji devet mjeseci nisu vidjeli svoje najbliže. A odvajanje uzima danak, dvdesettrogodišnjeg Andreya Khapova, ostavila je zaručnica, neizvjesnost i duga razdvojenost učinila je svoje. Andrey kaže kako se čuje s roditeljima, trpi situaciju i nastoji u sebi poticati nadu da će na kraju sve biti dobro. Nije mogao zamisliti da je ovakvo nešto uopće moguće. Ni njegov kolega, treći časnik palube Saukov Konstantin, nakon deset godina plovidbe nije ni pomišljao da će na mrtvom vezu biti vezan devet mjeseci, a netom prije putovanja se oženio, planovi o djeci, odlasku kući, odgađaju se do daljnjeg. Upravitelj stroja Vladimir Kabanov pomorac je 30 godina, ovakvo što nije mogao zamisliti i kaže kako je doživio promjenu za koju je isto mislio da nije moguća.  – Više ne vjerujem nikom. Za mene je ovo preteško iskustvo. Oduvijek sam vjerovao ljudima, vjerovao sam i Talijanu da će nam isplatiti plaće, ali vjera se istopila u ovom čekanju bez kraja, rezignirano komentira Kabanov, čija obitelj proživljava pravu dramu jer je supruga zbog sloma živaca u bolnici, pa za osjećaje koje proživljava ni ne nalazi riječi. Guseyn Musaev ima četiri kćeri, to da svojoj djeci i supruzi ne može poslati novac za njega je prestrašno.  – S djecom i ženom čujem se telefonom, jako je teško. Najteže je ovo čekanje. Svaki dan je isti, nastojim se organizirati u ovim uvjetima, treniram, učim engleski, izađem u mjesto, svi se trudimo biti OK, ali nervoza raste, predugo sve ovo traje, kaže Musaev. Gospodarstvo 2011-01-20T13:45:47+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/besparica-nasukala-jedanaest-rusa-na-losinj/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/besparica-nasukala-jedanaest-rusa-na-losinj/#When:13:37:48Z MALI LOŠINJ  Jedanaest pomoraca na teretnom brodu Generoso, koji plovi pod ciparskom zastavom, brodara Seafirm Shipping Ltd iz Venecije i managera kap. Giuseppe Patella, od svibnja prošle godine nisu dobili plaću, a od tada su i »stanovnici« Malog Lošinja, budući je brod u lošinjskom brodogradilištu, koje kao ni pomorci ne uspijeva od brodara podmiriti svoja potraživanja. Naime, na brodu su obavljeni radovi koji su bili završeni još u lipnju, ali Brodogradilište za sada još ne uspijeva naplatiti potraživanja. Ovaj mjesec intenzivirali su se i dolasci predstavnika sindikata, koji s upravom Brodogradilišta i posadom broda zajednički pokušavaju iznaći optimalna rješenja i od brodara dobiti svoj zarađeni novac. Posada od brodara potražuje gotovo 400 tisuća dolara.  Neizvjestan ishod Tako su prije par dana posadu broda posjetili Predrag Brazzaduro tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske i koordinator ITF-a za Hrvatsku i inspektor ITF-a Milko Kronja, a dolazak Brazzadura najavljen je i za danas kada se očekuje i dolazak predstavnika ruske ambasade, budući da su svih 11 članova posade Rusi.  Brazzaduro navodi da ova situacija kada se brod zadržava kako bi se naplatila dugovanja brodara nažalost nije specifična i rijetka budući da je među brodovljem i brodarima u našem moru i onih upitne kvalitete i slabe reputacije, što rezultira velikim problemima.   Podsjeća na slučaj broda Falak G koji je upravo okončan nakon pet godina, ili na slučaj egipatskog broda Serine, koji se nasukao kod Unija u siječnju 2008. godine, a sada je na mrtvom vezu u Šibeniku i posve je jasno da potraživanja pomorci s tog broda neće uspjeti realizirati.  U najnovijem slučaju broda u lošinjskom Škveru, Brazzaduro se ipak nada sretnijem završetku priče.  Novi brod Navodno je brod već namijenjen za prodaju. Za razliku od dosadašnjih brodova koji su zasustavljani zbog neplaćanja dugova, ovdje se radi o relativno novom brodu, izgrađenom u Kini 2005. godine, ali čini se da se ne može postići cijena kojom bi brodar podmirio sva dugovanja. Kako ne bi posegnuo u svoj džep, pokušava smanjiti potraživanja, među ostalim tražeći od pomoraca da pristanu na polovicu iznosa za plaće.  – Najgore je rješenje da brod stoji, od toga nema nitko koristi, ni brodar, ni pomorci, ni Brodogradilište ni ostali vjerovnici i svi trpe štetu, kaže Brazzaduro i kao još jedino pozitivno u cijeloj ovoj priči izdvaja to da je komunikacija Brodogradilišta i posade otvorena i pozitivna te da brodar za sada uredno mjesečno dostavlja sredstva za prehranu posade. No, to je slaba utjeha pomorcima koji su bez plaće od svibnja, a umjesto plovidbe morima, već  devet mjeseci upoznaju Mali Lošinj gdje su usidreni. Gradske 2011-01-20T13:37:48+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjska-udruga-idem-i-ja-dobila-97-tisuca-eura/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinjska-udruga-idem-i-ja-dobila-97-tisuca-eura/#When:18:16:58Z Projektu »Zajednica koja brine«, lošinjske nevladine udruge, Centra za zdravo odrastanje – Idem i ja, odobrena su sredstva europskog fonda IPA za povećanje i razvoj ljudskih potencijala zajednice u visini 97 tisuća eura. Program obuhvaća formiranje kluba mladih, potom osnaživanje institucionalnih mehanizama edukacije i strateškog planiranja koja se planira provoditi kroz aktiviranje Savjeta mladih i Povjerenstva za ravnopravnost spolova, a treći segment programa je informatička eduakcija koja se prvenstveno namjenjuje nezaposlenima i osigurava certifikat koji se upisuje u radnu knjižicu. Centar provodi  programu u suradnji s Gradom Malim Lošinjem kojem je partnerska obveza osigurati prostor, te je upravo u tijeku rješavanje tog dijela, pri čemu je Grad obećao prostor u sklopu poslovnog kompleksa Bočac, doznajemo do izvršne direktorice Centra »Idem i ja« Bojane Genov. – Vjerujem da ćemo za najviše mjesec dva imati opremljen prostor i da ćemo u Malom Lošinju dobiti mjesto kakvo mladima sada nedostaje. Posljednjih nekoliko godina imali smo stalne upite u Centru, o tome gdje bi mladi mogli kvalitetno i stukturirano provoditi slobodno vrijeme. Mladi su marginalizirana skupina, posve nestaju nekomercijalni sadržaji za mlade, preostaju im kafići i vjerujemo da ćemo sadržajima u budućem Klubu mladih nadomjestiti sadašnju prazinu. Bit će to prostor opremljen kompjutorima, videoprojektorom, glazbenom opremom, u kojem će sadržaji biti vođeni i strukturirani. Kroz osnaživanje institucionalnih mehanizma cilj nam je, do sada pretežno dekorativna tijela – Savjet mladih i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, aktivirati kako bi se realizirala njihova zakonom definirana svrha jer oba ova tijela trebaju biti od koristi i građanima i vlasti, navodi Genov.  Osim ovog projekta tijekom ove godine u Centru »Idem i ja« planiraju u funkciju staviti godinama zapuštenu zgradu nekadašnje škole u mjestu Sveti Jakov, koju im je Grad dao na korištenje. Nakon sanacije objekta tu planiraju organizirati proljetne i ljetne škole aktivnog građanstva i ekološke radionice za mlade, koje Centar provodi već tri godine u suradnji s organizacijama iz Hrvatske, Srbije i BiH. Kultura 2011-01-14T18:16:58+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/maskarana-zabava/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/maskarana-zabava/#When:15:23:49Z Ove godine nas očekuje 9 ludih i nezaboravnih vikenda..... Prvi vikend se održava u hotelu HELIOS i početak je u 21:00h, Ove godine se grupica entuzijasta potrudila da vas dočeka sala u maškaranom štihu + sređena bina i light show kako bi ugođaj za plesnjak bio još bolji.... Zabavljat će vas band Macaklini i lokalni maestro Dj M Sea jay... ULAZ JE BESPLATAN , A ZABAVA JE ZAGARANTIRANA!!! Vidimo se.... Zabava 2011-01-07T15:23:49+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-hotelsvillas-besplatan-autobusni-prijevoz-zagreb-mali-losinj/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/losinj-hotelsvillas-besplatan-autobusni-prijevoz-zagreb-mali-losinj/#When:15:09:04Z U terminu od 11.02. do 17.04.2011., Lošinj Hotels&Villas svojim gostima nudi mogućnost besplatnog prijevoza na relaciji Zagreb – Mali Lošinj – Zagreb. Sve što trebate učiniti jest rezervrati smještaj u jednom od objekata grupe Lošinj Hotels&Villas. Ugodite svim svojim osjetilima i upoznajte čari otoka vitalnosti zimi i u rano proljeće. Prepustite se mirisima, okusima, zvucima i prirodnim ljepotama kojima obiluje lošinjski arhipelag. Polazak je svakog petka u 15.30 sati s Autobusnog kolodvora Zagreb, peron 502 (zadnji polazak je 15.04.2011.)., a povratak nedjeljom u 16.00 sati iz Malog Lošinja (ispred hotela Aurora). Za više informacija pogledajte: http://www.losinj-hotels.com/hr/nase-posebne-ponude/posebne-ponude/autobusna-linija-zagreb-losinj Turizam 2011-01-07T15:09:04+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/jedan-radnik-poginuo-dva-tesko-ozlijedena/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/jedan-radnik-poginuo-dva-tesko-ozlijedena/#When:23:40:48Z Jedan je radnik poginuo, a dva su teže ozlijeđena u urušavanju građevinskog materijala tijekom radova na dogradnji kuće u starom dijelu Malog Lošinja. Poginuo je 35-godišnjak iz Nedelišća, a teško ozlijeđeni 37-godišnjak iz Dragoslavca i 28-godišnjak iz Čakovca helikopterom su prebačeni u riječki KBC, gdje su zadržani na liječenju. Iz hitnog trakta riječkog KBC je izvješćeno da je nad njima obavljen pregled CT-om a sad se nalaze na operacijama. Detaljniji podatci o njihovim ozljedama su za sad nedostupni, ističu u KBC-u Što se točno dogodilo na gradilištu u malološinjskoj Ulici Šime Kvirina Kozulića na broju 55 pokazat će očevid policije i inspektora rada najavljen za ujutro. Za sada se ispred objekta nalazi kamion pun građevinog materijala, a dosta materijala urušilo se i unutar kuće. Nagađa se da su se urušili zidovi od cigle. No, s obzirom da je pao mrak, a kuća nije osigurana od daljnjeg urušavanja, očevid je morao biti odgođen do jutra.    Sva trojica stradalih radnika bili su na radovima u Malom Lošinju angažirani su preko građevinske tvrtke D.&A. iz Nedelišća. Crna kronika 2010-12-10T23:40:48+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/nova-investicija-od-12-milijuna-eura-za-obnovu-hotela-punta/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/nova-investicija-od-12-milijuna-eura-za-obnovu-hotela-punta/#When:14:36:11Z Nova investicija namijenjena je za obnavljanje i dokategorizaciju hotela Punta u Velom Lošinju u turistički objekt sa četiri zvjezdice. Radovi će započeti u jesen 2011. godine, a novo obnovljeni hotel će svoje prve goste primiti u svibnju 2012. godine. Potpuna investicija Jadranka hotela d.o.o., koja iznosi 80 milijuna eura, trebala bi biti realizirana s 2013. godinom kada bi turistički objekti iz zone Čikat, Mali Lošinj, bili u potpunosti obnovljeni i prenamijenjeni u kategorije od 4* i 5* s novim centrom za talasoterapiju. Do sada je u obnavljanje i podizanje kvalitete turističke ponude Lošinj Hotels & Villas utrošeno preko 30 milijuna eura – 2008. godine 18,5 milijuna u hotel Aurora te 2009. godine 16,9 milijuna u hotel Vespera. Jadranka hoteli će 2010. godinu završiti s ostvarenih 416,000 noćenja što je 7% bolje u usporedbi s prethodnom godinom. Očekuje se ostvarivanje ukupnih prihoda u iznosu od 144 milijuna kuna, što predstavlja rast od 5%. «Nova investicija logičan je slijed poslovnih aktivnosti obzirom na dobre rezultate postignute i tijekom ove godine.Obzirom na gospodarske trendove te oporavak kupovne moći na našim ciljanim, europskim tržištima, projeciramo da će 2011. godina rezultirati još boljim brojkama. Naš glavni cilj je pozicionirati Lošinj Hotels & Villas u hotelsku grupaciju koja može ponuditi tailor made odmor za svakoga gosta te osigurati da sezona na Lošinju traje tijekom svih 12 mjeseci.”, izjavio je Damir Mlacović, član Uprave Jadranka hotela d.o.o. Lošinj Hotels & Villas početkom prosinca otvara u središtu Zagreba, na atraktivnoj lokaciji u Gundulićevoj 18, svoj proactive sales office gdje će se gosti moći uz pomoć stručnog osoblja upoznati s atraktivnim ponudama LH&V. Zagrebački ured otvara se sa zadatkom upoznavanja tržišta s ponudom Lošinj Hotels & Villas i podsjećanjem na Lošinj kao jedinstvenu mikroklimatsku destinaciju na Jadranu atraktivnu za odmor tijekom cijele godine. Turizam 2010-12-04T14:36:11+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/s-novim-koeficijentima-i-nove-place/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/s-novim-koeficijentima-i-nove-place/#When:11:10:28Z Kome i koliko će biti povećane, a koliko smanjene plaće u lošinjskoj gradskoj upravi, nije precizirano na Gradskom vijeću kod usvajanja koeficijenata za obračun plaća, a koji su nakon izglasavanja u Vijeću usklađeni sa Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi. Naime, vijećnik Petar Goleš (SDP) inzistirao je na tom pitanju, ali odgovor nije dobio budući da obrazloženje sadrži nove koeficijente za obračun plaća, ali ne i pojedinačne iznose koje su djelatnici u gradskoj upravi imali do sada, kao ni iznose koje će imati ubuduće temeljem novih koeficijenata. Goleš je u raspravi kazao kako usklađenje koeficijenata sa zakonom ne bi smjelo rezultirati time da se nekima plaće značajno smanje, a nekima značajno povećaju. Takvu je mogućnost odbacila pročelnica Mirta Lozančić koja je u pojašnjenju među ostalim istakla: – Smisao nije povećanje plaća niti predviđanje novih radnih mjesta, nego obveza usklađenja sa zakonom, a sveukupni iznos za plaće neće se promijeniti, kazala je pročelnica Lozančić te istakla da, iako su plaće i njihova visina česta tema, u lošinjskoj gradskoj upravi za tu se namjenu troši manje sredstava nego što zakon dopušta. Tako je po zakonu definirano da masa sredstava za plaće ne smije prelaziti 20 posto proračunskih prihoda bez potpora. Dvadeset posto osnovnih prihoda za lošinjski proračun iznosi 9,3 milijuna kuna, a za plaće je predviđeno 5,5 milijuna kuna, što je 11 posto prihoda. Pročelnica Lozančić kazala je i kako se pojavljuju priče da se plaće isplaćuju iz nenamjenskih sredstava, a da to nije istina, potkrijepila je brojkama: – Plaće se isplaćuju iz općih prihoda, oni su do sada ostvareni u visini 21 milijun kuna, dok opći rashodi iznose 20 milijuna kuna, stoga nema govora da se plaće pokrivaju iz nenamjenskih sredstava, kazala je Lozančić. Navela je i da će s obzirom na obavezu usklađenja sa zakonom i uvođenja novih koeficijenata doći do manjih izmjena, ali samo za nekoliko radnih mjesta u gradskoj upravi, a kako se ne bi mijenjala ukupna masa sredstava namijenjenih za plaće, dosadašnja osnovica za obračun plaće se s 4.944 kune, smanjuje na tri tisuće kuna. I. CUPAĆ MARKOVIĆ Politika 2010-10-31T11:10:28+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/trening-sudjelovanje-gradjana-i-gradjanki-u-procesima-donosenja-odluka/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/trening-sudjelovanje-gradjana-i-gradjanki-u-procesima-donosenja-odluka/#When:18:09:07Z Cilj treninga je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za organiziranje i upravljanje aktivnostima sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka, a predstavnice i predstavnici civilnih udruga tijekom dva dana će imati prilike pobliže upoznati pravne okvire sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka na lokalnom i nacionalnom nivou te razviti svoje vještine u planiranju, organiziranju i upravljanju aktivnostima sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka. „Sudjelovanje u procesima donošenja odluka jedan je od ključnih oblika građanskog aktivizma. Drago nam je da je na ovom treningu TACSO ured u Hrvatskoj uspio okupiti ljude iz cijele Hrvatske, podjednako iskusne aktiviste i aktivistice, kao i one koji se tek upuštaju avanturu rada na društvenoj promjeni,“ izjavila je Aida Bagić, savjetnica TACSO projekta (Tehnička pomoć organizacijamacivilnogdruštva)u Hrvatskoj. Nakon što se prije nepuna dva tjedna u Zagrebu okupilo stotinjak predstavnika organizacija civilnoga društva iz Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Srbije i Turske na regionalnoj konferenciji „Sustavi osiguranja kvalitete za organizacije civilnog društva“,TACSO ured u Hrvatskoj ovim treningom nastavlja s programom pružanja tehničke potpore organizacijama civilnoga društva sa svrhom jačanje njihove uloge u demokratskim procesima u njihovim zemljama. U sklopu programa, prije nekoliko dana,  završen je i jednodnevni trening u Splitu o strateškom razvoju organizacija civilnog društva koji su vodili Ranko Milić iz udruge Split zdravi grad i Teo Petričević iz Autonomnog centra – ACT, udruge iz Čakovca. Trening u Velom Lošinju vodit će Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije (CMS)  i Jelena Jovanović iz udruge Plavi svijet. Obrazovanje 2010-10-29T18:09:07+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/iz-hotela-sacher-i-esplanade-na-losinj/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/iz-hotela-sacher-i-esplanade-na-losinj/#When:17:42:23Z Roko Palmić novi je savjetnik za unapređivanje prodaje i marketinga Lošinj Hotels & Villas, izvijestili su iz ove tvrtke koja djeluje u sklopu grupe Jadranka d.d. Palmić je do sada obnašao dužnost direktora prodaje i marketinga zagrebačkoga hotela The Regent Esplanade, gdje je radio od 2004. do 2010. godine. U Esplanadu je došao s pozicije direktora prodaje i marketinga austrijskih luksuznih hotela Hotel Sacher Wien. Analiza i identifikacija prodajnih mogućnosti te razvoj i primjena nove prodajne strategije na domaćem i stranim tržištima, a paralelno s tim razvijanje strategije za dugoročno promicanje branda, kao i proizvoda i usluga Lošinj Hotels & Villas branda, prve su zadaće i ciljevi novog savjetnika Roka Palmića. Uz to, zadužen je i za otvaranje zagrebačkoga predstavništva Lošinj Hotels & Villas gdje će se moći upoznati s ponudama i uslugom te ostvariti promotivne pogodnosti. Palmić će biti uključen i u razvoj strategije za obnavljanje i osmišljavanje ponude hotela i vila čija je rekonstrukcija i dokategorizacija u planu do 2013. godine. Dosad su već rekonstruirani hoteli Vespera i Aurora, a predstoji rekonstrukcija hotela Punta, Bellevue, Alhambra i Helios. Inače, Jadranka hoteli su 2007. Europskom bankom za obnovu i razvoj pokrenuli investicijski ciklus vrijedan više od 80 milijuna eura. U priopćenju Palmić ističe kako Lošinj Hotels &Villas ima puno potencijala za velike turističke rezultate, a da je njegov cilj putem zagrebačkog ureda podići razinu svijesti o ponudi na kontinentu te podsjetiti na brojne lošinjske vrijednosti i vrhunsku uslugu koji će zadovoljiti i najzahtjevnije goste. Uz ovu promjenu, iz Jadranka hotela d.o.o. izvješćuju da je voditeljica odnosa s javnošću hotelske grupacije Lošinj Hotels & Villas Vesna Hocenski imenovana glasnogovornicom. – Pozicija glasnogovornice otvorena je s ciljem slanja brze, potpune i točne informacije kako na domaće, tako i na strana tržišta. S obzirom na aktivne pripreme za nadolazeću sezonu, cilj nam je slati integriranu poruku svim dostupnim komunikacijskim kanalima kako bi se Lošinj ponovo prepoznao kao destinacija, a LH&V ponuda kao mješavina visokokvalitetne usluge i vrhunskog odmora – navodi Vesna Hocenski. Ira CUPAĆ MARKOVIĆ Turizam 2010-10-29T17:42:23+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/biokozmetika-osvojila-gala-wellness-2010/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/biokozmetika-osvojila-gala-wellness-2010/#When:17:50:32Z U petak, 22. listopada 2010, na Hrvatskim danima turizma 2010., održanima u Rovinju, hrvatska spa&wellness tvrtka Biokozmetika osvojila je nagradu „Cuvari tradicije hrvatskog wellnessa - autohtoni wellness centar“ za najbolji wellness centar u hotelu Aurora iz Malog Lošinja. Povodom dobivene nagrade, Tomislav Zebic, direktor tvrtke Biokozmetika zahvalio se hotelu Aurora te izjavio: „Izuzetno smo pocašceni ovom nagradom i zahvaljujemo Ministarstvu turizma, Hrvatskoj turistickoj  zajednici i Hrvatskoj gospodarskoj komori što su prepoznali naše napore i postignuca u razvoju wellness i spa koncepta u Hrvatskoj. Svjesni smo cinjenice da kao najveca wellness tvrtka u Hrvatskoj imamo  posebnu odgovornost te se obavezujemo na daljni razvoj hrvatskog wellness turizma i wellnessa kao takvog.“ Od 2003. godine, tvrtka Biokozmetika ekskluzivni je zastupnik [ comfort zone ] wellness centara u Hrvatskoj, te pod svojim upravljanjem ima 7 wellness centara diljem Hrvatske. Pod jedinstvenim [ comfort zone ] space konceptom upravlja spa i wellness centrima u hotelima Bellevue Dubrovnik, Dubrovnik Palace, Excelsior Dubrovnik i Grand Bonavia Rijeka; dok pod konceptom [ comfort zone ] spa & wellness vodi spa centre «World Class Fitness Academy» u Hypo centru Zagreb i hotelu Westin Zagreb te u hotelu Aurora Mali Lošinj. Biokozmetika, osnovana 1977. godine kao obiteljska tvrtka, danas drži vodecu poziciju na tržištu profesionalne kozmetike, opskrbljujuci kozmetickim proizvodima više od 700 kozmetickih salona i wellness centara, surađujuci sa svim velikim parfumerijama, drogerijama, ljekarnama te trgovackim lancima. Linija proizvoda za depilaciju Cupko tvrtke Biokozmetika predstavljena je tržištu 1982. godine te je i danas tržišni lider u svojoj kategoriji proizvoda, dok je u isto vrijeme jedini domaci proizvod tog tipa na hrvatskom tržištu. Osim [comfort zone ] spa & wellness koncepta, Biokozmetika je zastupnik poznatih kozmetickih brendova poput Alessandra, Marie Galland i Xanitalie, a na podrucju dodatne opreme i materijala, tvrtke Imetec, Ro.ial, Nilo i Fisioline. Tvrtka također nudi i profesionalnu liniju proizvoda pod vlastitom robnom markom – Biokozmetika Professional. Turizam 2010-10-25T17:50:32+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/plasticna-ambalaze-unistava-morski-svijet/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/plasticna-ambalaze-unistava-morski-svijet/#When:11:28:49Z - Moj osobni interes u istraživanju uvijek su bili sisavci. Tijekom studija najčešće su to bili sitni sisavci, miševi, voluharice... Također, duže vrijeme bavio sam se i istraživanjem šišmiša, još jedne slabo poznate i relativno zanemarene skupine izuzetno zanimljivih životinja. Kitovi (kao skupina, Cetacea) posebno su me zanimali, no prilika za sudjelovanje u istraživanjima bilo je veoma malo prije 20-ak godina pa sam se godinama bavio "istraživanjem na papiru" tj. pregledom stare literature, zaboravljene ili nikad pročitane od strane drugih istraživača. Čitanjem i pregledom knjiga, radova, izvještaja i slično već sam tada shvatio da se u Jadranu pojavljuje mnogo više vrsta nego što smo bili navikli čuti - govori diplomirani inženjer biologije-ekologije. Holcer kaže kako se redovan monitoring morskih sisavaca odvija samo u Piranskom zaljevu, Lošinju i Visu, te kako misli da je populacija koja obitava u tom području relativno stabilna. Za ostala područja je, kaže, teško ocijeniti trend rasta ili opadanja populacije jer se s njom tek upoznaje. Izazovi opstanka populacije dupina u Jadranu Delfini Photo wikipedia   - Od onih tradicionalnih - namjernog ubijanja, koji su na sreću sve rjeđi i sve češće javno osuđivani, preko onih svima poznatih kao što su slučajni ulov u ribarske alate i/ili nedostatak plijena zbog prelova pa sve do onih novijeg datuma kao što su uznemiravanje i zagađenje okoliša raznim otpadom (posebice plastikom), kemijskim spojevima (koji uzrokuju direktno trovanje i/ili fiziološke promjene u organizmu) i bukom. 2007. godine objavio je znanstveni rad na temu pojavnosti Cuvierovog kljunastog kita (Ziphius cavirostris) u južnom Jadranu. Do te je godine tamo zabilježeno 11 jedinki kitova (5% ukupnog zabilježenog broja u Mediteranu), na temelju čega ste zaključili da je Jadran potencijalno značajno stanište ove izuzetno rijetke vrste. Posljednjim, medijski izuzetno popraćenim, istraživanjem Jadrana iz zraka ponovno je zabilježena pojava ovog skrovitog sisavca. - Cuvierov kljunasti kit kozmopolitska je vrsta koja živi i u Sredozemnom moru. S obzirom da je Jadran dio Sredozemnog mora, pojavljivanje ove vrste svakako nije čudo. Međutim, ono što utječe na brojnost i distribuciju ove vrste su ekološki uvjeti koje ova vrsta treba za svoj život, prije svega to su područja sa dubinom od preko 1000 metara i raznovrsnim dnom u dubini (kao što su podmorski strmci i slično). Cuvierov kljunasti kit hrani se uglavnom glavonošcima i dubokomorskom ribom koje lovi na velikim dubinama, a pod morem ostaje u prosjeku preko sat vremena. Periodi ventilacije, tj. izmjene zraka u plućima i oksigenacija krvi ne traju toliko dugo, a nisu niti druželjubivi, pa ih je teško opaziti na površini. Također, njihova brojnost općenito nije velika. Zbog svega toga za upoznavanje rasprostranjenosti ove vrste potrebno je provesti mnogo vremena na otvorenom moru, a niti tada rezultati nisu sigurni. Ono što smo u svom radu nagovijestili je činjenica da se ova vrsta pojavljuje u Jadranu i to češće nego što bi se očekivalo. Takav zaključak donijeli smo temeljem usporedbe broja nalaza uginulih životinja u Jadranu i Sredozemnom moru jer su opažanja životinja na moru u Sredozemlju rijetka, a u Jadranu do tada nepostojeća. Naše opažanje četiri jedinke u najdubljem dijelu Jadrana, upućuje da smo imali pravo kad smo govorili o Jadranu kao o staništu Cuvierovog kljunastog kita. Međutim, govoriti o brojnosti ili zaključivati kako su oni u tom dijelu trajno nastanjeni još neko duže vrijeme neće biti moguće - kaže Holcer. Sredozemna medjevdica se vratila u Jadran? Sredozemna medvjedica u Jadranskom moru Photo Pixsell   - U našim medijima dominira potreba za senzacionalnim otkrićima. Trenutno prevladavajuće mišljenje kako se "sredozemna medvjedica vratila u Jadran" uglavnom je rezultat potpuno nekritičkih izjava raznih pojedinaca i senzacionalnih naslova. Iako osobno ne pratim "medijski razvoj situacije", ono što znam je da u području Istre i Kvarnera obitava jedna sredozemna medvjedica. Njezino pojavljivanje u tom području prvi puta smo zabilježili 12.6.2005. u blizini Silbe. Od tada povremeno pratimo njezina opažanja. Životinja je tada vjerojatno bila mlađa jedinka koja se u potrazi za životnim prostorom uputila, vjerojatno iz Grčke, prema Jadranu te je došla do sjevera. Prvih godina njezina opažanja bila su u širem području, što upućuje da je tražila određenu mikrolokaciju potrebnu za sakrivanje i odmor, te se "skrasila" u području rta Kamenjak u Istri. S obzirom da se ova životinja relativno redovito opaža, njezine fotografije i videosnimke obilaze medije stvarajući privid da se radi o većem broju jedinki, a napisi tipa "adriana se vratila" stvaraju potpuno krivi dojam o tome da se sredozemna medvjedica kao regionalno izumrla vrsta "vratila" u područje prijašnjeg obitavanja te da sada u Jadranu postoji nekakva populacija dovoljna za ponovno naseljavanje prijašnjeg područja obitavanja. Činjenica je da nemamo dokazima potvrđena opažanja više od jedne medvjedice jer fotografije kojima raspolažemo nisu dovoljne kvalitete da bismo mogli napraviti identifikaciju jedinki, a također, koliko je meni poznato, nema fotografija medvjedice snimljenih na dva različita mjesta u isto ili slično vrijeme. Znam također da je spilja u kojoj navodno živi ova medvjedica pod video nadzorom, no o rezultatima nadzora ne znam ništa, iako vjerujem kako bi u javnost bile puštene neke fotografije kad bi postojale. Svjestan sam da postoje informacije i o brojnim "opažanjima" i u drugim dijelovima Jadrana, no zanimljivo je kako u ovom dobu informatičke revolucije kada svatko ima fotoaparat, mobitel i slično te kada postoje stalne "akcije" koje prikupljaju informacije o "prisutnosti medvjedice na raznim dijelovima Jadrana", javnosti nije prezentirana niti jedna dokazom potvrđena informacija o opažanju. Stoga mislim da se i u ovom slučaju radi uglavnom o opažanjima trupaca, odbačenih guma i boca, riba, dupina i slično te, veoma rijetko, o pojedinačnim sredozemnim medvjedicama "u prolazu". Tehnologije i metode proučavanja morskih sisavaca - Ovisno o "pitanju" koje postavljate prilikom istraživanja i vaše se metode razlikuju. Glavna metoda koju koristimo je fotoidentifikacija - prepoznavanje pojedinih životinja temeljem izgleda i fotografije njihove leđne peraje. Mnogo smo o tome govorili pa neću duljiti, no svaka peraja različita je pa se može koristiti za identifikaciju. Na individualnom prepoznavanju temeljimo dobar dio ostalog rada - utvrđivanje područja obitavanja, istraživanje društvene strukture, sastava skupina i međusobnih društvenih i srodstvenih odnosa, područja od posebne važnosti i slično. Također, fotoidentifikacija nam služi i za procjenu brojnosti vrste u određenom području metodom mark/recapture, koja nam daje procjenu brojnosti temeljem brojnosti ponovnog ulova obilježenih životinja. U ovom slučaju se prvo fotografiranje može zapravo smatrati obilježavanjem životinje, a svi ponovni susreti ponovnim ulovom. Ove godine smo se prvi puta koristili i metodom procjene brojnosti putem transekta i prebrojavanja iz zraka. Transekte (linije preleta) smo stratificirali prema poznavanju područja istraživanja i biologije istraživanih vrsta te smo posebno opremljenim avionom na visini od oko 200 metara preletjeli gotovo 20.000 km po cijelom Jadranu. Prilikom susreta bilježili smo kut opažanja jedinki ili skupine (temeljem čega se izračunava udaljenost od linije preleta) te, naravno, vrstu i broj jediniki. Naknadnom analizom prikupljenih podataka pomoću određenih modela moguće je procijeniti brojnost, u ovom slučaju dupina i morskih kornjača u Jadranu. U istraživanju također i fizički prikupljamo uzorke s uginulih životinja - tkiva za razne analize (DNA, toksikanti, biomarkeri, stabilni izotopi, masne kiseline i sl), sadržaj želuca (prehrana) i slično - govori kustos Prirodoslvnog muzeja. Edukacije kao zvijezda vodilja - Priča o edukacijskom centru i edukaciji stara je koliko i Plavi svijet. Od samog početka edukacija nam je bila jedno od najvažnijih područja rada. Inicijalno smo stanovnicima i posjetiteljima Lošinja htjeli prenijeti informaciju o rezultatima našeg istraživanja jer su dupini u Jadranu bili potpuna nepoznanica većini ljudi, a činjenica da smo upoznali prvu i tada jedinu rezidentnu populaciju dobrih dupina svakako je zahtijevala informiranje javnosti - govori. Danas u okviru našeg programa imamo Edukacijski centar o moru s dijelom interaktivnim stalnim postavom koji je otvoren cijele godine, što je rijetkost na otocima. Osim stalnog postava u centru provodimo razne specijalizirane programe edukacije - za vrtiće, osnovnu i srednju školu, fakultete i razne interesne skupine. Školama nudimo brojne radionice koje traju od nekoliko sati do više dana, a program je odobrila Hrvatska agencija za školstvo te nas u okviru terenske nastave posjećuje velik broj školskih razreda. Također, u radionicama sudjeluju i škole iz Europe koje kod nas dolaze na nekoliko dana u školu u prirodi. U okviru diplomskih i poslijediplomskih studija brojni studenti iz Hrvatske i svijeta kod nas rade svoje diplomske radove te magistarske i doktorske disertacije. Jedan od edukacijskih projekata je i Međunarodna škola konzervacijske biologije, sveučilišno akreditirani obrazovni program za studente poslijediplomskih studija. Edukacijski centar služi i kao regionalni centar izvrsnosti u kojem se obrazuju i stručnjaci iz cijele Jadranske regije o metodama istraživanja i zaštite velikih morskih kralješnjaka - kaže. Također, u okviru centra organiziramo i tri posebna projekta namijenjena lokalnom stanovništvu i zainteresiranim pojedincima - osnovnoškolcima i srednjoškolcima te program za starije osobe koji još razvijamo - Mali Plavi svijet, Plavi svijet Junior i Plavi svijet Senior. U okviru ovih projekata odvijaju se brojne aktivnosti koje imaju za cilj posebno motiviranim pojedincima - članovima - približiti svijet prirode, dupine i more kroz tjedne susrete i aktivnosti. Glavni cilj je, naravno, dugotrajnom edukacijom ljudi osigurati brigu o okolišu i očuvanje prirode. Svojim radom, nadamo se, doprinosimo tom cilju. S obzirom da nam je prostor koji smo prije sedam godina obnovili i opremili u suradnji sa Gradom i sponzorstvom Mađarske naftne kompanije MOL, danas postao glavni ograničavajući faktor u razvoju, uz potporu Grada Malog Lošinja nadamo se kako ćemo se u doglednoj budućnosti preseliti u novu zgradu u Malom Lošinju o čemu upravo pregovaramo. Sve naznake o rješavanju ovog pitanja za sada su pozitivne - kaže. Photo RK ´Geronimo´   Konzervacijska biologija je relativno nova multidisciplinarna grana (biološke) znanosti koja se uglavnom fokusira na očuvanje biološke raznolikosti kroz rješavanje raznih problema u upravljanju populacijama divljih svojti. U postizanju tog cilja konzervacijska biologija uključuje znanja brojnih područja kao što su biologija, ekologija, društvene znanosti, ekonomija, pravo i slično, kako bi ponudila načine implementacije očuvanja i zaštite biološke raznolikosti. S obzirom da je konzervacijska biologija danas jedan od odgovora na sve dramatičniji gubitak biološke raznolikosti u svijetu, smatrali smo potrebnim zainteresiranim studentima poslijediplomskih studija u Hrvatskoj i široj regiji ponuditi određeno znanje o ovoj tematici. U organizaciju Međunarodne škole konzervacijske biologije organizirane u okviru strukovne udruge biologa Hrvatske - Hrvatskog biološkog društva - uključili su se Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu, Centar za istraživanje mora iz Rovinja, Hrvatski prirodoslovni muzej i Plavi svijet. U izvođenju nastave sudjeluju relevantni stručnjaci svih navedenih institucija i gostujući predavači iz Europe i Sjeverne Amerike. Ova međunarodna škola prvi je puta organizirana 2005. godine te je nastavu do sada pohađalo preko 100 studenata iz gotovo cijelog svijeta, a od 2009. škola dobiva i pokroviteljstvo Međunarodnog društva za konzervacijsku biologiju i postaje i službeni program udruženja. Slušajući reakcije studenata koji su do sada pohađali ovaj program smatram kako je organizacija ovog programa bila puni pogodak. Moram reći da je "vizionar" cijele ideje bio dr. Bojan Lazar koji danas radi na PMF-u u Zagrebu i drži nastavu u okviru istoimenog kolegija - kaže Holcer. Plastika i medijski senzacionalizam - Kad bi se svatko provezao morem i vidio kakav je razmjer te katastrofe koja se zove "plastična ambalaža", vjerujem kako bi bez ikakvog razmišljanja prestao koristiti plastične vrećice. Ja vam ne mogu riječima dovoljno opisati koja količina plastičnog otpada pluta površinom mora. Jednostavno, ovisno o danu i prevladavajućim strujama i vjetru, nije moguće ploviti duže od minute a da ne naiđete na vrećicu ili nekakve komade plastične ambalaže. A koja je količina ispod površine, ne mogu niti zamisliti. To je jednostavno katastrofa! Posljedice koje plastična ambalaža i vrećice ostavljaju na morske organizme postaju sve vidljivije. Osobno sam radio obdukciju dva dupina koji su imali želuce ispunjene raznom plastičnom ambalažom. Problem je kod životinja koje su progutale neku količinu plastične ambalaže utvrditi jesu li uginule baš zbog te ambalaže ili je gutanje ambalaže posljedica nekih drugih bolesti zbog kojih nisu mogle loviti plijen i slično. Jer i kod nekih zdravih dupina i kitova slučajno ulovljenih u mreže, pronađena je određena količina plastične ambalaže u želucima. Kako bilo, ingestija sigurno predstavlja problem kod životinja koje se hrane slabije pokretnim plijenom. Također, brojne životinje zapliću se u ostatke mreža i ugibaju, vrećice stvaraju anoksične uvjete kad potonu na dno pa razni nepokretni bentoski organizmi ugibaju, nakupine takvog otpada predstavljaju smrtonosnu prepreku manjim organizmima i slično. Vjerujem kako vam je jasno da sam apsolutni pobornik zabrane korištenja plastičnih vrećica i nadam se da ćemo doživjeti tako nešto. Naravno, jasno mi je kako su neke stvari neophodne i kako je plastika dio našeg života, ali ljudi bi stvarno trebali biti svjesni posljedica koje ostavljaju u okolišu - kaže Holcer. O naslovima poput "Jadran prepun morskih pasa i kitova" kaže: kit Photo wikipedia   - Ljute me takvi naslovi. Imam osjećaj da oni jednostavno bagateliziraju vaš svaki napor da javnosti pružite jasnu, istinitu i cjelovitu informaciju. Na kraju se osjećate blesavo jer se kolege koji znaju nešto o problematici pitaju o vašim sposobnostima i radu, a javnost postaje histerična jer u Jadranu ima milijun suludih i krvožednih proždirača jadnih kupača ili počinje stvaranje mišljenja kako je zaštita npr. dupina potpuno besmislena kad ih ima "koliko hoćeš". Danas je gotovo nemoguće pronaći novinara koji s interesom i zanimanjem razgovara s vama o temi koju želi obraditi, i koji se prije tog razgovora pripremio za razgovor. Sve se svodi na par nekakvih kratkih pitanja, površne vijesti, vrišteći naslov i krivu sliku koju nakon toga dobiva javnost. Na raznim stranama vijest o istom događaju zvuči kao da se radi o različitim događajima. Javnost na kraju ne zna što je zapravo bila vijest i sve se svodi na rečenicu "vidjeli smo te u novinama". S druge strane, ako rezultate svog rada i istraživanja ne pokušate predstaviti javnosti, oni ostaju zakopani u nekim ladicama i izvještajima koji ničemu ne služe osim da se njima ispune neki drugi izvještaji. Zato pokušavamo pronaći novinare za koje znamo da imaju određeni senzibilitet prema prirodi i okolišu i u suradnji s njima pokušavamo prenijeti određenu informaciju javnosti. No čak niti to nije formula uspjeha, jer urednik novina, neka osoba XY koju nikad niste niti vidjeli niti s njom razgovarali svakom članku daje naslov, veličinu i boju. Ipak, svaki put se nadam da će idući put biti bolje, a povremeno se i iznenadim, ugodno. Posao i slobodno vrijeme - Iskreno, obožavam svoj posao. Radim u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, gdje sam zaposlen kao viši kustos zadužen za "morske zbirke" tj. zbirke morskih beskralješnjaka. Kad sam prije 12-13 godina dobio posao na muzeju, mislim da sam dobio životnu premiju. Svatko tko bi mogao biti nezadovoljan na takvom radnom mjestu ne bi bio zadovoljan nigdje drugdje. Najbolja strana? Sve su najbolje... Često kažem, i to najiskrenije mislim: "Moj posao je moj život". Volim prirodu, volim biti na moru i volim biti s ljudima koji su kreativni i uživaju u prirodi i moru. Ljudi s kojima se družim i s kojima radim uglavnom su takvi. Loše strane? Javljaju se naravno povremeni problemi kao što su nedostatak sredstava, izvještaji, nedostatak razumijevanja, no sve to mom poslu ne oduzima čar. Ne znam što bih radio da nisam biolog. Nikad nisam imao drugu opciju. Od vrtića priroda i životinje bile su moj svijet i moj izbor. Završio sam srednju veterinarsku školu u Petrinji. Tamo sam imao sreću naići na brojne dobre profesore, ali i na Stanislava Leničeka, profesora biologije o kakvima se snimaju filmovi. Ono, najboljeg. On mi je otvorio cijeli novi svijet - biologiju. Tijekom srednje škole vodio nas je kroz male istraživačke projekte, upoznao s kolegama i profesorima na fakultetu, naučio osnove znanstvenog rada, odveo na tri međunarodne konferencije (Lošinj, Madrid, Chicago). Na fakultet sam došao potpuno spreman pa sam vjerojatno stoga mogao razvijati svoje interese puno lakše. Naravno, fakultet mi je bio mjesto prepuno inspiracije i motivacije i moram reći da sam koristio gotovo sve mogućnosti. I na kraju, slobodno vrijeme? Kad se osvrnem, čini mi se kako mi je, ovisno o kutu gledanja, ili sve moje vrijeme slobodno ili uopće nemam slobodnog vremena Slobodno vrijeme i posao uvijek su nekako pomiješani i jednostavno ih je nemoguće razdvojiti. I zadovoljan sam zbog toga. Uostalom, kako možete isključiti prirodu oko sebe?     Kultura 2010-10-09T11:28:49+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/gospic-i-hrvatska-vladari-podmorja/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/gospic-i-hrvatska-vladari-podmorja/#When:10:15:35Z Bronca je pripala talijanskom ribolovcu Brunu De Silvestriju, koji je ukupno skupio 27 100 bodova. Gospić kao svjetski prvak nadmašio je sam sebe, te je tijekom dva dana natjecanja ulovio propozicijama maksimalno dozvoljenih dvadeset ugora i 10 riba, što mu je donijelo nedostižna 41 484 boda. Buratović je, pak, svoj rezultat zaustavio na brojci 28 993 boda. Na ekipnoj razini, Hrvatska je uvjerljivo osvojila prvo mjesto s 91 069 bodova, drugo mjesto zauzeli su Talijani s 53 700 bodova, dok su Španjolci s 49 916 bodova zasjeli na najnižu stepenicu postolja. Iza njih je Grčka koja je na kraju malo podbacila, obzirom da je u svojim redovima imala sada bivšeg viceprvaka svijeta Giannisa Siderisa. Oduševljen zbog osvojenih zlatnih medalja i slavlja koje su mu priredili njegovi Lošinjani, novi je svjetski prvak, hrvatski reprezentativac Daniel Gospić, rekao kako mu je ova titula ostvarenje sna. „Presretan sam zbog osvojenih titula, pogotovo što je konkurencija bila izrazito jaka. Očekivao sam borbu s Carbonelllom i De Silvestrijem do samog kraja, a na kraju je ispalo da mi je najveći konkurent reprezentativni kolega Buratović. Posebno me veseli što sam postao svjetski prvak u mom rodnom gradu, koji je pokazao kako izgleda fantastično domaćinstvo“, rekao je Daniel Gospić. Osmijeh s lica zbog osvojenog pojedinačnog srebra i ekipnog zlata nije skidao drugi hrvatski velikan podvodnog ribolova Antonio Buratović. „Sretni smo, no bili bi još sretniji da je Dario Marinov uzeo broncu. Konkurencija je bila jaka, no očito je domaći teren malo pomogao. Isto tako, zahvaljujem se navijačima na velikoj podršci“, izjavio je Antonio Buratović. Posebnu zahvalu Malom Lošinju i Lošinjanima koje su posljednjih pet dana svaki trenutak živjeli za hrvatske podvodne ribolovce izrekao je i kapetan hrvatske reprezentacije Livio Fiorentin, a usput se osvrnuo i na veliki sportski uspjeh svojih pulena. „Ovo je najveći uspjeh jedne reprezentacije otkad se održavaju Svjetska prvenstva u podvodnom ribolovu, a to je od daleke 1957.g. Dali smo sve od sebe, što je na kraju rezultiralo potpunim trijumfom. Za svoju ekipu mogu samo reći da samo na njih jako ponosan“, istaknuo je Livio Fiorentin. Fenomenalan uspjeh hrvatskih podvodnih ribolovaca nije se mogao dogoditi na boljem mjestu od Malog Lošinja, često nazivanog svjetskom prijestolnicom podvodnog ribolova, koji je najboljim reprezentacijama planete priredio organizacijski savršeno natjecanje. Podsjećamo, zasluga je to organizatora SRD Udice i SRD Škarpine, sponzora Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, te glavnog sportskog sponzora Maresa – tvrtke specijalizirana za proizvodnju i prodaju ronilačke opreme. Prvenstvo se održalo od 14. do 19. rujna 2010., a pored izuzetne turističke promocije, pogotovo na sportskom planu, ono je od neizmjerne važnosti za Mali Lošinj, ali i Hrvatsku, zbog očuvanja jadranskog podmorja, njegovog životinjskog i biljnog svijeta, te podizanja ekološke svijesti i zaštite lošinjskog arhipelaga. Sport 2010-09-19T10:15:35+00:00 http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otvoreno-27.-svjetsko-prvenstvo-u-podvodnom-ribolovu/ http://malilosinj.org/mali-losinj/hrvatska/otvoreno-27.-svjetsko-prvenstvo-u-podvodnom-ribolovu/#When:10:49:26Z Organizatori su SRD Udica i SRD Škarpina, sponzori Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, a glavni sportski sponzor Mares – tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju ronilačke opreme. Prvenstvo će trajati do 19. rujna 2010., a pored izuzetne turističke promocije, pogotovo na sportskom planu, ono je neizmjerno važno za Mali Lošinj, ali i Hrvatsku, zbog očuvanja jadranskog podmorja, njegovog životinjskog i biljnog svijeta, te podizanja ekološke svijesti i zaštite lošinjskog arhipelaga. Unatoč žestokoj konkurenciji, domaćinstvo Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu, koje je jedan od najvažnijih sportskih događaja u Hrvatskoj ove godine, pripalo je Malom Lošinju, poznatom kao „Otok vitalnosti“ zbog idealnih klimatskih uvjeta, zapanjujućoj flori i fauni, ali i dobrim dupinima, te antičkom kipu Apoksiomenu, zahvaljujući odluci krovne svjetske organizacije sportskog podvodnog ribolova CMAS. „Svi sudionici ovako veličanstvenih sportskih priredbi su pobjednici, a ona se organiziraju ponajprije zbog mladih naraštaja, kako bismo ih naučili da brinu o moru i kako da se ponašaju kada su na njemu. Siguran sam kako će prvenstvo na Lošinju nadmašiti sva dosadašnja i neka pobjedi najbolji, rekao je prilikom otvaranja prvenstva Xavier Duran, predsjednik sportskog komiteta pri CMAS-u. Razlog što je Mali Lošinj potukao konkurenciju po pitanju domaćinstva, uz izuzetnu organizaciju, koja već sada plijeni pažnju, dugogodišnja je tradicija podvodnog ribolova na otoku. Prva podvodna puška u Malom Lošinju se, naime, pojavila 1950. godine, a samo sedam godina kasnije otok vitalnosti skrenuo je na sebe pažnju organizacijom I. Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu, te se već tada pozicionirao kao svjetski centar podvodnog ribolova. O dubokoj i neraskidivoj vezi Lošinjana i podvodnog ribolova svjedoči i spomenik podvodnom ribolovcu u centru Lošinja. „Ponosan sam što je Svjetsko prvenstvo stiglo u Mali Lošinj, prijestolnicu podvodnog ribolova. Dati ćemo sve od sebe da ovo, 27. po redu Svjetsko prvenstvo bude najbolje dosad. Želimo da svi natjecatelji i ostali gosti iz Malog Lošinja ponesu predivne uspomene, te da se sljedeće godine ponovno vrate na naš otok vitalnosti“, poručio je Gari Cappelli, gradonačelnik Malog Lošinja. Svečano otvorenje uz bogati kulturni program, uveličali su i brojni uzvanici, koji su zajednički poručili kako će Svjetsko prvenstvo u Malom Lošinju bez sumnje biti dosad najbolje. Lošinjane i njihove goste do dugo u noć su zabavljali Soulfingersi, a prije toga su mogli uživati u nastupima klape Čikat, KUD-a Studenac iz Nerezina i lošinjskih mažoretkinja. Sport 2010-09-17T10:49:26+00:00