S novim ustrojem Hitne medicinske pomoći,  koja je startala krajem prošle godine, uvedena je i nova praksa prijevoza pacijenata s otoka. Tako se sve pacijente s otoka Raba, Cresa i  Lošinja ne prevozi vozilima hitne pomoći do Rijeke, kako je bilo ranije,  već pacijente drugog i trećeg stupnja hitnoće, otočna hitna s Raba prevozi do Senja, gdje ih preuzima hitna iz Rijeke, dok pacijente s Cresa i  Lošinja, otočna hitna vozi do Valbiske, te ih na tom trajektnom pristaništu preuzima riječka ili krčka hitna služba i vozi u Rijeku.

Prebacivanje pacijenta odvija se naočigled svih ostalih putnika koji se zateknu na  trajektnom pristaništu, bez zaklona i u svim vremenskim uvjetima pacijente se prebacuje iz jednog vozila u drugo, što je naravno izazvalo  negativne reakcije otočana, jer osim što imaju zdravstveni problem i  trebaju hitnu medicinsku pomoć, situacija im se dodatno otežava stavljajući ih u neugodan položaj prebacivanja u drugo vozilo. Otočani  smatraju da je takav način potpuno neprimjeren, da su ugrožena prava  pacijenata, a mnogi su i vrlo sarkastični, pa nam je tako jedan  ogorčeni  građanin s Cresa kazao kako i krumpiri imaju bolji tretman nego otočni  pacijenti, jer nikom ne pada na pamet da ih prebacuje, dok je drugi dodao, da bi možda bolje bilo da se umjesto hitnoj službi pacijenti obrate  City expressu ili Hrvatskoj pošti jer da oni dostavljaju brzo i idu od  kuće do kuće. 

I dok su otočani ogorčeni, u upravi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci kažu da nema razloga za negativne reakcije jer se za prvi  stupanj hitnoće ništa nije promijenilo te se pacijenti npr. s infarktom,  trudnice pred porodom, politraume i slično, kao i ranije voze direktno  u Rijeku, a za hitnoće drugog i trećeg stupnja, to jest za odložna stanja,  pacijente se prebacuje jer se na taj način osigurava brz povratak vozila i  tima hitne pomoći na otok, a to je i bio cilj uvođenja ove nove prakse,  kazala nam je Jugoslava Kurelčuk , zamjenica ravnateljice u Zavodu za  hitnu medicinsku pomoć u Rijeci.

– Na ovaj način izbjegavaju se situacije da otoci ostanu bez vozila i tima, jer se u kratko vrijeme vraćaju na otok i raspoloživi su za daljnje  intervencije. Smisao je da otočna hitna što više djeluje na svom terenu,  a ne da prevozi pacijente, zaključila je dr. Kurelčuk.

U organizaciji GO ABH Mali Lošinj održan je protestni skup u malološinjskoj uvali povodom gašenja 50 godina stare tradicije, Novogodišnjeg natjecanja u podvodnom ribolovu, najstarijeg natjecanja u Hrvatskoj.

Više fotografija pogledajte na Facebook stranici ABH Lošinj

Sutra 27. prosinca 2011. u šatoru na ljetnoj pozornici održat će se koncert grupe Gustafi sa početkom u 21:00h.

Koncert će se održati povodom Tradicionalnog susreta gradonačelnika Garija Cappellija sa studentima Malog Lošinja...

Dođite u što većem broju i zabavite se!

Svaki student ima piće gratis!

Neka Vam nadolazeći blagdani budu ispunjeni mirom a nova 2012. Godina obiljem radosti i zdravlja, te osobnog i poslovnog uspjeha. Čestit  i blagoslovljen Božić i ugodne blagdane želi Vam portal MaliLosinj.org

Na kraju ove godine u Malom Lošinju neće se održati tradicionalna Novogodišnja natjecanja u podvodnom ribolovu. Šteta! Preblag je to izraz za ovo što se dogodilo velikom i međunarodno afirmiranom natjecanju, desetljećima najvećem svjetskom natjecanju podvodnih ribolovaca, kvalitetom puno puta jačim od svjetskog prvenstva.

Najveća imena svjetskog podvodnog ribolova redovito su u prigodi novogodišnjih blagdana imala samo jedno odredište – Mali Lošinj. Više za to neće imati prilike! Možda se natjecanja danas-sutra obnove. Nikada, međutim, to neće biti ona ista novogodišnja natjecanja. Tradicija je prekinuta, počinjena je nepopravljiva šteta. Tko je kriv, zašto se tako dogodilo? Je li to uopće važno u ovom trenutku? Najgore je od svega što više nema Novogodišnjih natjecanja, Kupa gradova i Kupa zemalja, što se godinama nazivao Kup nacija. Ako je to sada uopće važno. Priča je završena, zaustavila se na broju 50.

Velika obljetnica što je lani skromno obilježena, potpuno zasjenjena prethodno održanim SP-om u istom sportu, na istoj lokaciji. Lijep oproštaj, dometnut će mnogi. Tužan, da tužniji ne može biti, odgovorit će svatko od nas koji smo vezani uz podvodni ribolov.

Komercijalizacija

Odlazit ćemo i dalje u Mali Lošinj, službeno i privatno, možda i vezano uz podvodni ribolov. Odlaziti hoćemo, ali nikada više to neće biti isto. Odlazak u Mali Lošinj na Novogodišnja natjecanja predstavljao je za sve svečanost, bez obzira na to u kojem svojstvu na njima sudjelovali. Predstavljalo je to za sve nas najljepši završetak jedne i uvod u novu godinu. I tako uvijek na kraju prosinca, iz godine u godinu, iz jednog u drugo, treće desetljeće... Osobno, a u ovakvom tužnom trenutku takav moram biti, previše sam vezan uz Mali Lošinj i Novogodišnja natjecanja. Zapisao sam 37 sudjelovanja na toj manifestaciji, 37 puta proveo blagdanske dane izvan svog doma, ali na lijepome mjestu i u dragom društvu, među mnoštvom prijatelja s Lošinja, iz Hrvatske, iz mnogih zemalja. Tko nije bio u Malom Lošinju na Novogodišnjim natjecanjima, tko ih nije doživio, ne može to razumjeti, shvatiti tu ljubav, čvrstu i neraskidivu vezu podvodnih ribolovaca i Malog Lošinja.

Politički pritisci

I što sada, koga kriviti što je okončana prelijepa priča, kakva se nikada više neće ponoviti. Ni u hrvatskom, a vjerujem, ni u svjetskom sportu. Nastupila su druga vremena, sport se maksimalno komercijalizirao. Upravo to bio je prvi korak prema definitivnom kraju, gašenju Novogodišnjih natjecanja. Negativni događaji potom su se naprosto lijepili jedan na drugi. Nepotrebno je gradirati njihovu težinu, dovoljno ih je spomenuti.

Redom, počelo je ratne 1991. godine. Koliko nam je zla rat donio... Dugo je trajalo. Kroz to vrijeme promijenile su se generacije, starija je otišla, mlađa nije imala naviku dolazaka na Lošinj, nije imala prilike spoznati njegovu privlačnost. Mislimo pritom na inozemne ribolovce, a počela se prorjeđivati i lista domaćih. Idući težak udarac lošinjskim natjecanjima zadao je matični, Hrvatski ribolovni savez. Svjetsko prvenstvo 1998. godine dodijeljeno je Hrvatskoj, s namjerom da se održi na Lošinju. Savez je prvenstvo dodijelio Zadru, bilo je tu svega, političkih pritisaka, zakulisnih igara, bilo je nemilih događanja na samom prvenstvu.

Lošinj je izgorio dugoročno, bez obzira što je desetak godina kasnije dobio Svjetsko prvenstvo. U međuvremenu, Novogodišnja natjecanja nezaustavljivo klize nizbrdo. Nije ih spasilo ni prošlogodišnje Svjetsko prvenstvo. Naprotiv, još ih je dokrajčilo, tri mjeseca nakon njega najboljima se nije dolazilo na Lošinj, a i domaćin je bio organizacijski iscrpljen. Pa je i termin pomaknut dva tjedna ranije. Bilo je to natjecanje na lokalnoj razini, tek da se održi i upiše brojka 50. Krivce za propast Novogodišnjih natjecanja ne smijemo tražiti samo izvan otoka, iako je tome značajan doprinos dala gospodarska kriza, svjetska i hrvatska. Besparica pritišće organizatore, novaca nemaju klubovi za slanje svojih natjecatelja, štedljivo se ponašaju bogati inozemni savezi. Sve to, međutim, ne oslobađa krivnje domaćine, Lošinjane, sportske djelatnike iz SRD »Udica«, te čelne ljude grada i gospodarstva. I njima pripada velik dio gorkog kolača.

Udica

Nema više zanesenjaštva, ne samo u »Udici« i ne samo u podvodnom ribolovu, nego u sportu u cjelini. Nije bilo dovoljno novaca, odustajali su sponzori, domaće gospodarstvo udjeljivalo je mrvice, daleko od onoga kako je »Udica« nekada tetošena. Novogodišnja natjecanja izgubila su nekadašnji tretman, neki drugi sportovi postali su u Malom Lošinju važniji od podvodnog ribolova. Da, nekad je »Udica« bila jedina, sad ih ima mnogo koji traže svoj dio iz gradske sportske blagajne. »Udica« danas, kako govore njezini čelnici, nema novaca za organizaciju Novogodišnjih natjecanja. Tvrde, godišnja dotacija nije im dovoljna za hladni pogon. Dodatni izvori teško se pronalaze, moguće je dobiti nešto sitno, ne i velike iznose. Zar uistinu Malom Lošinju više ne trebaju Novogodišnja natjecanja? Da li je moguće da današnja generacija zaboravlja što su ona značila za grad i otok. Pamtim priče o zimskom turizmu, njegovim počecima, gradnji prvih hotela s centralnim grijanjem. Pamtim i priču o Međunarodnoj godini turizma – ona je otvorena u Malom Lošinju na Novu godinu, 1. siječnja 1967. Izračunajmo, bit će za koji dan poluokrugli jubilej. U središtu svega bili su podvodni ribolovci i njihova natjecanja. Svjetski, europski i nacionalni prvaci stajali su postrojeni na gradskom trgu, onom istom što ga danas krasi spomenik podvodnom ribolovcu. I on govori što je podvodni ribolov značio Malom Lošinju i Lošinjanima. Je li moguće da to ne znamo, ili smo zaboravili.

Novogodišnji kup

Nekorektno bi bilo u nekoga upirati prstom i pojedinačno ga imenovati krivcem za gašenje Novogodišnjih natjecanja. Nije jedan, ima ih više. Jasno, moglo bi se gradirati koliko tko u tome ima udjela. Vjerujem, prepoznat će se, neka svatko preuzme svoje dionice. Sad je kasno da se bilo što popravi. Možda se moglo pokušati, makar najskromnije, kao lani, samo da se tradicija ne zatare. Sigurno bi uskočili i barkarioli, kojih se »Udica« prije nekoliko godina odrekla i nanijela im veliku nepravdu. Oni su uvijek bili najvjerniji suradnici, najbolji prijatelji podvodnih ribolovaca. Poznajem ih dobro, vjerujem da bi u sadašnjem teškom trenutku »Udici« pružili ruku pomoći. Šteta što se nije ranije aktivirala jedna građanska inicijativa, imali su dobru ideju – održati Novogodišnji kup, makar kao na početku. Prvi Novogodišnji kup gradova održan je 31. prosinca 1960. godine sa samo četiri ekipe. Na najmasovnijem bio sam glavni sudac – 30. prosinca 1987. godine u moru je bilo 177 ribolovaca. 

Šesnaestu godinu za redom Dječji festival Mići gardelini, ispunio je lošinjsku dvoranu Vladimira Nazora do posljednjeg  mjesta, a brojna publika je velikim pljeskom i uzvicima podrške pozdravila svih 25 gardelina koji su kroz solo nastupe, duete i kvartete otpjevali 17 skladbi.

Nastupom i izvedbom pjesme »Zora bila«, klape Intrade, oduševio je Cresanin Paolo Kaštelan, te je glasovima publike, nakon dvije godine, ponovno pobjednik festivala. Vicegardelinka je Ana  Verunica, koja je izvela skladbu Aleluia Aleksandre Burke, i osvojila  drugo mjesto dok je na treće mjesto publika pozicionirala Laru Štavlić s  pjesmom  Singing Rock'n roll grupe Stijene. 

 Organizator festivala je  Lošinjski Radio – Radio Jadranka, a prihod od ulaznica uvijek se namjenjuje u humanitarne svrhe.

Ove godine od ulaznica je prikupljeno  5.120 kuna, čemu je gradonačelnik Gari Cappelli dodao još tri tisuće  vrijedan ček Grada te će se za potrebe djece u lošinjskom Domu zdravlja nabaviti dva inhalatora i otoskop, aparat za pregled unutrašnjosti  uha.

U proteklih 16 godina na festivalu je nastupilo preko pet stotina djece osnovnoškolske dobi, neki od njih su nastavili glazbenu i plesnu karijeru, a upravo su na Mićim gardelinima učili kako pobijediti tremu i otkrili ljepotu nastupa pred brojom publikom koja s guštom nagrađuje dobre izvedbe. Jedan od njih je i Alen Bičević, koji uspješno kroči zabavno glazbenim vodama, a kao gost u pratnji plesačica, nastupio je i na ovogodišnjem festivalu gdje su uz miće gardeline nastupile i male Lošinjske mažoretkinje.

Festival su i ove godine, krizi unatoč, poduprijeli brojni sponzori pa su svi izvođači dobili darove, kao i ranijih godina Giani i Andreas osigurali su besplatno ozvučenje, a ususret gardelinima izašli su i  HUZIP i ZAMP.

Dana 29. Studenog 2011. godine u prostoru gradske vijećnice, u organizaciji Grada i Turističke zajednice, održana je proširena sjednica Turističkog vijeća sa temom „Kulturne manifestacije u 2012. godini“ kojoj su nazočili gradonačelnik Gari Cappelli, zamjenica Ana Kučić, direktorica Turističke zajednice Đurđica Šimičić te predstavnici hotelskih kuća, turističkih agencija, ugostitelja, mjesnih odbora, udruženja obrtnika...

Kao što je gradonačelnik Cappelli istaknuo na početku, intencija sjednice bilo je poboljšanje komunikacije između svih turističkih subjekata te koordinacija svih institucija prilikom organizacije manifestacija. Cilj je apsolutna sinergija svih turističkih subjekata, kvalitetniji koncept manifestacija, zadovoljnija publika i dobro uložena financijska sredstva.

Dogovoreno je kako će institucije dostaviti svoje prijedloge, na temelju kojih će se isplanirati kalendar događanja, a organizatorima će se pružiti sva potrebna operativna pomoć od strane Grada i Turističke zajednice čime će se postići da tijekom cijele godine svi gosti i građani upoznaju kulturu otoka Lošinja, njegovu povijest, tradiciju i običaje, te samim time postaju dio jedne velike priče. Naravno, uz koncept modernih koncerata, nastavak jazz festivala, Osorskih glazbenih večeri, tematskih manifestacija, te manifestacija u malim mjestima, uz usku suradnju sa mjesnim odborima.

Za slijedeću godinu nastavlja se sa tiskanjem zajedničke brošure manifestacija, promocije na web stranicama, društvenim mrežama, zajedničkim plakatima i medijskom promocijom.

Zahvalnice za dvadeset i više godina rada gradonačelnik Gari Cappelli i ravnateljica POU Gordana Maja Antoninić dodijelili su Gordani Šegota, Antoneli Kunda, Mirjani Mikičić-Flego, Draganu Kajanu, a Priznanja su uručena voditeljici Glazbene škole Mirjani Nikolić i dugogodišnjem djelatniku škole i osnivaču Puhačkog orkestra Josip Kašman, umirovljenom glazbeniku, maestru Josipu Smojveru.

Inače, Osnovna glazbena škola Josipa Kašmana u Malom Lošinju, započela je sa radom sredinom 20. stoljeća, a osnivač joj je Grad Mali Lošinj. Na početku je djelovala u okviru Glazbenog društva Josipa Kašmana, zatim kao područni odjel glazbene škole I. M. Ronjgova iz Rijeke, a od 1991. godine rješenjem Ministarstva prosvjete RH kao OGŠ Josipa Kašmana sa Područnim Odjeljenjem u Cresu, a pri Pučkom otvorenom učilištu Mali Lošinj. Škola je dobila ime Josip Kašman, kao uspomena slavnom baritonu, koji je rođen u Malom Lošinju.

Osnovna glazbena škola kod djece stvara navike slušanja vrijednih glazbenih ostvarenja, razvija glazbeni ukus, osposobljava za samostalno muziciranje i individualno stvaralaštvo. Družeći se u ležernom ozračju razvijaju ljubav prema glazbi, glazbalima, a istovremeno razvijaju sluh, motoričke sposobnosti i osjećaj za ritam.

Tom prilikom. djeca su gradonačelniku otpjevala pjesmicu o Lošinju, a nakon toga pokazali i ilustriranu knjižicu koju su sama napravila  - likovni radovi koji opisuju stihove netom otpjevane pjesmice.U razgovoru su odgajateljice predložile moguću izradu slikovnice, a gradonačelnik je prihvatio prijedlog te ga proširio na realizaciju pod pokroviteljstvom Grada Maloga Lošinja. Cilj slikovnice, koja bi bila trojezična - na engleskom, talijanskom i hrvatskom jeziku, bila bi u svrhu promoviranja otoka kroz oči djeteta.

Radi se o jednoj od najatraktivnijih disciplina brdskog biciklizma koja je u posljednje vrijeme sve omiljenija i popularnija među ljubiteljima adrenalinskih sportova. Za obilazak staze potrebno je svega desetak minuta uz osnovne informacije koje će biti dostupne u tiskanom vodiču po stazi. 

Neposredna izborna propaganda na Lošinju započeta je prije nekoliko dana pojavom skromnih letaka Hrvatskih laburista, Stranke rada, nalijepljenih na oglasnim pločama po gradu među oglasima kojim se nude usluge uređenja okućnica te psećih šapica, prodaja štednjaka na drva, kutne garniture i ogrjevnog drveta, ali i vodke s Red Bullom za 12 kn te mami u nekakav "Mafia bar" velikim plakatom erotskog sadržaja. Danas oko podneva na glavnom trgu u Malom Lošinju šator je podigla Kukuriku koalicija, a njeni kandidati i aktivisti dijelili su građanima propagandni materijal

Ugovor su potpisali gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli sa predstavnicima izvođača radova, ispred Pomgrad inženjeringa d.o.o. iz Splita ugovor su potpisali Dag Baldasar i Božidar Šimundić, a ispred GP Krka d.d. iz Krka ugovor je potpisao zamjenik direktora Željko Velnić. Ugovorena vrijednost radova iznosi  29.341.097,50 kn s PDV-om. U navedeni iznos nije uključena vrijednost urbane opreme kao ni hortikultura koji će se ugovoriti naknadno. Osim toga, navedeni iznos uvećava se i za troškove projektne dokumentacije, nadzora, koordinatora radova i td., te se investicija procjenjuje na ukupni iznos od 35.000,000,00 Kn.

Radovi započinju koncem studenog, a odvijat će se u dvije faze: I. faza do 15.06.2012. godine, a II. faza od 15.09.2012. do 31.01.2013. godine.

O rekonstrukciji:

Predmetni zahvat obuhvaća obalu u dužini cca 400 m. Dio obale od trga odnosno ribarnice do postojećeg plutajućeg valobrana obala se proširuje od 1,50 m do cca 7,50 m. Tim zahvatom postavila bi se nova obalna crta u pravcu. Dio obale od postojećeg plutajućeg gata (valobrana) do starog gata ispod INA-ine pumpe proširuje se u širini cca 10,00 m i dužini od 100 m.

Na prvom djelu obale postojeći obalni zid sanira se u dužini od cca 203 m. Obala se proširuje na način da se prošireni dio oslanja na pilote te se rasponska konstrukcija montira na naglavnice. Rasponska konstrukcija sastoji se od montažne uzdužne grede, dvije montažne poprečne grede, montažne omnie ploče te ploče na licu mjesta.

Dio obale od lukobrana do starog gata radi se istim konstruktivnim sustavom uz dodatni dio kao što je montažni zid iza pilota zaštita nasipa. Montažni zid štiti se kamenim nasipom i školjerom prema projektnoj dokumentaciji.

Sva obalna konstrukcija opremljena je temeljnom infrastrukturom. Na obalnom rubu mora se izgraditi niz ispusta koji su prikazani u projektnoj dokumentaciji. Zaobalni dio koji sadržava prometnicu, šetnicu, pristupne puteve luci te postojeću temeljnu infrastrukturu rekonstruira se te se dodatno oprema sa svim projektom definiranim instalacijama.
Na svakom djelu u dužini od 400 m osigurava se obalna šetnica koja ima istu širinu cca 4,50 m te prometnicu sa novim prometnim rješenjima te proširen prostor od prometnice do postojećih objekata. Prostor je opremljen sa đardinjerama, kandelabrima, rasvjetnim tjelima, kamenim popločenjem, te opremom za površinsku odvodnju.

Mihaela je tim rezultatima bila najbolja kata natjecateljica turnira. Od ostalih lošinjskih natjecatelja uspješan je bio i Antonio Ramljak koji je u kategoriji učenika osvojio srebrnu medalju te Anamarija Celinić koja je u tegoriji mlađih kadetkinja bila brončana. Nikolina Marić osvojila je 5 mjesto također u kategoriji mlađih kadetkinja. Ovaj puta bez rezultata ostale su Tereza Sorić i Tea Banić koje su svoje nastupe završile u prvom kolu. Natjecatelje su na turniru vodili treneri Gabor i Martina Mihailović koji su vrlo zadovoljni ostvarenim rezultatima, pogotovo što su medalje osvojili i mladi natjecatelji kluba. Turnir je bio vrlo jak i lijepo organiziran, nastupilo je 74 karate kluba sa 540 natjecatelja iz 9 zemalja.

Ana je oduševljena otokom vitalnosti i nasmijana je izvjavila: “Lošinj je otok na kojem se tako intenzivno osjećaju mirisi, ugodno se osjećam i zadovoljna sam! Želja mi je na Lošinju provoditi što više slobodnog vremena.“

Pješačenje je organizirano u dvije varijante: duži i nešto zahtjevniji put iz mjesta Nerezine u trajanju od 4 – 5 sati te iz mjesta Osor, u trajanju od oko 2 sata. U obje varijante cilj je stići do planinarskog doma Sv. Gaudent, u kojem je za sve sudionike organizirana okrjepa, pod pokroviteljstvom Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.
Planinu Osoršćicu godišnje posjeti i do 10.000 gostiju iz čitave Europe te mnogi gosti iz dalekih prekomorskih zemalja. Najveći broj planinara su ipak naši dragi susjedi Slovenci koji dovode najviše planinarskih grupa u pred i po sezoni.
Tijekom cijele godine na Osoršćici se organizira više susreta planinara i ljubitelja prirode, služba vodiča gotovo svakodnevno vodi organizirane grupe gostiju, a planinarski dom je opskrbljen i otvoren svakodnevno.
Planinarsko društvo, koje broji stotinjak članova, u suradnji s TZ Grada Malog Lošinja, uredilo je više planinarskih staza iz svih smjerova te sportsko penjalište s postavljenim smjerovima.
Ove smo godine u svibnju imali prezentaciju nove tematske staze Putevima Sv. Gaudencija koja se sastoji od 14 točaka koje gostu pružaju doživljaj osjećaja prirode, pogled, dodir, miris i udah te pritom skreće pozornost na detalje svijeta prirode uz promicanje ekološke svijesti o očuvanju bioraznolikosti Osoršćice.
Od ostalih znamenitosti ove živopisne planine izdvajamo crkvicu Sv. Mikule, jamu Sv. Gaudencija, Velu jamu, vrh Televrin i bivšu karaulu koja je danas planinarski dom.
Zanimljiv je i podatak da polovicu planinarskog društva Osoršćica čini podmladak za koji se organiziraju škole u prirodi gdje se polaznike poučava o važnosti i načinu očuvanja okoliša, a svi članovi društva su aktivni u obilježavanju i čišćenju staza, održavanju planinarskog doma, vođenju gostiju i brojnim sličnim aktivnostima.
Budite i Vi dio ekipe koja će pohoditi Osoršćicu, udahnite punim plućima zrak prve kvalitete te širom otvorite oči pri pogledu na jednu od najljepših panorama na sjevernom Jadranu uživajući u pogledu na cijeli lošinjski arhipelag, Cres, Rab, Pag, Silbu, obalu Istre te planinski masiv Gorskog kotara i naše najveće planine, Velebita.

U sklopu Ugovora o suradnji koji su 2007. godine potpisali Jadranka hoteli d.o.o. i Europska banka za obnovu i razvoj, a tijekom kojega je do sada, u dva ciklusa, investirano preko 35 milijuna eura, kreće i treći ciklus investicija vrijedan 12 milijuna eura. 3 milijuna eura iz vlastitih sredstava te 9 milijuna iz kredita namijenjeni su obnovi i dokategorizaciji velološinjskog bisera, hotela Punta. Ukupna vrijednost investicija u sklopu Ugovora o ulaganju u razvitak i poboljšanje usluga hotela Grupacije iznosi preko 80 milijuna eura.

Pripremni radovi na hotelu Punta započet će 06. listopada, a u planu je da novi hotel, pod imenom Club Hotel Punta, primi svoje prve goste u lipnju 2012. Projektno rješenje potpisuje Agro Inženjering iz Zagreba i arhitekt Zoran Balog, a radovi će obuhvatiti obnovu cjelokupnog hotela te uključiti izgradnju vanjskog bazena sa sunčalištem. Novi Club Hotel Punta imat će četiri zvjezdice te će raspolagati s 219 suvremeno opremljenih, prostranih i udobnih soba i 16 hotelskih apartmana s balkonima s pogledom na more ili park i stoljetnu borovu šumu; unutarnjim i vanjskim bazenom s grijanom morskom vodom; bogatim relax i wellness sadržajima; te restoranom i barom s panoramskim pogledom na Kvarnerski zaljev.

Zbog jedinstvenog položaja i specifične, ljekovite velološinjske klime, Club Hotel Punta će biti mjesto gdje će gost tijekom cijele godine moći doživjeti trenutke vrhunske ugode, mira i odmora od užurbane svakodnevice i stresa. Sloganom a place of vitality – mjesto vitalnosti, Punta će se pozicionirati kao hotel u kojem će se moći doživjeti najbolji sklad s netaknutom prirodom kroz posebno osmišljenu gastronomsku, relax te wellness ponudu.

„Uz posebno osmišljenu ponudu koju pružaju LH&V hoteli - Wellness & Conference Hotel Aurora i Family Hotel Vespera, iz zone Sunčana uvala u Malom Lošinju – a koju su prepoznali i pohvalili stari i novi gosti, u cilju nam je da i Club Hotel Punta bude prepoznat po svojoj jedinstvenoj, vrhunskoj turističkoj ponudi te svojom posebnošću nadogradi raznolikost LH&V portfelja“ povodom početka radova na hotelu Punta, zaključio je član Uprave Jadranka hotela, Damir Mlacović.

Uz gradonačelnika Garija Cappellija i pročelnicu Mirtu Lozančić, otvorenju su prisustvovali sadašnji ravnatelj Darinko Sesar i bivši ravnatelj Tomislav Gospodnetić, profesorica hrvatskog jezika Kata Marković i Črnjar Ljiljana, voditeljica matične županijske službe Gradske knjižnice Rijeka.
Gradonačelnik Grada Maloga Lošinja Gari Cappelli pozdravio je hvalevrijedan projekt, razgledao prostor te tom prilikom istaknuo da Grad izdvaja više od pola milijuna kuna za OS i  SŠ jer smatra da su školstvo i zdrastvo prioriteti u koje je potrebno ulagati.

Inače, knjižnica raspolaže s 4 200 knjižne građe, te zahvaljujući novom prostoru ona će sada biti propisno i adekvatno zbrinuta. Osim kniga u prostoru se nalaze tri računala koja su na usluzi korištenja učenicima i profesorima srednje škole.

Nakon što je pet godina legendarna »Marina« bila usidrena u lošinjskoj luci gdje je nakon sedamdeset godina plovidbe preuzela novu ulogu i bila u funkciji ugostiteljskog objekta, u petak je krenula u novu luku i u novu službu. Iz lošinjske luke otegljena je u Rijeku, gdje će za koji tjedan na njoj s radom početi ugostiteljski objekt na oko 400 »kvadrata«, a u roku godinu dana plan je da m/b »Marina« zaživi kao hotel po mjeri grada i riječke luke s oko šezdeset ležajeva u kategoriji tri zvjezdice.

- Mali Lošinj je za »Marinu« bio premalen, ili je »Marina« bila prevelika za Lošinj, kaže nam direktor tvrtke Arhipelag d.o.o. Dubravko Kušeta, čija je tvrtka proteklih pet godina u lošinjskoj luci imala koncesiju, koju je sada na deset godina dobila od Lučke uprave Rijeka.

U svojih sedam desetljeća plovidbe »Marina« je preživjela i dva rata. Tijekom Drugog svjetskog rata bila je na vezu u Švedskoj, a kad je rat završio prevozila je logoraše iz Njemačke na oporavak u Švedsku. U Domovinskom ratu »Marina« je dobila nekoliko gelera i to baš na oplati zapovjedničkog mosta. Održavala je linije na dalmatinskom području, a u bogatoj povijesti ovog broda je i podatak da su njome evakuirane izbjeglice iz Dubrovnika. »Marina« i njena posada dva puta su nagrađivani Vjesnikovom »Plavom vrpcom« za podvige na moru, i to zajedno s brodovima Jadrolinije za ratne plovidbe, a drugi put samostalno, za spašavanje jedriličara.

- Želio bih zahvaliti Lučkoj upravi i Gradu Rijeci na susretljivosti i tome što su nas doživjeli kao partnere i prepoznali naše planove koji se u cijelosti uklapaju u programe koje i Grad i Lučka uprava žele na svom prostoru. »Marina« će gradu ponuditi deficitarni sadržaj, a to je prvenstveno hotelski smještaj. Pokazatelji govore da se gosti Rijeke u gradu zadržavaju kratko, a mi ćemo s kategorijom smještaja i s našim kapacitetima od oko šezdesetak ležajeva ponuditi uslugu kakva sada gradu i luci nedostaju. U Malom Lošinju koji ima nekoliko tisuća stalnih stanovnika i relativno kratku sezonu nismo uspjeli ostvariti planove. Vjerujemo da ćemo to, u gradu kojem 365 dana u godini gravitira oko 300 tisuća ljudi, i uz to njeguje urbani turizam, uspjeti. »Marina« je svojom formom i poviješću sama po sebi atrakcija, kaže Dubravko Kušeta, kojem sada predstoji i atraktivno osmisliti ponudu u Rijeci.
Inače, »Marina« je zaista poseban brod. O tome svjedoče brojni podaci iz njene povijesti, a uz nju otočani, Dalmatinci, ali i Istrani vezuju mnoštvo lijepih uspomena, jer upravo je ovaj brod godinama na svojim putovanjima povezivao te tri naše regije. Njezin odlazak nikada nisu uspjeli nadomjestiti ni brzobrodska veza Lošinja, Zadra i Pule, kao ni trajektna linija koja Lošinj povezuje sa Zadrom. Naime, u tkivo »Marine« utkano je neko drugo vrijeme i retro stil u najboljoj brodskoj formi.
Kapacitet »Marine« je četrdeset vozila i više od tristo putnika, a postizala je brzinu od 14 čvorova. Posljednji put je 2005. godine »Marina« tijekom sezone povezivala Pulu, Mali Lošinj i Zadar, kao brod »Lošinjske plovidbe«, a godinu poslije prodana je tvrtki Arhipelag, koja ju je na njen 70-ti rođendan usidrila u lošinjskoj luci u novoj namjeni. Do tada je bila najstariji putnički brod na svijetu koji je imao plovidbenu dozvolu.

Sagrađena je 1936. godine u Danskoj za švedskog brodara. Porinuće je bilo 7. veljače 1936. a na prvu plovidbu krenula je 11. lipnja iste godine. Prvo ime, »Kron Princessan Ingrid« nadjenula mu je kuma broda, tadašnja švedska princeza, kasnije danska kraljica. Brod je godinama održavao liniju Friedrickshafen - Göteborg, dok ga nisu zamijenili novi, veći i suvremeniji brodovi. Izvorno je »Marina« bila dugačka 64 metra, a nakon 14 godina plovidbe, produžena je za osam metara.

Kada ga je 1969. godine kupila »Lošinjska plovidba«, brod se već zvao »Marina« i u lošinjsku luku prvi put uplovila je u studenom te godine. Najprije je plovila za Rijeku, iz Malog Lošinja, Cresa i Rapca, kratko je održavala i liniju za Rimini, da bi od 1971. godine krenula linija koja je za većinu zaštitni znak ovog broda, a to je veza Lošinja s Istrom i Dalmacijom. Sada će Rijeci donijeti novi sadržaj, a umjesto da tuče valove, pružat će miran san i okrijepu u gradskoj luci.

Lošinjski gradski vijećnici jednoglasno su usvojili svih osam točaka dnevnog reda, među kojima i onu o zaduženju Grada u visini 13 milijuna kuna za projekt rekonstrukcije i dogradnje Rive Priko, koji će provoditi istovremeno kad i izgradnju kanalizacijskog sustava u sklopu projekta Jadran, a radovi će početi 1. studenog. Grad se zadužuje kod Erste banke, rok povrata je 11 godina, a poček tri godine, kamatna stopa je 3,3 posto te 3,3 posto interkalarna kamata, pa je ukupna cijena kredita je 17.026.822 kuna. Uz kreditna sredstva za ovu investiciju predviđa se još 12 milijuna kuna od povrata poreza na dohodak te još osam milijuna od prodaje nefinancijske imovine. Time se u potpunosti investicija zaokružuje gradskim sredstvima, ali se najavljuje kandidiranje projekta od županijske, preko državne razine do pretpristupnih fondova te se očekuju potpore, što bi trebalo i smanjiti iznos koji će Grad u konačnici izdvojiti.

U projektu se očekuje i partnerstvo Županijske lučke uprave Mali Lošinju, budući će se značajno unaprijediti stanje u luci. Investicija će potpuno promijeniti Rivu Priko, kao što je to prije nekoliko godina učinjeno na suprotnoj strani, Rivi lošinjskih kapetana, a osim potpuno novog izgleda, Priko će u odnosu na sadašnjih 6.186 metara četvornih, dobiti novih dvije tisuće metara četvornih prostora.

Jednoglasno i bez rasprave, usvojeno je i izvješće o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine, pa iako su prihodi ostvareni u visini 24.157.000 kuna, što je gotovo deset posto slabije nego lani, pročelnica Mirta Lozančić naglasila je kako se sve obveze podmiruju redovito, da nema govora o nelikvidnosti, naprotiv, stanje je vrlo zadovoljavajuće, kazala je i to potkrijepila podatkom da je 30. lipnja na računu bilo preko milijun kuna, a na dan održavanja sjednice Vijeća na računu Grada bilo 1,4 milijuna kuna.

Vijećnici su za predsjednika Odbora za gospodarstvo, nakon što je Antony Saganić podnio zahtjev za razrješenje na to mjesto, imenovali Marinka Gazilja. Na dužnost u Upravnom vijeću Dječjeg vrtića Cvrčak, razrješenje je tražila dosadašnja članica Deana Karamazan, a na njeno je mjesto imenovan vijećnik Andrino Maglievaz.

Otkako je analogni prijem zamijenjen digitalnim, umjesto TV programa u Ćunskom, mjestu desetak kilometara južno od Malog Lošinja, gledaju snježni ekran, no bez obzira na to što uslugu ne dobivaju – TV pretplatu moraju platiti. Nakon što su potpisali peticiju, raspitivali se na sve strane, dopise slali Hrvatskoj radioteleviziji, pa tvrtki Odašiljači i veze d.o.o., i ništa nije dalo rezultata, Mjesni odbor Ćunski planira podići tužbu i sudski pokušati izboriti jednakopravnost, budući da su sada u odnosu na ostale pretplatnike diskriminirani.

– Apsurdno je da moramo plaćati uslugu koju ne dobivamo, uz obrazloženje da pretplatu plaćamo za TV prijemnik, a ne za program. Osim toga umjesto da nam se osigura normalan prijem, nama se savjetuje da uvedemo satelitski program ili MAX TV, što nije u redu jer to iziskuje dodatne troškove. Osim toga, problem je i najizraženiji ljudima starije dobi, slabijeg imovinskog stanja, koji naprosto nemaju novca da od minimalnih mirovina izdvajaju za uvođenje satelitskog programa.

Tim je ljudima televizija često jedina veza s događanjima jer žive sami, neki su slabije pokretni i televizijski program im mnogo znači, kaže predsjednik Mjesnog odbora Ćunski, Marinko Čalić te najavljuje da će mještani pojedinačno podići tužbe, a pritom će im pomoći lokalna samouprava, budući da će angažirati odvjetnički ured koji inače zastupa Grad Mali Lošinj.

Izložba je koncipirana u dvije tematske cjeline te obuhvaća dva područja Reiserova stvaralačkog interesa- pejzaže izložene u Galeriji Fritzy u Malom Lošinju i mrtve prirode, odnosno cvijeće, izložene u Galeriji Kula u Velom Lošinju. Većina izloženih radova nastala je upravo na otoku Lošinju, kojem se Nikola od 1963. godine učestalo vraćao kao mjestu odmora, ali i mjestu umjetničkih poticaja. Veliki broj ulja na platnu i akvarela s prikazima Malog i Velog Lošinja, lošinjskih uvala, brodica ili neba stvaranih kroz četiri desetljeća svjedoči o kontinuiranom i specifičnom umjetničkom doživljaju lošinjskog kraja. Prikazi cvijeća, s druge strane, nude uvid u Reiserovo stvaralaštvo figurativnog intimizma i sažete likovne poezije. U vremenima premoći apstrakcije nad figuracijom Reiser zadržava fascinaciju predmetnim svijetom te u konačnici reafirmira umjetnički potencijal istog na jedan iznimno profinjen, tankoćutan - reiserovski način. Izložba je nastala u suradnji s Reiserovom obitelji, koja je i vlasnik svih izloženih radova.

Nikola Reiser (Mirnovec kraj Samobora, 1918.- Zagreb, 2010.) jedan je od najpoznatijih hrvatskih slikara druge polovice 20. stoljeća. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1945. godine u klasi Otona Postružnika te je kroz narednih šest desetljeća neumorno stvarao i svoje radove izlagao u Hrvatskoj i inozemstvu. Osamdeset samostalnih te preko tristo skupnih izložbi, studijski boravci u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Švedskoj, dugogodišnji (1969.- 1983.) pedagoški rad na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, veliki broj nagrada i priznanja te redovito članstvo JAZU svjedoče o iznimnom umjetničkom opusu i osobnosti koja je višestruko zadužila hrvatsku umjetnost 20. stoljeća.

Izložbu Nikole Reisera organizira Lošinjski muzej i Grad Mali Lošinj. Izložba se može razgledati do 02. 11. 2011. godine. Galerija Fritzy otvorena je od utorka do petka od 10 do 13 i od 18 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati (nedjeljom i ponedjeljkom zatvoreno). Galerija Kula otvorena je od utorka do subote od 10 do 13 (nedjeljom i ponedjeljkom zatvoreno).

Tom prilikom gradonačelnik mu je uručio priznanje za predan rad i iznimne rezultate u sportu, te novčanu nagradu kao poticaj u daljnjem radu.
Inače, Bartolova prva službena regata bila je Kepretov memorijal na Jarunu 2001. Nakon toga, 2002. godine na regati Dana Grada Crikvenice osvojio  je 4. mjesto ukupno i 1. mjesto do 12 godina što je tada predstavljalo prvorazrednu senzaciju i najavu dobrih mogućnosti. Napredovao je sa klupskim trenerima Zoranom Benčinićem i Domagojem Jaklinom, a posebno Ivicom Matijevićem uz koje mu nesebično pomažu i brojni ostali hrvatski treneri: Sergio Nalis, Moimil Zuban, Edo Smoljenović, Vedran Mandić, Daniela Gluhan i Željko Vojvodić.  Kako je već sa 9 godina bio među 5 najboljih hrvatskih jedriličara do 12 godina omogućene su mu zajedničke pripreme sa državnom reprezentacijom koja se spremala za svjetska i europska prvenstva što je bila odskočna daska za brzo napredovanje u kvaliteti jedrenja. 2008. godina posebno je uspješna godina u kojoj je završio na prvom mjestu hrvatske kriterijske ljestvice, pobjedio na mnogim kriterijskim regatama i osvojio prvo mjesto u poretku T-Mobile Lige 13 koja se sastojala od 12 kriterijskih regata i državnog prvenstva.

Dorian Božičević prekinuo je štrajk glađu, kojeg je započeo 1. rujna , nezadovoljan odlukom Grada da se Astronomsko društvo »Leo Brenner«, kojem je predsjednik, iseli iz prostorija koje koristi u Domu kulture te preseli u drugi prostor u istoj zgradi. Grad je Astronomskom društvu ponudio prostor koji je ranije koristila Zajednica Talijana, a na uvjet Božičevića, da Društvu za potrebe skladištenja opreme ustupi još jedan prostor u potkrovlju zgrade, u kojem je smješten dio arhive gradske uprave, Grad nije pristao.  

   Odluka o prekidu štrajka donesena je nakon sjednice Upravnog odbora Astronomskog društva, koja je održana u subotu u učionici u kojoj je Božičević proveo posljednjih deset dana. Upravni odbor predložit će Gradu da se prostor koji je koristila Zajednica Talijana, a koji se bio ponuđen Društvu, ustupi Društvu Naša djeca. Astronomsko društvo iselit će iz učionice te se privremeno obustavlja rad astronomske sekcije, tečaja informatike za umirovljenike i drugih aktivnosti Astronomskog društva i Zajednice tehničke kulture koja je djelovala u istom prostoru, zaključak je Upravnog odbora. Božičević najavljuje da će adekvatne uvjete za rad i nastavak aktivnosti pokušati osigurati na drugačiji način i neovisno o Gradu. 

    Tijekom proteklih deset dana Božičevića je dva puta pregledao liječnik obiteljske medicine, pa iako se uglavnom osjećao dobro, tlak je bio povišen, registirana je i aritmija. U strahu za njegovo zdravlje, od Doriana su da prekine štrajk glađu, osim članova obitelji, tražili i kolege iz astronomskog društva kao i mnogi sugrađani i prijatelji. 

   – Vijest o prekidu štrajka s olakšanjem je primjeljena i u Gradu, napose zbog zdravlja g. Božičevića, kaže glasnogovornica Martina Krajina te dodaje da Grad i dalje otvoren za suradnju.

U Županijskoj lučkoj upravi (ŽLU) Mali Lošinj do kraja kolovoza ostvareni su rezultati 15 posto bolji od planiranih, odnosno ostvaren je veći prihod nego da je posao obavljao bilo koji od koncesionara koji su se početkom godine nadmetali za dobivanje koncesije u lošinjskoj luci. Tako izgleda da je Lučka uprava nepovoljnu situaciju, budući je u predsezoni bilo mnogo prozivki da nautičari zaobilaze lošinjsku luku, da se ne pruža usluga na razini prijašnjih godina i slično, u konačnici okrenula u svoju korist. Naime, od kraja prošle godine do početka svibnja ove godine trajala je »trakavica« oko izbora koncesionara u lošinjskoj luci, koja je završila poništavanjem odluke o izboru koncesionara, a kako više nije bilo vremena raspisivati novi natječaj, Lučka uprava je odlučila samostalno organizirati prihvat plovila i naplatu, te je u konačnici, s manje plovila u luci, ostvarila veći prihod.

Po informacijama koje su na press konferenciji prezentirali ravnatelj ŽLU Mali Lošinj Gracijano Petrinić i predsjednica Upravnog vijeća lučke uprave Ljiljana Rukonić, prošle godine je lošinjska ŽLU od koncesionara u lošinjskoj luci ostvarila prihod od 1,1 milijun kuna, dok je u razdoblju od svibnja do kraja kolovoza ove godine ostvareno 1.828.736 kuna prihoda. Tih 728 tisuća kuna više, ostvareno je s 3.164 plovila manje. Naime lani je u lošinjskoj luci tijekom cijele godine bilo registrirano 9.134 plovila, a ove godine u osam mjeseci 5.970.

Ispravna odluka

Na području svih luka koje su u nadležnosti lošinjske Lučke uprave, lanjske godine registrirano je 14.765 plovila, a do kraja kolovoza ove godine bilo ih 10.650 plovila, s tim da je prihod od lučkih pristojbi i naknada, koncesije i gospodarske djelatnosti također veći nego lani, budući je u 2010. godini ostvareno 2,5 milijuna kuna, a u osam mjeseci ove godine 2.885.807 kuna.

Čelnici Lučke uprave, Rukonić i Petrinić, zaključuju kako su mnogi problemi nastali ne njihovim krivnjom, no unatoč svemu postignuti financijski rezultati premašuju plan. Rukonić kaže kako se pokazalo da je odluka o tome da se ne raspisuje novi natječaj za koncesionara, već da posao organiziraju samostalno, pokazala ispravnom te će poslove u luci i dalje odrađivati sami, čime se prekida višegodišnja praksa po kojoj se luka davala u koncesiju.

Niz loših okolnosti

Među okolnostima koje su početak sezone u luci označile problematičnim, a za što u lučkoj upravi tvrde da ne snose krivnju, izdvajaju dugotrajni žalbeni postupak kod izbora koncesionara, nemogućnost korištenja dijela luke zbog pontona bivšeg koncesionara, koji su uklonjeni tek 26. srpnja, prozivke Udruženja obrtnika i Turističke zajednice, kao i to što je netko na web stranice koje koriste nautičari još u ožujku stavio netočne informacije da lošinjska luka ne raspolaže vezovima i da je izvan funkcije, na što nije reagirala ni Turistička zajednica niti bilo koji drugi subjekt. Petrinić je istaknuo da je redovni brodski, brzobrodski i međunarodni promet odvijao bez zastoja i ikakvih problema te je istaknuo dobru suradnju s ispostavama Lučke kapetanije u Malom Lošinju, na Susku i Unijama, potom lošinjskom policijskom postajom, pomorskom policijom, carinom, pomorskom agencijom Lošinjske plovidbe.

Na Malom Lošinju u osam mjeseci ove godine ostvareno je nešto više od 1,9 milijuna noćenja ili 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ovih će dana zabilježiti i ovogodišnje dvomilijunto noćenje, što je oko 20 dana ranije nego prošle godine, izvijestili su iz Turističke zajednice grada Malog Lošinja.

Takve rezultate direktorica te Turističke zajednice Đurđica Šimičić objašanjava prije svega destinacijskim menadžmentom te brojnim aktivnostima stanovnika koji su svojim radom, odgovornošću, kreativnošću te suradnjom pridonijeli povećanju kvalitete usluga i promociji Lošinja kao otoka vitalnosti.

Dobar smjer u radu i razvoju dijelom su, kako kaže, potvrdile i ocjene tajnih gostiju o kvaliteti usluga na destinaciji Mali Lošinj. Takvo su ocjenjivanje ovog ljeta u tri navrata u suradnji s agencijom Heraklea proveli prvi put, a isto planiraju provesti i u iduće dvije godine.

Kazavši da su u tom ocjenjivanju dobili dobru četvorku te da su time jako zadovoljni, Šimičić to smatra i velikim poticajem za dalje poboljšanje kvalitete na svim razinama na otoku te će te rezultate uvažavati i pri planiranju iduće godine.

Ističe i da su sve tvrtke i obrtnici kao i grad Mali Lošinj uključeni u to ocjenjivanje kao partneri također zadovoljni rezultatima jer ono što nije dobro ili je lošije ocijenjeno mogu ispraviti i poboljšati.

Tajni su gosti na Malom Lošinju ovog ljeta bile tri obitelji koje su pojedinačno dolazile u lipnju, srpnju i kolovozu, bili su smješteni u hotelima i kampovima, istraživali kvalitetu raznih usluga, raspitivali se za razne informacije osobno i telefonski po cijelom otoku i prije dolaska slanjem e-mail upita, ocjenjivali ljubaznost ljudi, kao i kvalitetu raznih lošinjskih internet stranica, itd.

Tako su primjerice brzinu i kvalitetu odgovora na e-mail upite tajni gosti ocijenili sa 84 posto od mogućih 100 posto, dok su ljubaznost, ton razgovora, pozdrav i slično u telefonskom pozivu ocijenili sa 77 posto, a način na koji se u osobnom kontaktu komunicira s gostom s 84 posto.

Temeljem svega izrađen je izvještaj koji je svima uključenim na Malom Lošinju pokazao brojna područja za unapređenje, na čemu su, kako kaže Šimičić, svi spremni poraditi. Provođenje promjena u poslovanju kod nekih je već u tijeku, a tiče se primjerice poboljšanja u ponudi autohtonih jela i dječjih porcija, ponude najma bicikala, unapređenja malih sitnih detalja u hotelima ili kampovima te drugo.

Povodom nedavnih događanja i štrajka glađu predsjednika lošinjskog Astronomskog društva Doriana Božičevića, gradonačelnik Grada Malog Lošinja Gari Cappelli sazvao je tiskovnu konferenciju, kojoj su uz njega prisustvovali predsjednik Gradskog vijeća Anto Nedić, zamjenica gradonačelnika Ana Kučić i pročelnica Ureda Grada i upravljanja gradskom imovinom Ružica Baumgarten, te su prezentirali argumente Grada.

Naime, kao što je rečeno i u prvom obraćanju javnosti 1. rujna 2011. godine, iznimno smo iznenađeni novonastalom situacijom jer u svim pregovorima i razgovorima koje smo vodili sa gosp. Božičevićem, niti u jednom trenutku nije se dalo naslutiti kako će situacija eskalirati u ovoliko velik problem u kojem će sredstvima javnog priopćavanja gosp. Božičević iznositi djelomičnu istinu, a u nekim dijelovima i potpune neistine.

Naime, još 1994. godine Grad je Astronomskom društvu Leo Brenner dodijelio prostor od 20 m² koje koristi i dan danas, a koji u svojim obraćanjima javnosti gosp. Božičević nigdje ne spominje. Uz taj prostor, 1996. godine dobiva na privremeno korištenje prostor od 55 m², no kako mu je i rečeno, prostor je bio privremeno rješenje dok se ne krene u realizaciju projekta rekonstrukcije Gradske knjižnice i čitaonice, a što je sada pribavljanjem potrebne dokumentacije i zatvaranjem financijske konstrukcije, pred početkom radova.

Na tiskovnoj konferenciji gradonačelnik Cappelli je istaknuo "Kako bismo iznašli što kvalitetnije rješenje koje bi zadovoljilo potrebe Astronomskog društva, ponudili smo trenutno najadekvatniji prostor u vlasništvu Grada koji je uređen, iz kojeg se nedavno iselila Zajednica Talijana, velik 36 m² te sanitarni čvor, na privremeno korištenje Astronomskom društvu. Također, obećali smo financijsku pomoć u uređenju prostora ukoliko Astronomsko društvo procjeni da su potrebni daljni radovi na uređenju. Inače, Zajednica Talijana broji 523 člana koji se nikada nisu žalili na veličinu prostora koji su imali na raspolaganju, dok što se tiče Astronomskog društva Leo Brenner, u zadnjem zahtjevu za financiranjem programa koji su podnijeli Gradu, naveli su da imaju 25 članova.  Također, ukoliko zbrojimo kvadrature prostora koji imaju na raspolaganju od 1994. godine od 20 m²  i sada ponuđenog privremenog rješenja od 36 m² , vidimo da se opet radi o prostoru jednake veličine onomu iz kojeg se odbija iseliti. Naravno, i dalje bismo nastavili tražiti prostorije s kojima bi AD Leo Brenner bilo u potpunosti zadovoljno, međutim, moramo raditi u skladu sa našim mogućnostima i pravilno postavljati prioritete. A što se toga tiče, u potpunosti stojimo kod toga da je projekt rekonstrukcije Gradske knjižnice i čitaonice koja broji 1600 korisnika, projekt vrijednosti 6,1 milijun kuna, prioritetniji." 

Uz sve navedeno, ukoliko Dorian Božičević procjeni da trenutni ponuđeni prostori nisu dovoljno veliki za održavanje informatičke radionice kojom se bavi Astronomsko društvo, Bojana Genov iz Centra za zdravo odrastanje „idem i ja" ponudila je njihov prostor koji je adekvatan za predavanja, na raspolaganje Astronomskom društvu u bilo koje vrijeme koje njima odgovara, te također mogućnost da se uz računala koja posjeduju, postave i računala u vlasništvu Astronomskog društva kako bi se zadovoljio broj polaznika informatičke radionice.

Zamjenica Kučić je istaknula: „Optužbe da Grad nastoji ugasiti rad Astronomskog društva su potpuna neistina, jer od 2005. godine kada je gradonačelnik Cappelli osvojio prvi mandat pa do 2011. godine, Astronomsko društvo je primilo 315 tisuća kuna iz gradskog proračuna što nisu mala sredstva, a ako tome zbrojimo i 40 tisuća kuna za Zajednicu tehničke kulture, radi se od sredstvima većim od 350 tisuća kuna. Također, Grad Mali Lošinj je u 2011. godini za sve udruge, njih 65, koje financira proračunom, te uz nagrade najboljim sportašima, poticajima za odlaske na natjecanja i pokroviteljstvima, planirao 3 milijuna kuna što dovoljno govori o tome koliku potporu civilne organizacije uživaju u Gradu Malom Lošinju." zaključuje Ana Kučić. 

Predsjednik Gradskog vijeća Anto Nedić pozvao je Doriana Božičevića da prekine štrajk, te predložio da se još jednom sastanu oko novog prostora, jer brojne su udruge u Malom Lošinju koje naporno rade, postižu izvrsne rezultate, a čak ni nemaju svoje prostorije, te izjavio kako vjeruje da će ove ponuđene prostorije biti dobar poticaj u daljnjem radu astronomskog društva ukoliko se objektivnije sagleda kompletna situacija.

2011. GODINA 

PROGRAMSKA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI    937.000,00

1. ART-TOUR 14.000,00
2. AMATERSKO KAZALIŠTE JAK 84.000,00
3. PUHAČKI ORKESTAR JOSIP KAŠMAN 206.000,00
4. FOLKLORNA GRUPA MANFRINA 10.000,00
5. FOLKLORNA GRUPA STUDENAC 6.000,00
6. LOŠINJSKE MAŽORETKINJE 45.000,00
7. DRUŠTVO NAŠA DJECA 45.000,00
8. OGRANAK MATICE HRVATSKE 15.000,00
9. OGRANAK ČAKAVSKOG SABORA 10.000,00
10.  ZAVIČAJNI KLUB STUDENATA 25.000,00
11. UDRUGA HARMONIJA 3.000,00
12. LOŠINJSKI KARNEVAL 10.000,00
13. ZAVIČAJNO DRUŠTVO PUNTARI 7.000,00
14. KLAPA ČIKAT 6.000,00
15. OSORSKE GLAZBENE VEČERI 450.000,00
16. DRUŠTVO SV. FRANE 8.000,00
17. UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA 3.000,00
18. KLAPA AUGUSTA 10.000,00

  OSTALI PROGRAMI     175.000,00

GLAZBENA 145.000,00

1. JAZZ FESTIVAL 110.000,00
2. GLAZBENA ROTACIJA 35.000,00

IZDAVAČKO - ZNANSTVENA 30.000,00  

1. HRVATSKO FILOZOFSKO DRUŠTVO 30.000,00

PROGRAMSKA AKTIVNOST UDRUGA U SPORTU     915.000,00

1. SRD UDICA 30.000,00
2. ATLETSKI KLUB LOŠINJ 8.000,00
3. BOĆARSKI KLUB LOŠINJ 20.000,00
4. VATERPOLO KLUB LOŠINJ 95.000,00
5. SD ŠKARPINA NEREZINE 15.000,00
6. KOŠARKAŠKI KLUB JADRANKA 50.000,00
7. TENISKI KLUB LOŠINJ 20.000,00
8. NOGOMETNI KLUB LOŠINJ 230.000,00
9. KARATE KLUB LOŠINJ 70.000,00
10. ŠAHOVSKI KLUB 15.000,00
11. PLANINARSKO DRUŠTVO OSORŠĆICA 10.000,00
12. KUGLAČKI KLUB ČIKAT 24.000,00
13. STRELJAČKI KLUB 43.000,
14. JK JUGO 120.000,00
15. DRUŠTVO ZA SPORT. REKREACIJU LOŠINJ 8.000,00
16. KLUB SKIJANJA NA VODI 30.000,00
17. ŽENSKI ODBOJKAŠKI KLUB 45.000,00
18. MALONOGOMETNI KLUB LOŠINJ 45.000,00
19. LD KAMENJARKA 15.000,00
20. MALONOGOMETNI KLUB ARGONAUT 15.000,00
21. UDRUGA BALINJERISTA 2.000,00
22. PIKADO KLUB 5.000,00

PROGRAMSKA AKTIVNOST TEHNIČKE KULTURE       77.000,00

1. ASTRONOMSKO DRUŠTVO LEO BRENER 35.000,00
2. FOTO KLUB 15.000,00  
3. AUTO-KLUB LOŠINJ 8.000,00
4. ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE 10.000,
5. UDRUGA KORISNIKA BEŽIČNOG SUSTAVA WI-FI 9.000,00

POTPORE UDRUGAMA I ORGANIZACIJAMA U SOC. SKRBI      673.000,00

1.      CRVENI KRIŽ 300.000,00

2.      UDRUGA UMIROVLJENIKA 70.000,

3.      POKRET ZA ŽIVOT 10.000,00

4.      UDRUGA IDEM I JA 45.000,00

5.      UDRUGE DIJABETIČARA 38.000,00

6.      CARITAS 10.000,00

7.      UDRUGA BONACA 15.000,00

8.      UDRUGA MULTIPLE SKLEROZE MIRANDA 10.000,00

9.      UDVDR RH - OGRANAK MALI LOŠINJ 20.000,00

10. LOGOPEDSKA AMBULANTA IDEM I JA 140.000,

11. UDRUGA PRISUTNOST 15.000,00

PROGRAMSKA DJELATNOST UDRUGA - NEPROFITNE ORGANIZACIJE 228.000,00

1.      RIBARSKA EKO ZADRUGA 10.000,00

2.      UDRUGA UZGAJIVAĆA OVACA 10.000,00

3.      UDRUŽENJE OBRTNIKA CRES-LOŠINJ 70.000,00

4.      CENTAR ZA ODRŽIVI RAZVOJ OTOKA SJEVERNOG JADRANA 100.000,00

5.      UDRUGA PČELARA "KUŠ" 8.000,00

6.      AGRO - EKO 30.000,00

ANALIZA

ASTRONOMSKO DRUŠTVO „LEO BRENNER" - ukupno 315 tisuća kuna

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE

Štrajkom glađu, kojeg je započeo u četvrtak ujutro, Dorian Božičević , inače nezaposleni magistar  teologije, predsjednik Astronomskog društva »Leo Brenner« i Zajednice tehničke kulture Grada Malog Lošinja, te tajnik Hrvatskog astronomskog saveza, izražava protest, i kaže da Grad Mali Lošinj želi iseliti Društvo iz prostorija u suterenu Doma kulture, a da pri tom nije osigurao druge adekvatne prostorije. Od četvrtka je Božičević u učionici Astronomskog društva i brani iseljenje iz prostorija, a koje Grad traži jer bi uskoro trebali krenuti radovi na uređenju i dogradnji Doma kulture u sklopu kojeg djeluje Gradska knjižnica te druge nevladine udruge.

O odluci da će štrajkati glađu Božičević je ujutro izvjestio gradske vijećnike pismeno preko faksa gradske uprave, ali do popodnevnih sati nitko mu se nije javio, kao ni iz gradske uprave. Božičević kaže da je prije nešto više od mjesec dana dobio poziv od gradonačelnika Garija Cappellija koji ga je izvjestio da treba iseliti te obećao da će za rad Društva osigurati adekvatne prostore, da bi ga pročelnica Ružica Baumgarten prije nekoliko dana izvjestila da se može preseliti u prostor koji je u Domu kulture ranije koristila Zajednica Talijana. 

- To nisam mogao prihvatiti jer je prostor toliko mali da bi u njega mogli staviti tek opremu, ali ne i provoditi aktivnosti, a između ostalog u radu Astronomske sekcije svake godine uključeno je deset, petnaest osnovnoškolaca, koji sudjeluju na natjecanjima pa je na Županijskom natjecanju u Rijeci redovito pola takmičara upravo iz Malog Lošinja. Organiziramo i tečajeve informatike za umirovljenike što također više ne bismo mogli raditi u tako malom prostoru. Želim napomenuti da smo, 2005. godine, kod preuzimanja učionice u kojoj sada radimo zatekli stravično zapušteno stanje, sve smo uredili vlastitim radom i bez potpore Grada za uređenje, a sada nas se dovodi u situaciju da će se naš rad ugasiti jer nemamo uvjete, kaže Božičević te dodaje da ne namjerava prestati sa štrajkom glađu sve dok Grad ne osigura adekvatan prostor. 

Glasnogovornica Malog Lošinja Martina Krajina Mršo u priopćenju je navela da su "iznenađeni novonastalom situacijom", te tvrdi da je Grad, osim prostora, ponudio i pokrivanje troškova za uređenje i da je Božićević na to pristao kao privremeno rješenje.

Prvi puta se Skydive Photo Contest održao 2009. godine također na Lošinju i naišao je na veliki odaziv turista i svih zaljubljenika u ekstremne sportove, kao i zaljubljenika u amatersku i profesionalnu fotografiju. Također, rezultati proizašli iz tada održanog nadmetanja ukazali su na potrebu veće ponude ovakvih sadržaja u turizmu s obzirom na broj napravljenih turističkih, odnosno tandem skokova u kojima aktivno sudjeluju turisti, panoramskih letova i napravljenih fotografija. Napominjemo kako je namjera organizatora, Aerokluba Cumulus Lošinj i ostalih subjekata koji sudjeluju u projektu, ovu manifestaciju pretvoriti u tradicionalno događanje čime će se ostvariti veće sudjelovanje aeroklubova u integralnoj ponudi i promociji turističkih proizvoda i usluga.

Ovogodišnji Cumulus Skydive Photo Contest okupio je veliki broj fotografa koji su od 23. do 26. lipnja svakodnevno pokušavali uhvatiti najbolji motiv padobranca koji se nadopunjuje sa motivom lokacije.

Sudionici u ovim aktivnostima su profesionalni padobranci, amaterski i profesionalni fotografi i snimatelji „iz zraka“ i „sa zemlje“. Osim navedenih, sudionici su također i svi posjetitelji koji su dolaskom na manifestaciju i uplatom kotizacije stekli pravo sudjelovanja u natjecanju.

Kao i prethodnih godina rezultat natjecanja su vrhunske fotografije sa zemlje i iz zraka kao i video materijali koji će se koristiti u promotivne svrhe same destinacije te na promicanju i popularizaciji zrakoplovnog sporta.

U kategoriji video snimke iz zraka prvo mjesto je ostvarila snimka  Miroslava Čižmešije, dok su za pobjedničku fotografiju snimljenu iz zraka odnosno snimljenu sa zemlje nagradu odnijeli Robert Zorić za zračnu i Ivica Jureša za zemaljsku fotografiju.

Predstavljamo Vam ljetnu sezonu 2011 koja će Ridimutak Beach Bar i
otok Lošinj upisati u karte nezaobilaznih party destinacija na Jadranu. U
samo četiri godine, plaža Ridimutak je u cijelosti izmijenila i unaprijedila
punudu noćnog života. Ovog ljeta, uz veliko otvorenje sezone, očekuje Vas
čak 4 festivala na kojima će gostovati najbolji hrvatski DJ-i i neki od
najistaknutijih inozemih izvođača.

Veliko ljeto otvorenje odvijat će se u subotu, 2.7.2011. Otvorenje će biti u
znaku kralja hrvatske urbane hip-hop scene - DJ Bizzo Bodega (Bolesna
Braća)! DJ Bizzo Bodega je jedan od 2 člana najpopularnije hrvatske hip-hop
senzacije Bolesna Braća. Kombinacijom vlastitih mega hitova i najaktualnije
klupske glazbe natjerat će Vas na naš dobro poznati plesni podij!
Nakon otvorenja slijedi niz od 5 festivala na kojima će između ostalih
ugostiti vrhunska domaća i svjetska imena poput Petar Dundov, Fare Soldi,
Manjane te posebna house poslastica - Paolo Barbato!

Prvi u nizu je Island Power Festival koji se održava 15.-16.7. Ovogodišnji
headliner festivala je najistaknutiji i najpoznatiji hrvatski DJ/producent
Petar Dundov. Poznat je po suradnji s najvećim facama elektronske scene kao
što su Sven Vath, Dubfire, Laurent Garnier... Njegov ovogodišnji single
"Distant Shores" svirao je u emisiji poznatog engleskog dj-a Pete Tong-a što
samo potvrđuje njegov prestižni svjetski status. Uz Petra Dundova na
festivalu će nastupiti Mateo Klaic i Daniel Q.

Slijedeći festival je već tradicionalni i 4. po redu Ridimutak Sunrise
Festival, 22.-23.7. Ovaj festival rodio se kada i je Ridimutak Beach Bar
osmišljen i otvoren te je ujedno i rođendanski party Ridimutka. Ove godine
očekuju Vas nastupi najkvalitetnijih hrvatskih DJ-a. Prvog dana nastupa DJ
Ewan uz posebnu atrakciju - violinisticu Sexy Avi. Aktualni klubski hitovi
uz live performance na violini čine ovaj duo jedinsvenim na ovom području.
Drugog dana nastupaju rezidenti kluba Papaya na plaži Zrće, a oni su Kosta
Radman i Miss Lala. Upravo je Ridimutak zadnja postaja njihove ljetne
turneje prije rezidencije u Papayi što je odlična prilika za doživjeti pravu
ljetnu party atmosferu.

Događaj ljeta na Ridimutku zove se FAB Fest koji će se odvijati u produkciji
Funk Airlines Booking-a 29.-30.7. Na festivalu nastupaju dva imena svjetske
klupske scene oko kojih se u zadnje vrijeme podiže najveća prašina. Prvog
dana nastupit će srpski dj/producent Manjane. Poznat je po suradnji sa
srpskom mega zvijezdom Gramophonedzie na njegovoj izdavačkoj kući Disko Zoo.
Posebno treba istaknuti da je "Samma Lone - Everyday of my life (Manjane
Remix)" nedavno ušao u top 100 najprodavanihij na Beatport-u. Drugog dana
nastupa trenutno najveća disco-house atrakcija Fare Soldi. Iza tog imena
kriju se talijani koji su u kratkom vremenu postali hit na elektronskoj
sceni. Poznati su po neslužbenim remixima velikih imena (Armand Van Helden,
Beyonce, Sweedish House Mafia...) te po originalnim i neobičnim dj setovima.
Fare Soldi će uskoro zasigurno osvojiti vrh plesne glazbe.

Već drugu godinu za redom, prvog vikenda u 8. mjesecu gostuje talijanski
dj/producent Paolo Barbato. U petak, 5.8., svi ljubitelji istinskog house
zvuka doći će na svoje! Prošlogodišnji nastup ovog DJ-a mnogi do danas nisu
zaboravili, a Paolo Barbato kao veliki fan Ridimutak Beach Bar-a poručuje da
jedva čeka opet nastupiti i najavljuje još bolju svirku!

Kao zadnji u nizu festivala slijedi Sky & Sand Festival, 12.-13.8. U dva
dana nastupit će DJ Gigo (The Trixx) i Miss Kali. DJ Gigo dio je dua The
Trixx koji su poznati po suradnji sa velikim imenima poput D.O.N.S., Jerry
Ropero, Freemasons... Jedni su od vodećih producentata house glazbe u
Hrvatskoj i njihovo mjesto na svjetskoj sceni pitanje je dana. Miss Kali
nosi titulu najsexy dj-ice u Hrvatskoj. Njezine sposobnosti za dj pultom
osigurale su joj nastupe u svim važnijim hrvatskih klubovima, a također je
ostvarila i inozemu karijeru nastupajući u Francuskoj, Švedskoj, Tunisu...

Sezona ne završava ovim festivalom. Do kraja 9. mjeseca pripremljen vrhunski
tjedni program od ponedjaljka do nedjelje! Tjedni program počinje otvorenjem
i traje cijele sezone. Više na www.facebook.com/ridimutak

Info & Rezervacije
+385 98 9299 151
ridimutak@gmail.com
www.facebook.com/ridimutak

Prijemu su uz gradonačelnika Cappellija i generalnog konzula Cianfaranija prisustvovali zamjenica Ana Kučić, direktorica Turističke zajednice Đurđica Šimičić, predsjednica lošinjske Zajednice Talijana Anna Maria Saganić sa suradnicima.

Tom prigodom gradonačelnik Cappelli je istaknuo kako je suradnja s Republikom Italijom izuzetno važna za Grad Mali Lošinj zbog nekoliko razloga, prije svega zbog činjenice što Lošinj i Italiju veže velik dio zajedničke povijesti, Lošinj je pobratimljen sa nekoliko gradova u Italiji, a na Lošinju živi i određen broj pripadnike talijanske nacionalne manjine.

Također, iskoristio je priliku i pozvao generalnog konzula na otvorenje novog sjedišta Zajednice talijana i Talijanskog odjela Dječjeg vrtića “Cvrčak”u Malom Lošinju u subotu, 18. lipnja 2011. godine.

Nakon prijema u gradskoj vijećnici generalni konzul je posjetio i Palaču Kvarner, Vilu Perlu te se susreo sa pripadnicima talijanske nacionalne manjine.

MALI LOŠINJ  Tvrtka Eko etno projekt d.o.o. prezentirala je na Gradskom vijeću program Eko Tour Croatica, kojim se planiraju realizirati projekti ruralnog turizma i ekološke proizvodnje, sa željom da upravo Mali Lošinj bude jedno od mjesta gdje će realizirati izgradnju ribarskog autohtonog sela, a kao jedna od mogućih lokacija izdvojen je predio Velopin.

Koordinator projekta Petar Perkušić izvijestio je vijećnike kako se projekt priprema već nekoliko godina u suradnji s domaćim i inozemnim stručnjacima i potencijalnim investitorima. Cilj je izgradnja eko sela kapaciteta od 120 do 600 ležajeva u tri hrvatske regije – panonskoj, sjeverozapadnoj i jadranskoj.

Predviđena je suradnja lokalne samouprave koja na 50 godina daje zemljište za gradnju, temeljem čega dobiva 24 posto udjela u projektu, 26 posto ima tvrtka Eko etno projekt, a 50 posto budući investitor, koji osigurava i goste, a Perkušić navodi da je već postignuta suradnja za desetak prvih lokacija s partnerima iz Kanade, Izraela, Japana, Kine, Njemačke. 

Cijeli projekt težak je 1,5 milijardi eura. Uz pedesetak autohtonih sela kapaciteta 21.360 ležajeva, u planu je izgradnja 1.200 vila, a sve u kategoriji pet zvjezdica.
Uz kapacitete najviše kategorije, Perkušić kao posebnu vrijednost projekta izdvaja proizvodnju eko hrane i pića koja bi se plasirala u tim objektima. Tvrtka Eko etno projekt od Vlade očekuje strateško partnerstvo, a na lokalnim razinama politički konsenzus i prostorno plansku podršku. 

Projekt je početkom mjeseca prezentiran i u Hrvatskom saboru, a gradonačelnik Gari Cappelli kaže da je izazvao velik interes, uz ministra turizma Damira Bajsa te desetak osoba s razine državnih tajnika, šest veleposlanika i četiri generalna konzula, prezentaciji je prisustvovalo i stotinjak načelnika i gradonačelnika, a Cappelli smatra da bi ulazak Lošinja u ovaj projekt značio ulazak u champion ligu.

MALI LOŠINJ  U strogom centru Malog Lošinja, a k tome i usred bijela dana, u srijedu je opljačkana turistička agencija i mjenjačnica »Manora«, u vlasništvu Ronalda Spišića. 

Prema informacijama iz PU primorsko-goranske opljačkala su je dvojica, za sada neidentificiranih muškaraca koji su se domogli novca naoružani pištoljem.  Srećom, oružje nisu upotrijebili i mlada djelatnica agencije nije ozlijeđena, no pretrpjela je šok našavši se pred cijevi oružja.

Prijeteći vatrenim oružjem uspjeli su se, kako saznajemo od vlasnika agencije Ronalda Spišića, domoći iznosa od oko petnaestak tisuća kuna. 

 – Sve je u redu, hvala bogu. Nitko nije ozlijeđen. Djevojka je bila sama, a to joj je prvi dan da je počela raditi. Ja se nadam da će ih uhvatiti. Agencija je u samom centru, a to se dogodilo u 13.40 sati.

Nisu bili maskirani, a kad su izlazili, vidjelo ih je sedmero-osmero ljudi iz obližnjih poslovnih prostora.

Već su dali izjave policiji. Udaljili su se pješice, a zaštitari su došli već nakon par minuta – izjavio nam je Spišić. Saznali smo također i da agencija nema videonadzor, no s obzirom na to da ih je toliko ljudi vidjelo dok su bježali s poprišta zločina, policija zasigurno već raspolaže s nizom izjava i kvalitetnim opisom počinitelja. Da se nešto neuobičajeno događa, bilo je lako zamijetiti jer, kako nam je rekao Spišić, još nema toliko turista i gužvi. 

 ao što je uobičajeno u ovakvim slučajevima, na mjestu događaja obavljen je očevid i izuzeti pronađeni tragovi.

U međuvremenu je, nakon potvrđene dojave o razbojstvu, poduzeto sve kako bi se blokirali mogući putevi bijega i počiniteljima ušlo u trag. Prema posljednjim informacijama koje smo poslijepodne dobili od glasnogovornika PU primorsko-goranske Tomislava Veršića , policija je, između ostalog, blokirala ulaz-izlaz s otoka, no do 16 sati potraga za odbjeglim dvojcem nije urodila plodom.

CRES/LOŠINJ  Županijski dom zdravlja proveo je svojevrsnu otočnu reformu zdravstva, čije će efekte pacijenti uskoro moći testirati i valja se nadati da će za razliku od većine reformi u zdravstvu, otočnim pacijentima ova donijeti viši zdravstveni standard od dosadašnjeg.

U Cresu se promjena odnosi na proširenje usluge te će jednom mjesečno Cresani moći obaviti okulistički, psihijatrijski i fizijatrijski pregled u svom mjestu . Na lošinjskom području došlo je do izmjena u financiranju specijalističko-konzilijarnih zdravstvenih usluga, pa će umjesto Grada Malog Lošinja, ubuduće dolazak psihijatra, okulista i fizijatra, financirati Županijski dom zdravlja.

Međutim, Grad za taj iznos neće umanjiti proračunska sredstva namijenjena zdravstvu, već će iznos, koji je do sada izdvajao za dolazak tih troje specijalista, sada usmjeriti na podmirivanje gubitaka koje stvara stacionar u lošinjskom domu zdravlja i tako pridonijeti da ova vrsta usluge opstane na otoku. 

U Cresu okulist počinje s radom već ovaj mjesec i na otok će dolaziti iz Rijeke jednom mjesečno. U creskoj ambulanti jednom mjesečno ordinirat će fizijatar iz velološinjskog Lječilišta, a u tijeku su pregovori s Psihijatrijskom bolnicom na Rabu, pa bi na Cres, po sadašnjim najavama, trebao dolaziti specijalist iz te otočne zdravstvene ustanove. Ove tri specijalističke usluge u Cresu financirat će Županijski dom zdravlja, dok Grad Cres i dalje financira dolazak ginekologice iz Malog Lošinja dva puta mjesečno. 

 Pregovori Grada i pedijatrice iz Malog Lošinja za sada nisu dali rezultata, pa roditelji s djecom iz Cresa i dalje za preglede putuju u 56 kilometara udaljeni Mali Lošinj, što je veliki problem, zbog kojeg roditelji često negoduju, a nedavno osnovano Društvo naša djeca u Cresu, upravo je dolazak pedijatrice u Cres stavilo kao jedan od svojih prioritetnih programskih ciljeva. 

Ravnatelj Županijskog doma zdravlja Boris Ritoša , smatra da bi i ginekologica i pedijatrica iz Malog Lošinja trebale dolaziti svojim pacijentima na Cres i da bi troškove njihovog dolaska trebao podmirivati i ugovorno definirati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, s kojim obje ove specijalističke službe imaju ugovor te će takav prijedlog uputiti HZZO-u, najavljuje Ritoša i ističe sve pohvale gradskim vlastima Cresa i Malog Lošinja, budući da inzistiraju i uporno daju prijedloge kako bi se osigurala što veća razina zdravstvenih usluga, a i same financiraju dio usluga koje prelaze standarde predviđene za otočne sredine.

MALI LOŠINJ  Kazalište »JAK« iz Malog Lošinja premijerno je izvelo predstavu »Govori mi o Augusti« Luke Paljetka .

Glazbu je skladao Arsen Dedić, a režiju prema ideji Tomislava Gospodnetića potpisuje ansambl. Prema ideji Tonija Plešića scenu i kostime realizirala je Lorina Starc.

U predstavi glume Lučano Nikolić (Kralj), Boris Šegota (Helinand), Jadranko Dumenčić (Teobald), pučane igraju Lorina Starc, Yvonne Vidulić i Barbara Dakić, a Cura je Mirjana Nikolić, koja i glazbeno prati songove na klaviru. 

Razlog postavljanja ovog teksta na repertoar je njegova aktualnost. Danas je on možda aktualniji nego onda kada je napisan (osamdesete godine prošlog stoljeća).

Tekst na farsičan način govori o vlasti i odnosu same vlasti prema svojem puku.

Kralja, kojemu je silno dosadno, luda zabavlja na razne načine, a vrhunac zabave je kada Helinand kralju opisuje Augustu.

U toj njihovoj zabavi kralj ne vidi nezadovoljstvo pučana koji se bune želeći bolji život. Na kraju pučani uz pomoć krvnika kralju odrube glavu, jedan od pučana postaje kralj, ali se ništa ne mijenja. I novom je kralju dosadno, pa da ubije dosadu traži od Helinanda da mu govori o Augusti.

Premijeri su prisustvovali ataše za kulturu pri veleposlanstvu Republike Bugarske Plamen Deskalov te pomoćnik ministra za kulturu Srećko Šestan. Razlog je taj što je Ministarstvo kulture predložilo »JAK« kao predstavnika Hrvatske na međunarodnom festivalu komedije, pantomime i satire u bugarskom Topolovgradu u svibnju.

Broj djece u osnovnoj školi važan je za svaku sredinu, a za otočne posebno, budući da su upravo otoci demografski najopustošeniji prostori.

Stoga se svake godine u ovo doba, kada se obavljaju predupisi u prvi razred, s posebnom pažnjom prati koliko će prvašića ispuniti školske klupe, pa kada ih je više nego godinu ranije, to se ističe s posebnim zadovoljstvom.

Takvu situaciju imaju u OŠ Marija Martinolića , koja je i inače, s više od petsto polaznika, među otočnim školama koje prednjače brojem učenika, a za prvi razred u idućoj školskoj godini predbilježeno je više učenika nego nekoliko ranijih godina kada broj prvašića nije prelazio 64.

Za iduću školsku godinu prijavljeno je čak 16 prvašića više nego što ih ove godine polazi prvi razred. Naime, za pedagošku 2011./2012. godinu za prvi razred prebilježeno je 75 đaka, od kojih je šezdeset i troje prijavljeno za matičnu školu u Malom Lošinju, pet za područnu školu u Velom Lošinju, šest prvašića će biti u Nerezinama te jedan na Susku.

Nažalost, na otocima Iloviku i Unijama nema kandidata za prvi razred.  

Ravnateljica OŠ Marija Martinolića Olivela Franko ističe kako djeca u testovima spremnosti za školu svake godine  postižu sve bolje rezultate, čemu, među ostalim, pridonosi činjenica da sva djeca pohađaju vrtić, a pripreme za školu organiziraju se i na malim otocima.

Zamjetno je da više nema ni otpora prema polasku u školu, koji su ranije znali biti popraćeni i pokojom suzom i težim odvajanjem od roditelja, čega više gotovo da nema.

Primjećuje se porast djece s posebnim potrebama među kojima je najviše onih vezanih uz govor, a to se, jednim dijelom, povezuje s kvalitetnijom dijagnostikom, budući da posljednje dvije godine u Malom Lošinju radi logopedica, pa se govorne poteškoće otkrivaju ranije, a time i uspješnije tretiraju.

Uz ostalo, uočljiva je bolja grafomotorika i nešto veća samostalnost u radu, navela je ravnateljica Olivela Franko, sumirajući obilježja novih generacija prvašića, kojima će školsko zvono na jesen označiti i početak osnovnoškolskog obrazovanja.

Mreža aeroklubova okupljenih u zrakoplovnom brendu kvarnerske regije – Cumulus , širi se te je nakon Aerokluba Cumulus  Opatija, koji je osnovan u kolovozu 2008. godine, pa Aerokluba  Cumulus Rab, koji je formiran 17. ožujka ove godine, upravo osnovan i treći i  to Aeroklub Cumulus  Lošinj.

Ljubitelji nebeskih visina okupili su  se u lošinjskoj Zračnoj luci gdje je održan »Lošinj Boogie«, obuka i  druženje padobranaca iz ova tri kluba. 

Predsjednica novoosnovanog lošinjskog aerokluba je Ines Sokolić,  potpredsjednik je Alan Horvat, tajnik Veselin Alić .

Ines Sokolić ističe  kako su veliku podršku u osnivanju kluba imaju od Gorana Ratkajca,  nastavnika padobranstva iz opatijskog kluba te navodi da im je, među  ostalim, cilj na otoku popularizirati padobranstvo i druge sadržaje vezano uz zrakoplovstvo, te pridonjeti produljenju sezone, budući će njihove aktivnosti biti u pravilu organizirane u pred i posezoni.

Tako će  se od 22. do 26. lipnja na lošinjskom aerodromu održati velika manifestacija i natjecanje u padobranskoj fotografiji i video snimcima . Inače  prvo natjecanje »Skydive Photo Contest« bilo je upravo na lošinjskom  aerodromu prije dvije godine. 

Roberto Nikolić, glasnogovornik lošinjskog Aerokluba ističe da će  osim padobranstva u klubu organizirati poduku o zmajarstvu, aeromaketarstvu, pa o radio upravljivim modelim, letom paraglajderima, a povezivanjem klubova kroz naziv Cumulus, vjeruje da će zajednički pridonijeti većoj kvaliteti programa te prepoznatljivosti i popularizaciji  zrakoplovnih aktivnosti.

Šezdesetak sudionika iz Hrvatske i Italije okupila je 1. međunarodna utrka vatrogasaca, sportsko natjecanje koje su organizirali Vatrogasna zajednica Malog Lošinja, Javna vatrogasna postrojba  Grada Malog Lošinja i Atletski klub »Lošinj«.

Stazu postavljenu po lijepim lošinjskim uvalama Čikatu, Velom žalu i Boriku, dugu 8000 metara,  najbrže su apsolvirali Riječanin David Marot u ukupnoj, odnosno Ines  Crnjak iz Malog Lošinja u ženskoj konkurenciji.

Marot je u cilj na glavnoj plaži na Čikatu utrčao za 31 minutu i 23 sekunde, a Crnjak za 46  minuta i 15 sekundi. Drugo mjesto u ukupnom poretku osvojio je Cresanin Teo Sintić, a treće Lošinjan Andrea Fazlić.

Osim nagrada za glavni poredak, dodijeljene su i nagrade po starosnim kategorijama, a održane su i dvije popratne utrke, za djecu do 12  godina na 1000 metara i za mlade do 16 godina na 2000 metara.
Utvrđen je i plasman najuspješnijih po kategorijama. Žene: 1. Ines Crnjak, 2. Mihaela Kobale, 3. Valentina Horvat; preko 55 godina: 1. Sereno Molinaro, 2. Josip Sintić; 45-54 god.: 1. Davor Mataković, 2. Mario Foschia, 3. Marinko Rubeša; 35-44 god.: 1. David Marot, 2. Paolo Avon, 3. Dario Majetić; 25-34 god.: 1. Teo Sintić, 2. Vlado Špehar, 3. Rene Gulin; do 24 godine: 1. Andrea Fazlić, 2. Roko Brkljačić, 3. Patrick Vlakančić.

U utrci do 16 godina najbolji su bili Bruno Bakić, Mario Čurić i Mauro Kružić, odnosno Anamarija Celinić, Tereza Sorić i Tea Banić, a u utrci do 12 godina Dominik Karčić, Vitorio Antoninić i Šime Budinić, odnosno Nikolina Karčić, Hana Tomich i Lara Bani.

Nagrade su dodjeljivali lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli, direktorica TZ Malog Lošinja Đurđica Šimičić, zapovjednik lošinjskih vatrogasaca Boško Rilak, tajnik Vatrogasne zajednice Lošinja Mirko Kajkara,  tajnica Atletskog kluba »Lošinj« Patricija Tomich, te Miroslav Čavlek,  koji objedinjuje dužnosti u vatrogasnoj postrojbi i Atletskom klubu. Druženje je nastavljeno na terasi kafića »Kaktus« na Čikatu, uz zajednički ručak.

Za organizatore je priređivanje ovog natjecanja bila generalna proba  za 3. lošinjski polumaraton, koji će se održati u Velom i Malom Lošinju  30. travnja.

Otvoreno foto-natjecanje u fotografiji
Mali Lošinj, 01.04. – 20.06.2011.


UVJETI NATJEČAJA

Pravo sudjelovanja
Natjecati se mogu svi zaljubljenici fotografiranja, mladi i stari, pojedinci ili skupine (obitelj, razred, prijatelji i dr...), bez obzira na dob, spol ili mjesto prebivališta.

Tema natječaja: „Moram u more“
Cilj je snimiti fotografije koje, po mišljenju autora, najbolje ilustriraju pojam „Moram u more“. Fotografije mogu prikazivati morske ambijente, plaže, obale, sa ili bez ljudi na slici, podvodne fotografije, djelatnosti, aktivnosti vezano za more, kao što su udičarenje, ribarenje, sportovi na vodi i sl. i sve drugo što je u svezi s nazivom natječaja.

Fotografije za natječaj
Za natječaj se dostavljaju fotografije u digitalnom zapisu. Fotografije snimljene analognim (klasičnim) fotoaparatima mogu se preslikati (skenirati) u digitalni oblik i predati na natječaj. Fotografije mogu biti snimljene bilo kada, pod uvjetom da je natjecatelj autor, da su tehnički ispravne i da su nastale na području lošinjsko-creskog otočja. Svaki autor može prijaviti neograničen broj fotografija. Fotografije moraju biti dostavljene u jpg formatu, minimalne rezolucije 300 dpi. Duža stranica fotografije minimalno 2500 px, maksimalna veličina fotografije 5 MB, šalje se jedna fotografija po mailu, u mailu navesti kontakt podatke.

Način i rok predaje fotografija
Fotografije za natječaj se predaju u ured Turističke zajednice Grada Malog Lošinja svakog radnog dana od 08-17 sati, Riva lošinjskih kapetana 29 ili na mail: tzg-mali-losinj@ri.t-com.hr (sa naznakom: Za foto natječaj) do 20.06.2011. Svaka fotografija treba imati naziv i ime autora, npr. „Skok u more – Ivan Ivanić“. Uz fotografiju autori trebaju dostaviti svoje puno ime i prezime, adresu, telefon i e-mail adresu.

Pravila natjecanja

Fotografski aparat:
Dozvoljena je uporaba svih vrsta fotoaparata, tipova bljeskalica, dodatne rasvjete, raznobojnih filtera, efekt leća i sl.

Autorska prava:
Autori jamče da je fotografija predložena na natječaj originalna, do sada neobjavljivana, da nije opterećena zahtjevima trećih osoba, te da prava na istom nisu prenesena niti u cijelosti niti djelomično na treće osobe.
Autori dozvoljavaju Turističkoj zajednici Grada Malog Lošinja da fotografije iz natječaja izloži na izložbi povodom priredbe „Moram u more“, te da ih koristi za izradu slikovnih priloga priredbi „Moram u more“, kao i u ostalim svojim propagadnim i promidžbenim aktivnostima bez naknade, uz navođenje imena i prezimena autora fotografije.

Nagrade
Sve prispjele fotografije pregledati će stručno povjerenstvo Turističke zajednice Grada Malog Lošinja i odabrati najbolje tri fotografije. Autori tri prvoplasirane fotografije biti će nagrađeni poklon paketima Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.

Proglašenje najboljih i prezentacija svih radova održati će se 25.06.2011. na glavnom trgu u Malom Lošinju u 21,00 sat.

Obavijesti

Za sve dodatne obavijesti možete se obratiti:

Turistička zajednica Grada Malog Lošinja
Riva lošinjskih kapetana 29
Tel: +385 51 231 884; +385 51 231 547
E-mail: tzg-mali-losinj@ri.t-com.hr
Web:www.tz-malilosinj.hr

ZAGREB  Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je na sjednici Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar  Čobanković najavio da će tijekom travnja, uz sudjelovanje Ministarstva  financija, biti odlučeno koji će sistem opskrbe sektora ribarstva biti na snazi.

Pritom postoje dvije mogućnosti u skladu s direktivama EU – kao  do sada, distribucija, obojanog, »plavog dizela« po povlaštenoj cijeni, ili  neobojanim dizelom koji bi bio naknadno subvencioniran, ističe se u  priopćenju HOK-a.

Sjednici Ceha bili su nazočni i predstavnici Ine koji  su, kako se navodi, najavili su da će tijekom travnja biti osposobljeno  još jedno mjesto za isporuku »plavog dizela« – ono na Malom Lošinju  (tako će ih ukupno biti 23), u planu je ponovo stavljanje u funkciju opskrbnog mjesta i na Lastovu, dok će se o dodatnim mjestima po prijedlogu Ceha posebno razgovarati.

Predsjednik Ceha Vladan Bojić izrazio je u zadovoljstvo poduzetim mjerama Ministarstva na rješavanju ribarske problematike, navode iz HOK-a.

Zaključak je Ceha po pitanju promjene pravilnika o ribolovnim alatima, o čemu će se povesti posebna rasprava uz uključivanje županijskih savjetodavnih tijela, znanosti i struke, da prihvaća ukidanje namjene pojedinih alata uz uvjet da se definiraju tehničke karakteristike pojedinih alata i postave vremenska i prostorna ograničenja za njihovu upotrebu, ističe se u priopćenju.

MALI LOŠINJ  Hotelska tvrtka Lošinj Hotels & Villas , (LH&V) najavljuje kako će u centru Zagreba, na adresi Gundulićeva 12 otvoriti  agenciju – »info&booking boutiquea«.

Uz miomirise otočkog bilja i šalicu lošinjskog čaja, gost će se moći upoznati s wellness, konferencijskim  i obiteljskim ponudama kroz video i foto materijale, navodi Vesna Hocenski, glasnogovornica LH&V-a i pojašnjava kako se info centar otvara  s ciljem da se za svakog zainteresiranog gosta ponuda u potpunosti  prilagodi i tako osigura odmor »po vlastitom kroju«.

Lošinjani žele podsjetiti kontinentalnu Hrvatsku da je Lošinj jedinstvena mikroklimatska  destinacija, ljekovitih karakteristika, atraktivna za odmor tijekom cijele  godine.
 

MALI LOŠINJ   U otočnoj javnosti već se neko vrijeme šuška da  lošinjski poduzetnik Arsen Mujagić, direktor tvrtke Navam, koja je bila  partner Gradu Malom Lošinju i izvođač radova u poslovno-garažnom  kompleksu Bočac u sklopu kojeg su Lidl i DM, namjerava od Željka Keruma kupiti zgradu nekadašnje pomorske škole u centru grada. 

Tu  nam je informaciju jučer direktor Mujagić i službeno potvrdio, s tim da  ističe kako su vremena dovoljno složena da se sa stopostotnom sigurnošću u biznisu danas ne može ništa tvrditi. 

– Imam namjeru, već duže se na tome radi, pa iako smo već potpisali  ugovor i plaćena je kapara, ne mogu potvrditi da je posao okončan,  kaže Mujagić, koji od kontroverznog poduzetnika i splitskoga gradonačelnika Željka Keruma kupuje tvrtku Turizam, sport i nautika d.o.o.,  koja je vlasnikom zgrade pomorske škole postala krajem 2008. godine,  a iza nje stoji poduzeće Kerum.

Ing. Mujagić kaže kako mu je namjera  pomorsku u najkraćem mogućem roku staviti u funkciju, a vrijednost  buduće investicije je oko tri milijuna eura. Kompleks koji čini zgrada  nekadašnje pomorske škole i aneks toj zgradi, ukupno ima oko dvije tisuće četvornih metara, od čega dvije trećine čini zgrada škole. 

Dugogodišnja »rak-rana«

Mujagić kaže kako je plan da u njenom prizemlju bude gradska kavana, na prvom katu gradska vijećnica i na posljednjoj etaži restoran, a  pripadajuća zgrada uz nekadašnju školu namijenila bi se za stambeno  poslovni prostor.

Kako se radi o kulturnom dobru, svi zahvati moraju  biti blagoslovljeni od konzervatorske struke. 

Inače, nekadašnja pomorska škola, zgrada Nautike, već niz godina je  lošinjska »rak-rana«, potpuno izvan upotrebe, derutna, ruševna, godinama je prijetnja prolaznicima i okolnoj imovini .

Dodatno žalosti što je  upravo ova zgrada dio bogate lošinjske pomorske tradicije, budući da  su se upravo u njoj školovali prvi otočni pomorci i to od 1879. pa sve  do 1975. godine, kada je izgrađena nova zgrada lošinjske Srednje škole.

 Pitanje sanacije, rekonstrukcije i namjene provlači se desetljećima, koliko se i mijenjaju vlasnici zgrade. Tvrtka Jadranka d.d. je polovinom sedamdesetih godina stekla vlasništvo nad starom pomorskom školom  temeljem sredstava kojima je jednim dijelom financirala izgradnju nove srednje škole. Jadranka u zgradu nije ulagala, već ju je početkom devedesetih prodala.  

Prenamjena zgrade

Namjena zgrade za muzejsko-galerijsku djelatnost iz PUP-a Centar  od 1993. godine nije se realizirala, ali nije ni promijenjena, makar se o  tome neprekidno govorilo, budući da potencijalni investitori nisu nalazili poslovnog opravdanja za investiciju predviđenu planom.

Tako je u  siječnju 2006. godine ondašnje Gradsko poglavarstvo raspravljalo o izmjenama i tada je bilo rečeno da će se zgrada namijeniti za hotel s četiri zvjezdice. To nije realizirano, da bi se u 2007. godini spominjala mogućnost javno-privatnog partnerstva, ali ni po tom pitanju nije bilo pomaka. Potom je bilo najava da će se u prijedlogu

Urbanističkog plana  uvrstiti prenamjena u poslovno-trgovački prostor, ali ni taj plan još nije  došao na uvid, pa sada treba vidjeti što će se dalje događati ukoliko se  kupoprodajni ugovor Kerum-Mujagić okonča.

Narednih desetak dana Županijska lučka uprava  (ŽLU) – Mali Lošinj neće potpisivati nikakve ugovore vezano za koncesije.

Uz to, obratit će se na nekoliko adresa od Vlade RH na niže, s ciljem utvrđivanja što i kako dalje, budući trenutno u najprometnijim lukama na lošinjskom području nisu ugovorene koncesije.

Zaključak je to  sjednice Upravnog vijeća ŽLU Mali Lošinj, nakon što se  Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave proglasila nenadležnom po pitanju žalbe na odluku Lučke uprave o dodjeli koncesija, i  to nakon što su tri i pol mjeseca proučavali materijale.

U međuvremenu lošinjska Lučka uprava ostala je bez prihoda od koncesije od siječnja ove godine, pa se postavlja i pitanje naknade izgubljene dobiti,  budući je upitno ostvarenje programa rada i financijskog plana, kao i  realizacija proširenja pristaništa na Iloviku te priprema za nautičku sezonu. Upravno vijeće donijelo je i odluku da će materijale koje je vezano za ovaj predmet zatražilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, dostaviti nakon suglasnosti osnivača – Primorsko-goranske županije, a svi materijali bit će kopirani kako bi se spriječile moguće manipulacije.

MALI LOŠINJ  Grupa umirovljenika za koju dom u kojem borave organizira izlet i panoramski let, nezadovoljni jer ih osoblje tretira kao djecu, odluči oteti zrakoplov i krenuti put mora, sunca i Mediterana, a kako im nestane goriva moraju prisilno sletjeli. Ovo je dio scenarija njemačke komedije koja se jednim dijelom snima i na Lošinju, a tijekom jučerašnjeg dana kadrovi filma radnog naslova Fly Away snimani su na lošinjskom aerodromu.

Dvanaestero umirovljenika glume poznati njemački glumci, svi imaju preko 70 godina, a najstariji među njima ima blizu 90. Glumačkim zvijezdama njemačkog filma priključila se i Lošinjanka, Fulvia Lettich–Gadža, koja je sa svojih troje djece – dvanaetogodišnjim Oliverom, šestogodišnjom Piom i dvogodišnjom Noemi odglumila nekoliko kadrova u kući gdje je njezin »suprug policajac«, njemački profesionalni glumac, doveo putnike zrakoplova na ručak nakon što su se prisilno prizemljili.

Uz njemačke glumačke veterane u filmu je i veteran njemačkog zrakoplovstva, avion Junkers, proizveden 1939. godine, a za potrebe ovog filma u lošinjsku zračnu luku sletio je iz Švicarske. Ovaj muzejski zrakoplovni primjerak, čiji je vlasnik Švicarac, još uvijek para nebeske visine, prevozi 17 putnika, ima tri BMW motora, svaki 660 KS, devet cilindara, a kapacitet rezervoara je 2.500 litara goriva što je dostatno za šest sati leta.

Inače Lošinj »glumi« grčki otok, budući je dio radnje filma koji se odnosi na bijeg umirovljenika na sunčani Mediteran, smješten  na grčko otočje. Nažalost jučer je Lošinj cijeli dan bio u kiši i oblacima, pa su filmaši i glumci imali popriličnih problema, što ih je pomalo razočaralo i umanjilo efekte užitka koji su imali dva dana ranije kada su kadrovi snimani na Sunčanoj uvali i predjelu Kurila.

MALI LOŠINJ   Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave  tebalo je čak tri i pol mjeseca da zaključi  kako ona nije nadležna za  odlučivanje o žalbama vezano za dodjelu koncesija na lošinjskom području.

Takav upravo primljeni zaključak Državne komisije konsternirao je Županijsku lučku upravu (ŽLU) Mali Lošinj, budući se posljednjih mjeseci aktivnosti u luci odvijaju u sjeni čekanja ishoda žalbenog  postupka kojem se sada kraj ne nazire. 

Nakon odluke  Upravnog vijeća ŽLU Mali Lošinj da koncesiju u luci Mali Lošinj dodjeli  tvrtki Y/C Marina d.o.o., žalila su se druga dva ponuditelja, gradsko poduzeće Lošinj parking i tvrtka Arhipelag d.o.o. Žalba je podnesena i na  odluku Lučke uprave da se koncesija u luci Ilovik dodijeli ponuditelju  Ilovik porat d.o.o., a žalila se riječka tvrtka Veneo. 

Morali su znati odmah

Odluku o dodjeli koncesija i žalbe, Županijska lučka uprava proslijedila je Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave 14. prosinca prošle godine, sukladno Zakonu o koncesijama koji definira da se  pravna zaštita provodi u skladu s propisima koje uređuje javna nabava,  kaže ravnatelj ŽLU Gracijano Petrinić i pojašnjava kako je Državna komisija nakon toga krenula u proceduru, od žalitelja je dopisima tražila  da uplate pristojbe i državne biljege te pozvala odabrane ponuditelje  da se očituju o žalbama. 

– Dakle pozivaju žalitelje i odabrane koncesionare da se očituju,  traže uplate pristojbi za žalbeni postupak, da bi  iza toga donijeli zaključak kako odbacuju žalbe zbog nenadležnosti! Uz to upućuju na pokretanje upravnog postupka i navode da protiv njihovog zaključka nema mogućnosti žalbe.

Postupak unedogled

Sve skupa budi sumnju u nelegalnost postupka, kaže Petrinić i navodi da im je Državna komisija dovele u pitanje realizaciju programa rada  i financijskog plana jer od siječnja, kada su istekle dosadašnje koncesije, lučka uprava ne ostvaruje prihod po toj osnovi. A da taj prihod nije  mali, govori podatak da koncesionar plaća 1,3 milijuna godišnje za  koncesiju.

Osim toga sezona je pred vratima, koncesijama se reguliraju djelatnosti u lukama, od redovnog brodskog prometa i veza katamaranom,  priveza, naplate vezova, do opskrbe vodom i strujom u lukama i drugo.  Ovakav način postupanja Državne komisije onemogućava normalan  rad, a upućivanjem na upravni postupak sve se produljuje unedogled.  

Stoga ćemo u srijedu održati sjednicu Upravnog vijeća i dogovoriti što  ćemo poduzeti kako bi u narednom razdoblju sve neometano funkcioniralo, kaže ravnatelj Petrinić.

MALI LOŠINJ/NEW YORK  Donatorskom balu u New Yorku koji  svake godine organiziraju iseljenici s cresko-lošinjskog otočja okupljeni  u Udruzi Islands Medical Assistance Society (IMAS), odazvalo se oko 150 iseljenika i njihovih prijatelja, koji su svojim prilozima osigurali  sredstva za nabavu nove medicinske opreme.

Ove godine iseljenici će  za unapređenje opreme otočnog zdravstva osigurati dva električna kreveta za lošinjski Dom zdravlja te EKG i defibrilatore za Ambulantu u  Cresu, doznajemo od Marije Cividini, članice upravnog odbora Udruge  IMAS, koja je podsjetila da su u proteklih deset godina iseljenici nabavili opreme u ukupnoj vrijednosti 300 tisuća dolara.

Treba naglasiti da  su donacije Udruge IMAS primjer kvalitetne pomoći jer iseljenici osiguravaju ono što medicinska struka preporuči kao potrebno, pa se  najčešće radi o opremi koju inače ne osigurava Hrvatski zdravstveni zavod jer prelazi standarde predviđene za otočno zdravstvo.

MALI LOŠINJ  Nakon što su tri dana japanskom tehnikom savijanja papira u Centru za zdravo odrastanje »Idem i ja« izrađivali crvene i bijele ždralove, u subotu ujutro, pedesetak djece i njihovi mentori od oko petsto ždralova na Trgu Republike Hrvatske izradili su japansku zastavu oko koje su formirali krug i tako izrazili suosjećanje i solidarnost sa stanovnicima Japana pogođenim strašnim potresom i njegovim teškim posljedicama.

Izrađene ždralove poslat će veleposlanstvu Japana u Zagrebu. Narednih deset dana u predvorju zgrade gradske uprave bit će postavljena kutija u koju će građani moći donirati novac, a Centra za zdravo odrastanje će prikupljeni iznos uplatiti na račun Crvenog križa koji je otvrorio računa za pomoć Japanu. Ždralove su izradili učenici osnovnoškolske dobi, a Martin Đapić kaže kako se priključio jer je želio odati počast hrabrosti Japanaca, Maji Alavanja žao je svih Japanaca, a posebno djece, Arlinda Krasnić dodatno suosjeća s narodom Japana, jer kaže i oni žive na otoku, a Petra  Petak na ovaj je način željela djeci Japana poslati dobre želje.

Kristijan Marković rekorder je s preko 60 izrađenih ždralova i kaže da ne zna što mu se dogodilo, ali jednostavno osjetio da ih želi raditi, još i još.

MALI LOŠINJ  Puneštrica sa škurama, stolić po domaću, suveniri od maslinovog drveta, Apoksiomen na pergamentu, Apoksiomen od bronce, liker od limuna, lošinjski čaj, macaklini, marmelada i rakija od magunja, pješčani sat izrađen od trstike sa Suska, parobrodi i jedrilice izrađeni od naplavina drveta, samo su neki od dvadesetak lošinjskih suvenira koji nose titulu originalnog.

Dodijelila ih je komisija Turističke zajednice, i to temeljem kriterija zadanih u javnom natječaju, u sklopu projekta poticanja izrade autohtonih suvenira, kojeg Turistička zajednica provodi petu godinu za redom.
Cilj dodjeljivanja Potvrde originalnog lošinjskog suvenira je poticanje izrade, afirmacija i promoviranje suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetničkih obrta, domaće proizvodnje , a time i valorizaciju posebnosti cresko-lošinjskog otočja. Projekt su u Turističkoj zajednici pokrenuli na osnovi informacija gostiju koji nisu bili zadovoljni suvenirskom ponudom te su u anketama navodili da nemaju gdje kupiti kvalitetan i originalan otočni suvenir. 

Interesni krug

To je bio znak za akciju poticanja izrade autohtonih suvenira, a direktorica Đurđica Šimičić kaže kako se pokazalo uspješnim te sada u anketama, umjesto kritika, gosti hvale suvenirsku ponudu: – Ovim projektom smo zatvorili pozitivan interesni krug, kojeg čine zadovoljan proizvođač jer ostvaruje prodaju, zadovoljni turisti budući imaju kvalitetnu i raznoliku ponudu, a treću kariku u tom pozitivnom krugu čini destinacija koja dobiva na kvaliteti.

Unatoč recesiji, prodaja suvenira raste, a potiče je uporabna vrijednost suvenira, jer pokazalo se da gosti posebno cijene kada kao uspomenu s odmora mogu ponijeti suvenir koji će kod kuće i upotrebljavati, a posebno vole suvenire koji ih okusom i mirisom podsjećaju na otok, kaže direktorica Šimičić te ističe kako se ove godine izrađivačima suvenira preporuča da poseban naglasak daju priči o suveniru:

Dodatna motivacija

– Dobra priča u turizmu dodatno motivira goste, pa tako i ona vezana uz suvenir. Kada gostu uz med od kadulje ponudimo i priču o ovoj biljci koja na otočju ima dodatne ljekovite vrijednosti, ili kada uz predmet od maslinova drveta ispričamo priču o dugoj maslinarskoj tradiciji, vrijednosti maslinova ploda i slično, proizvod dobiva na atraktivnosti  i gost je dodatno motiviran na kupnju.

Željeli bismo u suvenirskoj ponudi još više afirmirati bogatu lošinjsku pomorsku tradiciju, priče o lošinjskim kapetanima, a izrađivačima autohtonih suvenira nudimo pomoć kod dizajna,  fotografija, izrade web stranice i video zapisa za web te prijevode.
U suradnji s Gradom, za prodaju suvenira koji nose potvrdu originalnih, do sada je bilo osigurano besplatno korištenje javne površine u Malom Lošinju, a od ove turističke sezone besplatno prodajno mjesto na javnoj površini bit će osigurano u Nerezinama i Velom Lošinju, najavljuje direktorica Đurđica Šimičić.

MALI LOŠINJ  Među hrvatskim državljanima koji proživljavaju pakao najveće prirodne katastrofe koja je ikada pogodila Japan našla su se i dvojica hrvatskih pomoraca s cresko-lošinjskog otočja.

Agoniju potresa, potom tsunamia, pa strahovanja od nuklearne katastrofe proživljavaju Nedjeljko Škapul iz Malog Lošinja , koji je kapetan broda Emu Arrow norveške kompanije Gearbulk, i električar na brodu Nedjeljko Dlačić iz Orleca.

Potres ih je zadesio u luci dok su iskrcavali ječam, koji su u japansku luku Kashima dopremili iz Australije.

Brod je pretrpio oštećenja, a dvadesetak pomoraca činili su sve da spriječe veću katastrofu pred valovima koji su u luci prelazili sedam metara .

Kako neslužbeno doznajemo posada Emu Arrow-a jedina nije napustila brod, pa su u luci ostali sami među brodovima koji su plutali prepušteni stihiji mora zakuhanog stalnim potresima, koji su se osjećali i jučer ujutro, prije nego su napustili luku i krenuli prema luci Yokohama gdje bi se trebali sagledati razmjeri štete na bodu, kao i u dogovoru sa kompanijom odrediti daljnji plan putovanja.

Obitelji naravno sa zabnjom prate sve vijesti koje se putem naših medija i interneta mogu dobiti i jedino što će ih umiriti bit će vijest da napuštaju Japan i kreću u sigurnije luke , od kuda će moći i svojim kućama. Supruga kapetana Škapula, Josipa Škapul, kazala nam je da se čuju satelitskim telefonom, jučer su se čuli nakon što su napustili luku Kashimoto.

Kapetan Škapul je u ponedjeljak 21. ožujka trebao kući nakon 10 tjedana koliko traje putovanje, pa se nada da neće biti značajnijih odstupanja od tog datuma. 
I u obitelji pomorca Nedjeljka Dlačića s velikom pažnjom prate se vijesti iz Japana, a od Nedjeljkove sestre Agneze Mužić doznajemo da su u kontaktu mailom i sms porukama, a prvu informaciju o tome da je brod u zoni potresa dobili su od Agencije Ta-Na iz Zagreba koja je posrednik s kompanijom Gerbulk. 

 – Nije lako slušati vijesti o stradanjima ljudi i mogućoj nuklearnoj katastrofi, ali nadamo se da će sve biti u redu, kaže Agneza Mužić. 
 Kapetan Ivan Božić, vlasnik i direktor zagrebačke Agencije Ta-Na, koja zastupa naše pomorce u kompaniji Gearbulk kaže kako su pomorci dobro te je posebno pohvalio kapetana Škapul a i sve članove posade broda koji su se u ovoj zahtjevnoj situaciji nosili profesionalno i vrlo pribrano.

U Yokohami će se utvrditi stanje broda, a kada će točno pomorci napustiti Japan kapetan Božić sada nije mogao precizirati.

CRES/LOŠINJ  Helikopterski prijevoz je u slučajevima hitnih intervencija i spašavanja života na otocima vrlo značajan, naročito za otoke  udaljene od kliničkih bolničkih centara, a to se odnosi i na lošinjsko  područje budući do Rijeke u najboljoj varijanti treba više od dva i pol  sata.

Ako se radi o malim otocima lošinjskog arhipelaga, transport je i  duži budući da pacijenta treba najprije prevesti u Mali Lošinj . U prošloj  godini s lošinjskog aerodroma bilo je 16 intervencija hitne pomoći helikopterom, a u ovoj su dosad bile dvije, dok je kumulativno od 2007.  godine registrirana 51 intervencija – 2007. godine osam, 2008. sedamnaest, 2009. ponovo osam i već navedenih 16 intervencija u prošloj godini.

Veliki planovi

Za razliku od lošinjskog područja gdje su aerodrom i helikopteri u  službi hitnih intervencija, na creskom helidromu u pet godina registriran je samo jedan transport pacijenta te još dva korištenja helidroma  za potrebe prijevoza Gorske službe spašavanja, koji su sudjelovali u potrazi nestalih osoba na otoku. 

Inače, helidrom u Cresu izgrađen je 2006. godine uz županijsku cestu, a vrijednost radova iznosila je 1.075.000 kuna. Izgradnja je bila dio  projekta ondašnjeg Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koje je 2003. godine pokrenulo projekt izgradnje interventnih helidroma s  ciljem poboljšanja zdravstvene zaštite na otocima.

Tada je bilo najavljeno da će se helidromi izgraditi na Korčuli, Rabu, Zlarinu, Cresu,  Mljetu, Silbi, Molatu, Žirju, Susku, Iloviku, Visu. Kao rok završetka navodila se 2007. godina. Međutim, projekt je realiziran u značajno manjem opsegu od najavljenog, a po informacijama Agencije za civilno  zrakoplovstvo na našim otocima sada postoje samo četiri registrirana interventna helidroma s važećim dozvolama – na Rabu i Cresu te  dva na Korčuli.

Na Mljetu najteže

I dok je creski helidrom vrlo malo u funkciji, što se može objasniti i  činjenicom da se kolima hitne pomoći uz prijevoz trajektom do Rijeke  stiže za sat i pol vremena pa se ne nalazi opravdanja pozivati helikopt er, neki drugi otoci vape za helidromom, naprimjer Mljet.

Upravo je s  tog otoka liječnica Magdalena Nardelli-Kovačić nedavno ponovo uputila apel i ukazala na teško stanje budući na otoku nemju helidrom, odgovarajuće sanitetsko vozilo, pa ni brzi brod.

Za razliku od Cresa koji  ima helidrom, a s kojeg pacijent u hitnim slučajevima do KBC-a Rijeka  može stići za sat i pol, s Mljeta životno ugroženi pacijent do najbliže  bolnice putuje dvostruko duže, najmanje tri sata.

Unatoč neodrživom  stanju, sredstva predviđena za projekt poboljšanja zdravstvene zaštite  na otocima u sklopu kojeg je bila i izgradnja helidroma na Mljetu i nabava brzih brodova za udaljene otoke neće se realizirati, a očito je da se  cijeli plan gradnje helidroma nije temeljio na tome da se najprije izgrade tamo gdje su i najpotrebniji.

MALI LOŠINJ  Aktualni sat lošinjskog Gradskog vijeća vijećnik SDP-a  Petar Goleš i skoristio je, ne za pitanja, koliko za aktualiziranje tema o  kojima bi se po njemu na Vijeću trebalo raspravljati:– Osim što amenujemo odluke koje nam donosi administracija,  Gradsko vijeće trebalo bi biti mjesto na kojem raspravljamo i otvaramo  teme od značaja za grad, rekao je Goleš te među ostalim izdvojio problem nezaposlenosti, s obzirom na to da je dosegnut rekord s brojkom  od 380 nezaposlenih na lošinjskom području. Z

načajno se smanjuje  broj djece u osnovnoj školi, koju ove školske godine polazi 520 učenika ,  što je upola manje nego prije desetak godina. U posljednjih šest godina  ništa se nije pomaklo po pitanju poticane stanogradnje, a zbog nemogućnosti rješavanja stana mladi napuštaju otok, naveo je Goleš te podsjetio da ni rekonstrukcija državne ceste D-100 još nije završena te kaže  da je bilo govora kako će se na Vijeću s otočnim gospodarstvenicima  razgovarati o gospodarskim perspektivama, potom da će biti tematska  sjednica o turizmu, nakon prezentacije plana ulaganja u lošinjski aerodrom bila je najavljena nova rasprava na Vijeću, ali ništa od toga nije  realizirano, rekao je Goleš. 

Nezavisni Siniša Dakić Barichievich pitao je što će biti s Domom  umirovljenika na Susku te je tražio pojašnjenja vezano za investicije u  velološinjsko Lječilište jer, kaže, čini mu se da Primorsko-goranska  županija odugovlači s projektom. Nezavisnog vijećnika Živka Zubera  zanima što je s odvajanjem lošinjskog Doma zdravlja od Županijskog  doma te što će biti s kirurškom ambulantom i operacijskom salom.  

Vezano za kiruršku ambulantu i Dom zdravlja gradonačelnik ističe  da Grad i dalje traži da se lošinjski Dom zdravlja odvoji i osamostali i  da je Grad spreman preuzeti osnivačaka prava i obaveze te da je siguran kako bi zdravstvo pod lokalnom samoupravom bolje funkcioniralo  nego sada, kada je pod Županijom.

Veći dio ulaganja u uređenje kirurške ambulante je završen, Ministarstvo zdravstva podržava taj projekt, ali daljnje aktivnosti ovise o Županiji – kaže Cappelli. 

Nezadovoljstvo sadašnjim stanjem gradonačelnik je iskazao i zbog  lošinjske Zračne luke te kaže kako na Skupštini nije prošao njegov prijedlog da se aerodrom prepusti Gradu za jednu kunu, kao ni prijedlog  jednog od suvlasnika, GP-a Radnik Križevci, da svi skupa, sukladno udjelu u vlasništvu, saniraju gubitak, koji sada iznosi oko dva milijuna kuna. Iz Lošinjske plovidbe i Jadranke su rekli da sada nemaju sredstava  da saniraju gubitke, kaže Cappelli i najavljuje da će iz gradskog proračuna biti isplaćena sredstva koja su za ovu godinu predviđena za aerodrom kako bi se barem mogle isplatiti plaće radnicima.

Dogradonačelnica Ana Kučić odgovorila je na pitanje o velološinjskom Lječilištu te rekla da je Županija kao model ulaganja izabrala javno privatno partnerstvo, da je procedura složena i dugotrajna i da Grad  nije zadovoljan što se najprije išlo na javni poziv, pa potom na javni  natječaj jer sve to odugovlači postupak pa golem potencijal Lječilišta  još najmanje tri do četiri godine neće biti valjano iskorišten.

Održana je još jedna karnevalska povorka u Malom Lošinju.

Oko 150 maškaranih lošinjana zabavljalo je publiku uz besplatne krafne i kuhano vino.

Pozitivna i zabavna atmosfera odvijala se kroz čitav dan u centru Malog Lošinja, a završila je u ranim jutarnjim satima u hotelu Helios.

PRANIC ENERGY HEALING (LIJEČENJE ŽIVOTNOM ENERGIJOM) je veoma moderna i vrhunski sofisticirana metoda koja liječi životnom energijom. Priznata je u svijetu te osobe koje se njome bave su osobito senzibilizirane i educirane za primjenu. Učinkovitost je postojana te je koriste mnogi liječnici u svijetu.

Master Choa Kok Sui, neurolog s Filipina utemeljitelj je ovog sustava koji postoji i kao katedra na Američkim medicinskim falkultetima. Pranic Energy healing liječi bez dodira restrukturacijom bolesnog za zdravo tkivo kroz sva naša energetska tijela te centre koji nas održavaju na životu.

Ova metoda je neophodna svakoj osobi bez obzira na dob, da bi mogla živjeti skladno i mirno sa sobom i svojom okolinom.

Mali Lošinj je vrhunski energizirano mjesto koje samim ambijentom te čistom okolinom postaje baza ove vrhunske metode koja ima i svoja energetska pravila.

Hotel Kredo i njegova okolina svojim ljepotom i energijom, posebno je odabrano i zaštićeno mjesto za Pranic Energy Healing. Dobrodošli!

Program obuhvaća:

Pranic energy healing - individual & group

basic course – dva dana

PRANIC ENERGY HEALING COURSE (osnovni tečaj) je tečaj gdje polaznici stječu osnovna znanja o ovoj vrhunski sofisticiranoj metodi te je mogu primjenjivati na sebi, svojim bližnjima ili kao profesiju. naučite će kako sebe zaštiti i riješiti hitne slučajeve.

Polaznici dobivaju certifikat.

Termini:  Travanj

Cijena: 2.450,00 kn  po osobi

Cijena uključuje:

Dva polupansiona, koktel dobrodošlice «Contessa Hilda»,  boravišnu pristojbu, prijavu,  pranic energy healing tečaj,  korištenje saune i bicikli.

Pranic energy healer & teacher:

Alexandra pl. Kozstich alias Marija Štrajh, poznata tv voditeljica i kolumnistica te mediamaker, certificirani je bioenergoterapeut i transmeditativni izliječitelj i učitelj. Isto tako je međunarodno priznati Pranic Energy Healer & Teacher kao i Arhat Yogi. Učenica je vrhunske Charlotte Anderson, supruge pokojnog utemeljitelja ove metode Mastera Choa Kok Sui-a.

www.marijastrajh.com.hr

www.lijecenjezivotnomenergijom.webs.com

Rezervacije i informacije:

E-mail: marketing@malilosinj.org , pleksus.ac@gmail.com

Mob: 098/906 48-48 , 091/146 58 32

MALI LOŠINJ  Koncesioniranje u lukama na lošinjskom području  koje je započelo još u rujnu prošle godine raspisivanjem natječaja o davanju desetogodišnje koncesije u lukama Mali Lošinj, Ilovik, Nerezine,  Veli lošinj – Rovenska, još uvijek nije okončano.

Naime, lani, 30. studenoga, Upravno vijeće Županijske lučke uprave Mali Lošinj donijelo je  odluke o dodjeli koncesija, a kako su na dvije odluke podnesene žalbe,  postupak je još u tijeku, i to kod  Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave, koja odlučuje o žalbama.

Kako je koncesionarima  ugovor istekao s krajem siječnja, sada luke nemaju koncesionara, nego  njima upravlja Županijska lučka uprava, koja je u cilju neometanog  nastavka djelatnosti u lukama, među kojima su i redovne brodske linije  i brzobrodska veza katamaranom, s dosadašnjim koncesionarima ugovor produžila do okončanja postupka vezano za žalbe, kaže ravnatelj  ŽLU Gracijano Petrinić te izražava nadu da će Državna komisija uskoro  donijeti odluke, budući da se zbog trajanja cijele procedure odgađaju  pripreme sezone u lukama, a uz to Županijska lučka uprava ne ubire  prihod od koncesije, što bi se moglo negativno odraziti na realizaciju  plana prihoda, a time i programa rada. 

Inače, na izbor i dodjelu koncesije Y/C Marini d.o.o. za luku Mali  Lošinj žalili su se gradska tvrtka Lošinj parking i tvrtka Arhipelag, a na  odluku da koncesiju u luci Ilovik dobije tvrtka Ilovik porat, žalila se riječka tvrtka Veneo.  

Koncesiju u luci Nerezine dobila je tvrtka Marina Nerezine, koja se  jedina javila na natječaj. Odlukom Upravnog vijeća Županijske lučke  uprave bio je poništen natječaj za koncesiju u luci Veli Lošinj – Rovenska, budući da je jedini ponuditelj, Uslužni obrt Simon, imao značajno  manjkavu dokumentaciju. Jedini ponuditelj za lučko agencijske poslove u malološinjskoj luci bila je Lošinjska plovidba – Turizam, koja je i  dobila koncesiju

MALI LOŠINJ  Predavanjem lošinjskog gradonačelnika i saborskog  zastupnika Garija Cappellija o temi »Hrvatski sabor i europska pravna  stečevina« te Ivane Skazlić koja je govorila o strukturi, institucijama i  funkcioniranjem EU u subotu je održan drugi, od četiri modula, projekta  LES – Lošinj European School.

Projekt je okupio dvadesetak lošinjskih  srednjoškolaca, kojima organizator Društvo naša djeca želi ponuditi  najosnovniji pregled znanja o Europskoj uniji.

Polaznike je gradonačelnik Cappelli obradovao najavom da će  im osigurati odlazak u Zagreb na sjednicu Sabora na kojoj će se raspravaljati i izglasavati jedan od zakona vezano za pristupanje EU.

Poslodavac: Viza MG d.o.o. za marketing, proizvodnju i usluge

Opis posla:

• obilazak i snabdijevanje postojećih kupaca
• pronalazak novih kupaca
• zaprimanje/izdavanje robe
• vođenje skladišta
• područje: Cres, Mali i Veli Lošinj

Obavezni uvjeti:

• vlastiti osobni automobil ili motocikl
• osnove rada na računalu

Vašu molbu i životopis pošaljite putem pošte ili e-maila najkasnije do 1. ožujka 2011.

Za spomenuti projekt Centar »Idem i ja« osigurao je bespovratna sredstva europskog IPA fonda i to iz dijela za razvoj ljudskih potencijala iz područja zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja namijenjenih osobama koje se nalaze u nepovoljnom društvenom položaju.

Centar će provoditi programe organiziranog i kreativnog provođenja slobodnog vremena mladih te edukacije žena za korištenje kompjutorskih programa koji će biti upisani u radnu knjižicu, a time im otvoriti i veće mogućnosti zapošljavanja, najavila je voditeljica projekta Bojana Genov te se zahvalila Gradu i gradonačelniku Cappelliju koji su za te potrebe namijenili reprezentativan prostor u novom objektu, što i nije uobičajena praksa, budući se u pravilu, kaže, za mlade dodjeljuju manje atraktivni prostori i lokacije.

Članica udruge »Idem i ja« Mihaela Petrović kazala je kako su na ovakav prostor i sadržaj mladi Lošinja godinama čekali, dok predsjednica Savjeta mladih Mirjana Dragoslavić smatra da su sada stvoreni svi preduvjeti da se realiziraju brojni sadržaji koji mladi žele i predlažu.

Budući voditelj kluba mladih, Domagoj Buljan, istaknuo je važnost da se mladi i građani što više uključe u kreiranje sadržaja jer upravo je smisao u participiranju, a ne čekanju da sadržaje organizira, grad, država ili netko drugi. Za projekt iz IPA EU fonda Centar »Idem i ja« dobio je 94.681 eura, odnosno 694.016 kuna, a cjelokupna vrijednost projekta koji će trajati godinu dana je 816.490 kuna.

Grad je uz simboličan najam od jedne kune, prostor veličine 65 kvadrata dao u najam na deset godina, a Bojana Genov najavila je njegovo otvaranje za dva tjedna.

Ukupni prihodi LH&V prošle su godine iznosili 145 milijuna kuna, što je 6 posto više u odnosu na godinu prije, a rezultat su 6 postotnog porasta broja prodanih soba te 7 postotnog rasta broja noćenja.

Ocjenjujući takve rezultate očekivano dobrim, iz te Grupacije ističu da to opravdava i investicije realizirane na pragu krize (2007. i 2008. kada je uloženo više od 38 milijuna eura u obnovu hotela Aurora i Vespera), kao i da su 'vjetar u leđa' novim ulaganjima predviđenim za jesen ove godine.

Riječ je o investiciji od 12 milijuna eura za preuređenje i dokategorizaciju hotela Punta u Velom Lošinju (objekt s četiri zvjezdice) koja će biti realizirana u jesen ove godine, da bi novouređeni hotel svoje prve goste mogao primiti u svibnju 2012.

Za novu investiciju kažu da je logičan poslovni potez te da će se time diverzificirati ponudu tih hotela, ali produljiti sezona na Lošinju.

MALI LOŠINJ  Predsjednik Ivo Josipović primio je delegaciju festivala Osorskih  glazbenih večeri, koju su činili lošinjski čelnici Gari Cappelli, Ana Kučić i Anto Nedić,  direktorica ureda TZ Đurđica  Šimičić te umjetnički ravnatelj Festivala Berislav Šipuš i  izvršna direktorica Martina  Turkalj.

Oni su predsjednika  upoznali s dosadašnjom organizacijom te potrebom da  se osigura daljnje održavanje  festivala koji ima nacionalni  značaj, izvijestili su iz Ureda  Grada te ističu da je Josipović  izrazio podršku naporima koje ulažu u organizaciju  Večeri.

Kako bi se one mogle  realizirati i ovoga ljeta, pozvao je na jačanje suradnje između Ministarstva kulture i  Malog Lošinja te kao pokrovitelj Osorskih glazbenih večeri  najavio dolazak i na svečano  otvaranje festivala. Umjetnički ravnatelj najavio je direktan prijenos Festivala na  HRT-u 20. srpnja.

CRES/LOŠINJ  Na tri lokacije Doma za starije i nemoćne osobe  »Marko A. Stuparić« trenutačno boravi 91 korisnik, od čega u matičnoj  zgradi u Velom Lošinju njih 60, u ispostavi Cres 21 te na Susku deset  korisnika. U Velom Lošinju i Cresu kapaciteti su stalno popunjeni, nekad i prepunjeni, pa je sada u Velom dvoje korisnika više od službenih  mogućnosti smještaja.

Međutim, kako zakon obvezuje da ustanova primi stariju osobu koja je životno ugrožena, a nema gdje biti, niti o njoj  ima tko brinuti, nekada se dogodi da je u domu više korisnika nego što  je službeni kapacitet.

Za razliku od Velog Lošinja, gdje je na listi čekanja uvijek najmanje dvadesetak osoba, i Cresa, gdje ih je na listi desetak, a čekanje se kreće od nekoliko mjeseci do godinu dana, za Susak  nema liste čekanja, naprotiv, sada su dva mjesta slobodna, ali nema interesa za smještaj u domu na ovom malom otoku lošinjskog arhipelaga, gdje je ispostava otvorena prije deset godina. 

Susak bez »Amerikana« 

Kada se dom na Susku otvarao, isticana je namjera da to bude ustanova koja će brinuti o »Amerikanima«, iseljenicima sa Suska, za koje se  mislilo da će se u većem broju vratiti na otok svojih predaka, međutim  stvarnost je demantirala ova predviđanja, koja je uostalom više kreirala  politika nego struka, pa nije ni čudno. U domu na Susku do prije par  dana bio je samo jedan korisnik s ovog otoka, sada ih je troje, dok je  ostalih sedam korisnika iz različitih dijelova Hrvatske. 

Ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe Živko Nosil ističe da je  početkom devedesetih godina, kada je kao socijalni radnik počeo raditi  u ovoj ustanovi, više od pedeset posto korisnika bilo iz drugih krajeva  Hrvatske, a posljednjih nekoliko godina to se promijenilo i sada preko  80 posto čine korisnici s cresko lošinjskog otočja.

Razlog tome je unapređenje uvjeta boravka i ulaganja u objekte i, općenito, podizanje  standarda. Upravo se kraju privodi i najnovije ulaganje u sklopu matičnog objekta u Velom Lošinju, gdje se kapaciteti proširuju za osam  ležajeva, a svaka soba će imati svoje kupatilo. 

Interes za stacionar

Osim ove promjene zamjetna je još jedna, naime, u ustanovi je nekada bilo 20 posto korisnika u stacionaru, to jest teško pokretnih i nepokretnih, a sada je interes za smještaj upravo te skupine korisnika najveći, pa u Velom Lošinju čak pedeset posto čini upravo ta skupina starijih osoba. 

– Na cresko lošinjskom otočju imamo kvalitetan institucionalni tretman i visok standard zaštite kroz smještaj u ustanove, ali trebalo bi više  učiniti na vaninstitucionalnom tretmanu i to na način da se organiziraju redoviti odlasci u mala mjesta i na male otoke, gdje bi se starijim  osobama pružila pomoć u kući, njega, donijele namirnice i slično.

 Trend je u Europi i razvijenom svijetu da starije osobe što duže ostaju u  svom domu, a smještaj u instituciju se preporuča tek kada boravak starije osobe u vlastitom domu više nije moguć. Dobrom organizacijom  vaninstitucionalnog tretmana starijim osobama osigurava se sigurnija i  ugodnija starost, a tome se treba posvetiti posebna pozornost jer se  broj starijih osoba stalno povećava – zaključuje povećava – zaključuje Nosil.

LIKOVNE RADIONICE NA ENGLESKOM JEZIKU koje vodi akademska slikarica Mag. Iva Šulović na temu:

11.02.2011. Valentinovo

18.02.2011. Maškare

25.02.2011. Modeliranje

04.03.2011. Proljeće

Grupe: vrtić, osnovna škola niži razredi, viši razredi, srednja škola, odrasli

Prijave do 07.02.2011. Cijena po radionici je 80,00 kn - 2 školska sata. Popust ako se upišete na sve radionice.

Ako bude interesa radionice će se produljiti. Sve informacije na našem Facebooku, mail: agora@agora.hoola.hr ili direktno u školi Agora. Budite kreativni i pridružite nam se!

www.agora.hoola.hr

Večeras smo od pomoraca BRODOSPAS "SUN" primili e-mail koji bi htijeli podjeliti sa posjetiteljima portala.

E-mail glasi ovako:

"Postovani ! 
 Subota večer, nekih 20,00h, ja i kolega šetamo prekrasnom rivom 
vašeg tajanstvnog i ljepog mjesta, Inače smo po profesiji pomorci 
i trenutno se sa brodom nalazimo u Vašem Brodogradilištu.
Ukoliko se zaželimo lipe muzike i izvornog interijera, 
svoje slobodno vrijeme nakon šetnje iskoristimo odlaskom u 
konobu Katakombe. Te dotične večeri bili smo ugodno iznenađeni 
ulaskom u prostor objekta, kad tamo raspjevane mačkare, osjetilo 
se na samom početku da je to organizirana skupina kojima odajemo 
jednu notu zahvale domaćinstva nas kolega pomoraca, sa kojima smo 
se do ranih jutarnjih sati zabavljali. U nadi da će te ovaj tekst 
i fotke objaviti na Vašem portalu unaprijed zahvaljujem, 
Puno uspjeha u radu pomorci BRODOSPAS "SUN"!"

CRES  Na jedinoj benzinskoj crpki u Cresu od kraja prošle godine  više nije moguće kupiti gorivo Eurosuper 98, požalio se Mario Vuić, a  koliko je uspio doznati u Ini, to više neće ni biti moguće.

Stoga svi koji  u svoja vozila žele utočiti ovu vrstu benzina moraju do 56 kilometara  udaljenog Malog Lošinja, ili nešto bliže Nerezine gdje je Tiffonova benzinska.
U riječkom uredu Ine gdje se Vuić požalio na ovo zakidanje potrošača, i nisu iskazali preveliko razumijevanje, tek konstatacija da se ta  vrsta goriva malo troši, kaže Vuić te dodaje da u Cres nije stiglo ni novi  kvalitetniji Eurosuper 95, za koji mu je bilo rečeno da će biti u ponudi  kao nadomjestak za isključivanje Eurosupera 98. 

– Na creskoj benzinskoj imaju pet tankova, zašto jedan ne može biti  za Eurosuper 98, teško je razumjeti, posebno što cisterne dostavljaju tu  vrstu goriva na otočje jer ga se može kupiti u Malom Lošinju. To je posve apsurdno, kaže Vuić i zaključuje kako Ina stalno povećava cijenu  goriva, a potrošači na otoku uz to nemaju ni mogućnost u svoja vozila  utočiti gorivo koje vozači u ostatku Hrvatske mogu.

MALI LOŠINJ, ŠIBENIK  – Mali Lošinj jedan je od devet gradova u kojem je održan miran prosvjed ribara kojim se izražava nezadovoljstvo sveukupnom situacijom u ribarstvu, a na Novoj rivi okupilo se nešto preko stotinu ribara i građana koji su im došli dati podršku.

Organizator prosvjeda Stipe Nedoklan, predsjednik Sekcije ribarstva, akvakulture i poljodjelstva Udruženja obrtnika Cres-Lošinj i Ivan Fabijanić zadovoljni su odazivom i kažu kako organizacijom prosvjeda žele dati doprinos za opstanak hrvatskih ribara i hrvatskog ribarstva:

– Vjerujemo da će nadležni shvatiti ozbiljnost naših zahtjeva i potrebu da se kod kreiranja od strategije ribarstva preko zakona do pravilnika i očevidnika, trebaju uključiti sami ribari. Dovedeni smo pred rub potopa, u naše brodove prodire more, ali nećemo se pustiti, borit ćemo se za svoje pravo na rad i da živimo od svog rada, kazao je Fabijanić.

Na šibenskoj rivi na prosvjedu se okupilo oko 300 ribara sa 50-ak brodova. Ustvrdili su da je neodrživo stanje u tom sektoru generirano lošim odlukama vlasti, a za opstojnost ribarstva spremni su se boriti i blokadama luka. 

To pokazujemo danas našom brojnošću, a pokazat ćemo još žešće bude li trebalo. Prosvjedujemo jer ne možemo raditi. Sadašnji propisi doveli su nas do toga.

Umjesto da lovimo ribu, mi bi zahvaljujući birokratima koji donose propise a da sa ribarstvom veze nemaju, trebali cijele dane sjediti u kabini i ispisivati papire ili da svaki od nas zaposli po jednog administratora na brodu – istaknuo je Goran Jabuka iz udruge profesionalnih ribara »Naše more«.  

Nastavi li im država otkidati kruh iz usta umjesto da potiče ribarstvo, poručili su »najbolje da Jadranka Kosor i nas pošalje u mirovinu pa joj eno brodovi, neka ih proda Talijanima kao što su sve do sada prodali«.

Ovo je video snimak dijela prosvjeda na Lošinju:

Kada je o aromaterapiji riječ, zima je jednostavno nezamisliva bez citrusnih eteričnih ulja: naranče, mandarine, limuna. Mandarina stvara radosnu, a naranča blagdansku atmosferu, dok nas limun čuva od prehlada. Citrusi nose energiju sunca koja nam nedostaje tijekom zimskih mjeseci.

Na radionici ćemo Vam donijeti nekoliko jednostavnih receptura pomoću kojih možete stvoriti sunčani ugođaj u zimskim danima.

Kako napraviti mirisni osvježivač prostora za dom, automobil i ured ?

Doznajte kako eterična ulja djeluju na živčani sustav, te kako se uz njihovu pomoć opustiti ?

Posebni naglasak stavljen je na djecu i eterična ulja koja njima najbolje odgovaraju, napravite mirisnu animaciju dječje sobe.

U veljači je tema povezanost aromaterapije i proljetnog čišćenja. Očistite svoj radni i životni prostor, te naučite spravljati prirodne pripravke za čišćenje.

Aromaterapeut: Anamarija Pažin Morović
LAURUS – Studio za aromaterapiju
www.laurus-studio.com

Popularni sinonim za eterično ulje mandarine je „ulje dječje radosti“.
Djeca obožavaju citrusna eterična ulja !

„Noć lošinjskih kolekcionara“ u palači Fritzy započet će u 18. sati, postavljanjem i razgledavanjem izložbe lošinjskih kolekcionara. U 20. sati održat će se predavanje o kolekcionarima Lošinjskog muzeja, dok u nastavku programa slijedi ugodno druženje do kasnih večernjih sati.  Ulaz je, naravno, besplatan.

MALI LOŠINJ  Ukoliko se talijanski brodar "Seafirm Shipping Ltd." u roku od 15 dana ne izjasni potvrdno oko podmirenja 400 tisuća američkih dolara potraživanja pomorcima teretnog broda "Generoso", koji se od svibnja 2010. nalazi na vezu u Brodogradilištu Mali Lošinj, Sindikat pomoraca Hrvatske pokrenut će sudski proces za arestiranjem – zaustavljanjem broda, potvrdio je za Hinu tajnik SPH Predrag Brazzoduro.

Tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Predrag Brazzoduro, zajedno s predstavnicima Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, posjetio je jučer tijekom poslijepodneva u Malom Lošinju jedanaestoro ruskih pomoraca, posadu teretnog broda "Generoso". Brod je, nakon što su u lipnju dovršeni svi popravci u Brodogradilištu Mali Lošinj, bio primoran ondje i ostati jer vlasnik, talijanski brodar "Seafirm Shipping Ltd.", nije uspio podmiriti troškove remonta brodogradilištu, niti je isplatio posadu, kojoj od svibnja do danas duguje ukupno 400 tisuća američkih dolara za plaće i doprinose. Na telefonski upit o zaključcima razgovora s predstavnicima ruskog veleposlanstva i posadom, Brazzoduro je kazao da će zapovjedništvo broda tijekom tjedna poslati zahtjev brodovlasniku u kojem će zatražiti hitnu isplatu svih potraživanja, bez daljnjih pregovora.

Još jedna teška priča, u moru pretužnih, kojima smo svakodnevno svjedoci, odvija se već devet mjeseci na brodu »Generoso« gdje na mrtvom vezu u lošinjskom škveru živi jedanaest pomoraca iz Rusije, kojima plaću ne daje poslodavac iz Italije. Od svibnja prošle godine, kada je brod brodara Seafirm Shipping Ltd. iz Venecije došao na popravak u lošinjsko Brodogradilište pomorci dobivaju samo novac za hranu, a brodar ih »hrani« i uvjerenjima da će im plaće isplatiti. Iako im je vjera u to sve slabija, ona im jedino preostaje i odlučni su da na brodu ostanu sve dok ne dobiju svoj novac. U međuvremenu dok čekaju svojih 400 tisuća dolara, treba u okruženju broda i škvera preživjeti, ostati stabilan, ali kako kaže kapetan Nikolay Znamenskiy sve je teže.

– Situaciju je sve teže psihički podnositi, stres prijeti eksplozijom, na brodu je jedanaest ljudi različitih dobi, interesa, puni nezadovoljstva, razočarenja, bojazni za svoje obitelji koje trebaju njihovu pomoć, a mi je ne možemo dati, već pomalo očajan komentira zapovjednik Znamenskiy. U pomoć su, uz Sindikat pomoraca, pozvali i svoju ambasadu, pa je njihov predstavnik jučer posjetio posadu. 

Ali sve je to slaba utjeha ljudima koji devet mjeseci nisu vidjeli svoje najbliže. A odvajanje uzima danak, dvdesettrogodišnjeg Andreya Khapova, ostavila je zaručnica, neizvjesnost i duga razdvojenost učinila je svoje. Andrey kaže kako se čuje s roditeljima, trpi situaciju i nastoji u sebi poticati nadu da će na kraju sve biti dobro. Nije mogao zamisliti da je ovakvo nešto uopće moguće. Ni njegov kolega, treći časnik palube Saukov Konstantin, nakon deset godina plovidbe nije ni pomišljao da će na mrtvom vezu biti vezan devet mjeseci, a netom prije putovanja se oženio, planovi o djeci, odlasku kući, odgađaju se do daljnjeg. Upravitelj stroja Vladimir Kabanov pomorac je 30 godina, ovakvo što nije mogao zamisliti i kaže kako je doživio promjenu za koju je isto mislio da nije moguća. 

– Više ne vjerujem nikom. Za mene je ovo preteško iskustvo. Oduvijek sam vjerovao ljudima, vjerovao sam i Talijanu da će nam isplatiti plaće, ali vjera se istopila u ovom čekanju bez kraja, rezignirano komentira Kabanov, čija obitelj proživljava pravu dramu jer je supruga zbog sloma živaca u bolnici, pa za osjećaje koje proživljava ni ne nalazi riječi. Guseyn Musaev ima četiri kćeri, to da svojoj djeci i supruzi ne može poslati novac za njega je prestrašno. 

– S djecom i ženom čujem se telefonom, jako je teško. Najteže je ovo čekanje. Svaki dan je isti, nastojim se organizirati u ovim uvjetima, treniram, učim engleski, izađem u mjesto, svi se trudimo biti OK, ali nervoza raste, predugo sve ovo traje, kaže Musaev.

MALI LOŠINJ  Jedanaest pomoraca na teretnom brodu Generoso, koji plovi pod ciparskom zastavom, brodara Seafirm Shipping Ltd iz Venecije i managera kap. Giuseppe Patella, od svibnja prošle godine nisu dobili plaću, a od tada su i »stanovnici« Malog Lošinja, budući je brod u lošinjskom brodogradilištu, koje kao ni pomorci ne uspijeva od brodara podmiriti svoja potraživanja.

Naime, na brodu su obavljeni radovi koji su bili završeni još u lipnju, ali Brodogradilište za sada još ne uspijeva naplatiti potraživanja.

Ovaj mjesec intenzivirali su se i dolasci predstavnika sindikata, koji s upravom Brodogradilišta i posadom broda zajednički pokušavaju iznaći optimalna rješenja i od brodara dobiti svoj zarađeni novac. Posada od brodara potražuje gotovo 400 tisuća dolara. 

Neizvjestan ishod

Tako su prije par dana posadu broda posjetili Predrag Brazzaduro tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske i koordinator ITF-a za Hrvatsku i inspektor ITF-a Milko Kronja, a dolazak Brazzadura najavljen je i za danas kada se očekuje i dolazak predstavnika ruske ambasade, budući da su svih 11 članova posade Rusi. 

Brazzaduro navodi da ova situacija kada se brod zadržava kako bi se naplatila dugovanja brodara nažalost nije specifična i rijetka budući da je među brodovljem i brodarima u našem moru i onih upitne kvalitete i slabe reputacije, što rezultira velikim problemima.  

Podsjeća na slučaj broda Falak G koji je upravo okončan nakon pet godina, ili na slučaj egipatskog broda Serine, koji se nasukao kod Unija u siječnju 2008. godine, a sada je na mrtvom vezu u Šibeniku i posve je jasno da potraživanja pomorci s tog broda neće uspjeti realizirati. 

U najnovijem slučaju broda u lošinjskom Škveru, Brazzaduro se ipak nada sretnijem završetku priče. 

Novi brod

Navodno je brod već namijenjen za prodaju.

Za razliku od dosadašnjih brodova koji su zasustavljani zbog neplaćanja dugova, ovdje se radi o relativno novom brodu, izgrađenom u Kini 2005. godine, ali čini se da se ne može postići cijena kojom bi brodar podmirio sva dugovanja. Kako ne bi posegnuo u svoj džep, pokušava smanjiti potraživanja, među ostalim tražeći od pomoraca da pristanu na polovicu iznosa za plaće. 

– Najgore je rješenje da brod stoji, od toga nema nitko koristi, ni brodar, ni pomorci, ni Brodogradilište ni ostali vjerovnici i svi trpe štetu, kaže Brazzaduro i kao još jedino pozitivno u cijeloj ovoj priči izdvaja to da je komunikacija Brodogradilišta i posade otvorena i pozitivna te da brodar za sada uredno mjesečno dostavlja sredstva za prehranu posade.

No, to je slaba utjeha pomorcima koji su bez plaće od svibnja, a umjesto plovidbe morima, već  devet mjeseci upoznaju Mali Lošinj gdje su usidreni.

Projektu »Zajednica koja brine«, lošinjske nevladine udruge, Centra za zdravo odrastanje – Idem i ja, odobrena su sredstva europskog fonda IPA za povećanje i razvoj ljudskih potencijala zajednice u visini 97 tisuća eura.
Program obuhvaća formiranje kluba mladih, potom osnaživanje institucionalnih mehanizama edukacije i strateškog planiranja koja se planira provoditi kroz aktiviranje Savjeta mladih i Povjerenstva za ravnopravnost spolova, a treći segment programa je informatička eduakcija koja se prvenstveno namjenjuje nezaposlenima i osigurava certifikat koji se upisuje u radnu knjižicu.

Centar provodi  programu u suradnji s Gradom Malim Lošinjem kojem je partnerska obveza osigurati prostor, te je upravo u tijeku rješavanje tog dijela, pri čemu je Grad obećao prostor u sklopu poslovnog kompleksa Bočac, doznajemo do izvršne direktorice Centra »Idem i ja« Bojane Genov.

– Vjerujem da ćemo za najviše mjesec dva imati opremljen prostor i da ćemo u Malom Lošinju dobiti mjesto kakvo mladima sada nedostaje. Posljednjih nekoliko godina imali smo stalne upite u Centru, o tome gdje bi mladi mogli kvalitetno i stukturirano provoditi slobodno vrijeme.

Mladi su marginalizirana skupina, posve nestaju nekomercijalni sadržaji za mlade, preostaju im kafići i vjerujemo da ćemo sadržajima u budućem Klubu mladih nadomjestiti sadašnju prazinu. Bit će to prostor opremljen kompjutorima, videoprojektorom, glazbenom opremom, u kojem će sadržaji biti vođeni i strukturirani.
Kroz osnaživanje institucionalnih mehanizma cilj nam je, do sada pretežno dekorativna tijela – Savjet mladih i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova, aktivirati kako bi se realizirala njihova zakonom definirana svrha jer oba ova tijela trebaju biti od koristi i građanima i vlasti, navodi Genov. 

Osim ovog projekta tijekom ove godine u Centru »Idem i ja« planiraju u funkciju staviti godinama zapuštenu zgradu nekadašnje škole u mjestu Sveti Jakov, koju im je Grad dao na korištenje. Nakon sanacije objekta tu planiraju organizirati proljetne i ljetne škole aktivnog građanstva i ekološke radionice za mlade, koje Centar provodi već tri godine u suradnji s organizacijama iz Hrvatske, Srbije i BiH.

Ove godine nas očekuje 9 ludih i nezaboravnih vikenda..... Prvi vikend se održava u hotelu HELIOS i početak je u 21:00h,
Ove godine se grupica entuzijasta potrudila da vas dočeka sala u maškaranom štihu + sređena bina i light show kako bi ugođaj za plesnjak bio još bolji....
Zabavljat će vas band Macaklini i lokalni maestro Dj M Sea jay...
ULAZ JE BESPLATAN , A ZABAVA JE ZAGARANTIRANA!!!

Vidimo se....

U terminu od 11.02. do 17.04.2011., Lošinj Hotels&Villas svojim gostima nudi mogućnost besplatnog prijevoza na relaciji Zagreb – Mali Lošinj – Zagreb. Sve što trebate učiniti jest rezervrati smještaj u jednom od objekata grupe Lošinj Hotels&Villas.

Ugodite svim svojim osjetilima i upoznajte čari otoka vitalnosti zimi i u rano proljeće. Prepustite se mirisima, okusima, zvucima i prirodnim ljepotama kojima obiluje lošinjski arhipelag.

Polazak je svakog petka u 15.30 sati s Autobusnog kolodvora Zagreb, peron 502 (zadnji polazak je 15.04.2011.)., a povratak nedjeljom u 16.00 sati iz Malog Lošinja (ispred hotela Aurora).

Za više informacija pogledajte: http://www.losinj-hotels.com/hr/nase-posebne-ponude/posebne-ponude/autobusna-linija-zagreb-losinj

Jedan je radnik poginuo, a dva su teže ozlijeđena u urušavanju građevinskog materijala tijekom radova na dogradnji kuće u starom dijelu Malog Lošinja.

Poginuo je 35-godišnjak iz Nedelišća, a teško ozlijeđeni 37-godišnjak iz Dragoslavca i 28-godišnjak iz Čakovca helikopterom su prebačeni u riječki KBC, gdje su zadržani na liječenju.

Iz hitnog trakta riječkog KBC je izvješćeno da je nad njima obavljen pregled CT-om a sad se nalaze na operacijama. Detaljniji podatci o njihovim ozljedama su za sad nedostupni, ističu u KBC-u

Što se točno dogodilo na gradilištu u malološinjskoj Ulici Šime Kvirina Kozulića na broju 55 pokazat će očevid policije i inspektora rada najavljen za ujutro. Za sada se ispred objekta nalazi kamion pun građevinog materijala, a dosta materijala urušilo se i unutar kuće. Nagađa se da su se urušili zidovi od cigle. No, s obzirom da je pao mrak, a kuća nije osigurana od daljnjeg urušavanja, očevid je morao biti odgođen do jutra.  

 Sva trojica stradalih radnika bili su na radovima u Malom Lošinju angažirani su preko građevinske tvrtke D.&A. iz Nedelišća.

Nova investicija namijenjena je za obnavljanje i dokategorizaciju hotela Punta u Velom Lošinju u turistički objekt sa četiri zvjezdice. Radovi će započeti u jesen 2011. godine, a novo obnovljeni hotel će svoje prve goste primiti u svibnju 2012. godine.

Potpuna investicija Jadranka hotela d.o.o., koja iznosi 80 milijuna eura, trebala bi biti realizirana s 2013. godinom kada bi turistički objekti iz zone Čikat, Mali Lošinj, bili u potpunosti obnovljeni i prenamijenjeni u kategorije od 4* i 5* s novim centrom za talasoterapiju. Do sada je u obnavljanje i podizanje kvalitete turističke ponude Lošinj Hotels & Villas utrošeno preko 30 milijuna eura – 2008. godine 18,5 milijuna u hotel Aurora te 2009. godine 16,9 milijuna u hotel Vespera.

Jadranka hoteli će 2010. godinu završiti s ostvarenih 416,000 noćenja što je 7% bolje u usporedbi s prethodnom godinom. Očekuje se ostvarivanje ukupnih prihoda u iznosu od 144 milijuna kuna, što predstavlja rast od 5%.
«Nova investicija logičan je slijed poslovnih aktivnosti obzirom na dobre rezultate postignute i tijekom ove godine.Obzirom na gospodarske trendove te oporavak kupovne moći na našim ciljanim, europskim tržištima, projeciramo da će 2011. godina rezultirati još boljim brojkama. Naš glavni cilj je pozicionirati Lošinj Hotels & Villas u hotelsku grupaciju koja može ponuditi tailor made odmor za svakoga gosta te osigurati da sezona na Lošinju traje tijekom svih 12 mjeseci.”, izjavio je Damir Mlacović, član Uprave Jadranka hotela d.o.o.

Lošinj Hotels & Villas početkom prosinca otvara u središtu Zagreba, na atraktivnoj lokaciji u Gundulićevoj 18, svoj proactive sales office gdje će se gosti moći uz pomoć stručnog osoblja upoznati s atraktivnim ponudama LH&V. Zagrebački ured otvara se sa zadatkom upoznavanja tržišta s ponudom Lošinj Hotels & Villas i podsjećanjem na Lošinj kao jedinstvenu mikroklimatsku destinaciju na Jadranu atraktivnu za odmor tijekom cijele godine.

Kome i koliko će biti povećane, a koliko smanjene plaće u lošinjskoj gradskoj upravi, nije precizirano na Gradskom vijeću kod usvajanja koeficijenata za obračun plaća, a koji su nakon izglasavanja u Vijeću usklađeni sa Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi. Naime, vijećnik Petar Goleš (SDP) inzistirao je na tom pitanju, ali odgovor nije dobio budući da obrazloženje sadrži nove koeficijente za obračun plaća, ali ne i pojedinačne iznose koje su djelatnici u gradskoj upravi imali do sada, kao ni iznose koje će imati ubuduće temeljem novih koeficijenata. Goleš je u raspravi kazao kako usklađenje koeficijenata sa zakonom ne bi smjelo rezultirati time da se nekima plaće značajno smanje, a nekima značajno povećaju. Takvu je mogućnost odbacila pročelnica Mirta Lozančić koja je u pojašnjenju među ostalim istakla:

– Smisao nije povećanje plaća niti predviđanje novih radnih mjesta, nego obveza usklađenja sa zakonom, a sveukupni iznos za plaće neće se promijeniti, kazala je pročelnica Lozančić te istakla da, iako su plaće i njihova visina česta tema, u lošinjskoj gradskoj upravi za tu se namjenu troši manje sredstava nego što zakon dopušta. Tako je po zakonu definirano da masa sredstava za plaće ne smije prelaziti 20 posto proračunskih prihoda bez potpora. Dvadeset posto osnovnih prihoda za lošinjski proračun iznosi 9,3 milijuna kuna, a za plaće je predviđeno 5,5 milijuna kuna, što je 11 posto prihoda. Pročelnica Lozančić kazala je i kako se pojavljuju priče da se plaće isplaćuju iz nenamjenskih sredstava, a da to nije istina, potkrijepila je brojkama:

– Plaće se isplaćuju iz općih prihoda, oni su do sada ostvareni u visini 21 milijun kuna, dok opći rashodi iznose 20 milijuna kuna, stoga nema govora da se plaće pokrivaju iz nenamjenskih sredstava, kazala je Lozančić. Navela je i da će s obzirom na obavezu usklađenja sa zakonom i uvođenja novih koeficijenata doći do manjih izmjena, ali samo za nekoliko radnih mjesta u gradskoj upravi, a kako se ne bi mijenjala ukupna masa sredstava namijenjenih za plaće, dosadašnja osnovica za obračun plaće se s 4.944 kune, smanjuje na tri tisuće kuna.

I. CUPAĆ MARKOVIĆ

Cilj treninga je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za organiziranje i upravljanje aktivnostima sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka, a predstavnice i predstavnici civilnih udruga tijekom dva dana će imati prilike pobliže upoznati pravne okvire sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka na lokalnom i nacionalnom nivou te razviti svoje vještine u planiranju, organiziranju i upravljanju aktivnostima sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka.

„Sudjelovanje u procesima donošenja odluka jedan je od ključnih oblika građanskog aktivizma. Drago nam je da je na ovom treningu TACSO ured u Hrvatskoj uspio okupiti ljude iz cijele Hrvatske, podjednako iskusne aktiviste i aktivistice, kao i one koji se tek upuštaju avanturu rada na društvenoj promjeni,“ izjavila je Aida Bagić, savjetnica TACSO projekta (Tehnička pomoć organizacijamacivilnogdruštva)u Hrvatskoj.

Nakon što se prije nepuna dva tjedna u Zagrebu okupilo stotinjak predstavnika organizacija civilnoga društva iz Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Srbije i Turske na regionalnoj konferenciji „Sustavi osiguranja kvalitete za organizacije civilnog društva“,TACSO ured u Hrvatskoj ovim treningom nastavlja s programom pružanja tehničke potpore organizacijama civilnoga društva sa svrhom jačanje njihove uloge u demokratskim procesima u njihovim zemljama. U sklopu programa, prije nekoliko dana,  završen je i jednodnevni trening u Splitu o strateškom razvoju organizacija civilnog društva koji su vodili Ranko Milić iz udruge Split zdravi grad i Teo Petričević iz Autonomnog centra – ACT, udruge iz Čakovca.

Trening u Velom Lošinju vodit će Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije (CMS)  i Jelena Jovanović iz udruge Plavi svijet.

Roko Palmić novi je savjetnik za unapređivanje prodaje i marketinga Lošinj Hotels & Villas, izvijestili su iz ove tvrtke koja djeluje u sklopu grupe Jadranka d.d. Palmić je do sada obnašao dužnost direktora prodaje i marketinga zagrebačkoga hotela The Regent Esplanade, gdje je radio od 2004. do 2010. godine. U Esplanadu je došao s pozicije direktora prodaje i marketinga austrijskih luksuznih hotela Hotel Sacher Wien.

Analiza i identifikacija prodajnih mogućnosti te razvoj i primjena nove prodajne strategije na domaćem i stranim tržištima, a paralelno s tim razvijanje strategije za dugoročno promicanje branda, kao i proizvoda i usluga Lošinj Hotels & Villas branda, prve su zadaće i ciljevi novog savjetnika Roka Palmića. Uz to, zadužen je i za otvaranje zagrebačkoga predstavništva Lošinj Hotels & Villas gdje će se moći upoznati s ponudama i uslugom te ostvariti promotivne pogodnosti. Palmić će biti uključen i u razvoj strategije za obnavljanje i osmišljavanje ponude hotela i vila čija je rekonstrukcija i dokategorizacija u planu do 2013. godine. Dosad su već rekonstruirani hoteli Vespera i Aurora, a predstoji rekonstrukcija hotela Punta, Bellevue, Alhambra i Helios. Inače, Jadranka hoteli su 2007. Europskom bankom za obnovu i razvoj pokrenuli investicijski ciklus vrijedan više od 80 milijuna eura.

U priopćenju Palmić ističe kako Lošinj Hotels &Villas ima puno potencijala za velike turističke rezultate, a da je njegov cilj putem zagrebačkog ureda podići razinu svijesti o ponudi na kontinentu te podsjetiti na brojne lošinjske vrijednosti i vrhunsku uslugu koji će zadovoljiti i najzahtjevnije goste.

Uz ovu promjenu, iz Jadranka hotela d.o.o. izvješćuju da je voditeljica odnosa s javnošću hotelske grupacije Lošinj Hotels & Villas Vesna Hocenski imenovana glasnogovornicom.

– Pozicija glasnogovornice otvorena je s ciljem slanja brze, potpune i točne informacije kako na domaće, tako i na strana tržišta. S obzirom na aktivne pripreme za nadolazeću sezonu, cilj nam je slati integriranu poruku svim dostupnim komunikacijskim kanalima kako bi se Lošinj ponovo prepoznao kao destinacija, a LH&V ponuda kao mješavina visokokvalitetne usluge i vrhunskog odmora – navodi Vesna Hocenski.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

U petak, 22. listopada 2010, na Hrvatskim danima turizma 2010., održanima u Rovinju, hrvatska spa&wellness tvrtka Biokozmetika osvojila je nagradu „Cuvari tradicije hrvatskog wellnessa - autohtoni wellness centar“ za najbolji wellness centar u hotelu Aurora iz Malog Lošinja.

Povodom dobivene nagrade, Tomislav Zebic, direktor tvrtke Biokozmetika zahvalio se hotelu Aurora te izjavio: „Izuzetno smo pocašceni ovom nagradom i zahvaljujemo Ministarstvu turizma, Hrvatskoj turistickoj  zajednici i Hrvatskoj gospodarskoj komori što su prepoznali naše napore i postignuca u razvoju wellness i spa koncepta u Hrvatskoj. Svjesni smo cinjenice da kao najveca wellness tvrtka u Hrvatskoj imamo  posebnu odgovornost te se obavezujemo na daljni razvoj hrvatskog wellness turizma i wellnessa kao takvog.“

Od 2003. godine, tvrtka Biokozmetika ekskluzivni je zastupnik [ comfort zone ] wellness centara u Hrvatskoj, te pod svojim upravljanjem ima 7 wellness centara diljem Hrvatske. Pod jedinstvenim [ comfort zone ] space konceptom upravlja spa i wellness centrima u hotelima Bellevue Dubrovnik, Dubrovnik Palace, Excelsior Dubrovnik i Grand Bonavia Rijeka; dok pod konceptom [ comfort zone ] spa & wellness vodi spa centre «World Class Fitness Academy» u Hypo centru Zagreb i hotelu Westin Zagreb te u hotelu Aurora Mali Lošinj.

Biokozmetika, osnovana 1977. godine kao obiteljska tvrtka, danas drži vodecu poziciju na tržištu profesionalne kozmetike, opskrbljujuci kozmetickim proizvodima više od 700 kozmetickih salona i wellness centara, surađujuci sa svim velikim parfumerijama, drogerijama, ljekarnama te trgovackim lancima. Linija proizvoda za depilaciju Cupko tvrtke Biokozmetika predstavljena je tržištu 1982. godine te je i danas tržišni lider u svojoj kategoriji proizvoda, dok je u isto vrijeme jedini domaci proizvod tog tipa na hrvatskom tržištu. Osim [comfort zone ] spa & wellness koncepta, Biokozmetika je zastupnik poznatih kozmetickih brendova poput Alessandra, Marie Galland i Xanitalie, a na podrucju dodatne opreme i materijala, tvrtke Imetec, Ro.ial, Nilo i Fisioline. Tvrtka također nudi i profesionalnu liniju proizvoda pod vlastitom robnom markom – Biokozmetika Professional.

- Moj osobni interes u istraživanju uvijek su bili sisavci. Tijekom studija najčešće su to bili sitni sisavci, miševi, voluharice... Također, duže vrijeme bavio sam se i istraživanjem šišmiša, još jedne slabo poznate i relativno zanemarene skupine izuzetno zanimljivih životinja. Kitovi (kao skupina, Cetacea) posebno su me zanimali, no prilika za sudjelovanje u istraživanjima bilo je veoma malo prije 20-ak godina pa sam se godinama bavio "istraživanjem na papiru" tj. pregledom stare literature, zaboravljene ili nikad pročitane od strane drugih istraživača. Čitanjem i pregledom knjiga, radova, izvještaja i slično već sam tada shvatio da se u Jadranu pojavljuje mnogo više vrsta nego što smo bili navikli čuti - govori diplomirani inženjer biologije-ekologije.

Holcer kaže kako se redovan monitoring morskih sisavaca odvija samo u Piranskom zaljevu, Lošinju i Visu, te kako misli da je populacija koja obitava u tom području relativno stabilna. Za ostala područja je, kaže, teško ocijeniti trend rasta ili opadanja populacije jer se s njom tek upoznaje.

Izazovi opstanka populacije dupina u Jadranu

Delfini Photo wikipedia

- Od onih tradicionalnih - namjernog ubijanja, koji su na sreću sve rjeđi i sve češće javno osuđivani, preko onih svima poznatih kao što su slučajni ulov u ribarske alate i/ili nedostatak plijena zbog prelova pa sve do onih novijeg datuma kao što su uznemiravanje i zagađenje okoliša raznim otpadom (posebice plastikom), kemijskim spojevima (koji uzrokuju direktno trovanje i/ili fiziološke promjene u organizmu) i bukom.

2007. godine objavio je znanstveni rad na temu pojavnosti Cuvierovog kljunastog kita (Ziphius cavirostris) u južnom Jadranu. Do te je godine tamo zabilježeno 11 jedinki kitova (5% ukupnog zabilježenog broja u Mediteranu), na temelju čega ste zaključili da je Jadran potencijalno značajno stanište ove izuzetno rijetke vrste. Posljednjim, medijski izuzetno popraćenim, istraživanjem Jadrana iz zraka ponovno je zabilježena pojava ovog skrovitog sisavca.

- Cuvierov kljunasti kit kozmopolitska je vrsta koja živi i u Sredozemnom moru. S obzirom da je Jadran dio Sredozemnog mora, pojavljivanje ove vrste svakako nije čudo. Međutim, ono što utječe na brojnost i distribuciju ove vrste su ekološki uvjeti koje ova vrsta treba za svoj život, prije svega to su područja sa dubinom od preko 1000 metara i raznovrsnim dnom u dubini (kao što su podmorski strmci i slično). Cuvierov kljunasti kit hrani se uglavnom glavonošcima i dubokomorskom ribom koje lovi na velikim dubinama, a pod morem ostaje u prosjeku preko sat vremena. Periodi ventilacije, tj. izmjene zraka u plućima i oksigenacija krvi ne traju toliko dugo, a nisu niti druželjubivi, pa ih je teško opaziti na površini. Također, njihova brojnost općenito nije velika. Zbog svega toga za upoznavanje rasprostranjenosti ove vrste potrebno je provesti mnogo vremena na otvorenom moru, a niti tada rezultati nisu sigurni. Ono što smo u svom radu nagovijestili je činjenica da se ova vrsta pojavljuje u Jadranu i to češće nego što bi se očekivalo. Takav zaključak donijeli smo temeljem usporedbe broja nalaza uginulih životinja u Jadranu i Sredozemnom moru jer su opažanja životinja na moru u Sredozemlju rijetka, a u Jadranu do tada nepostojeća. Naše opažanje četiri jedinke u najdubljem dijelu Jadrana, upućuje da smo imali pravo kad smo govorili o Jadranu kao o staništu Cuvierovog kljunastog kita. Međutim, govoriti o brojnosti ili zaključivati kako su oni u tom dijelu trajno nastanjeni još neko duže vrijeme neće biti moguće - kaže Holcer.

Sredozemna medjevdica se vratila u Jadran?

Sredozemna medvjedica u Jadranskom moru Photo Pixsell

- U našim medijima dominira potreba za senzacionalnim otkrićima. Trenutno prevladavajuće mišljenje kako se "sredozemna medvjedica vratila u Jadran" uglavnom je rezultat potpuno nekritičkih izjava raznih pojedinaca i senzacionalnih naslova. Iako osobno ne pratim "medijski razvoj situacije", ono što znam je da u području Istre i Kvarnera obitava jedna sredozemna medvjedica. Njezino pojavljivanje u tom području prvi puta smo zabilježili 12.6.2005. u blizini Silbe. Od tada povremeno pratimo njezina opažanja. Životinja je tada vjerojatno bila mlađa jedinka koja se u potrazi za životnim prostorom uputila, vjerojatno iz Grčke, prema Jadranu te je došla do sjevera. Prvih godina njezina opažanja bila su u širem području, što upućuje da je tražila određenu mikrolokaciju potrebnu za sakrivanje i odmor, te se "skrasila" u području rta Kamenjak u Istri. S obzirom da se ova životinja relativno redovito opaža, njezine fotografije i videosnimke obilaze medije stvarajući privid da se radi o većem broju jedinki, a napisi tipa "adriana se vratila" stvaraju potpuno krivi dojam o tome da se sredozemna medvjedica kao regionalno izumrla vrsta "vratila" u područje prijašnjeg obitavanja te da sada u Jadranu postoji nekakva populacija dovoljna za ponovno naseljavanje prijašnjeg područja obitavanja. Činjenica je da nemamo dokazima potvrđena opažanja više od jedne medvjedice jer fotografije kojima raspolažemo nisu dovoljne kvalitete da bismo mogli napraviti identifikaciju jedinki, a također, koliko je meni poznato, nema fotografija medvjedice snimljenih na dva različita mjesta u isto ili slično vrijeme. Znam također da je spilja u kojoj navodno živi ova medvjedica pod video nadzorom, no o rezultatima nadzora ne znam ništa, iako vjerujem kako bi u javnost bile puštene neke fotografije kad bi postojale. Svjestan sam da postoje informacije i o brojnim "opažanjima" i u drugim dijelovima Jadrana, no zanimljivo je kako u ovom dobu informatičke revolucije kada svatko ima fotoaparat, mobitel i slično te kada postoje stalne "akcije" koje prikupljaju informacije o "prisutnosti medvjedice na raznim dijelovima Jadrana", javnosti nije prezentirana niti jedna dokazom potvrđena informacija o opažanju. Stoga mislim da se i u ovom slučaju radi uglavnom o opažanjima trupaca, odbačenih guma i boca, riba, dupina i slično te, veoma rijetko, o pojedinačnim sredozemnim medvjedicama "u prolazu".

Tehnologije i metode proučavanja morskih sisavaca

- Ovisno o "pitanju" koje postavljate prilikom istraživanja i vaše se metode razlikuju. Glavna metoda koju koristimo je fotoidentifikacija - prepoznavanje pojedinih životinja temeljem izgleda i fotografije njihove leđne peraje. Mnogo smo o tome govorili pa neću duljiti, no svaka peraja različita je pa se može koristiti za identifikaciju. Na individualnom prepoznavanju temeljimo dobar dio ostalog rada - utvrđivanje područja obitavanja, istraživanje društvene strukture, sastava skupina i međusobnih društvenih i srodstvenih odnosa, područja od posebne važnosti i slično. Također, fotoidentifikacija nam služi i za procjenu brojnosti vrste u određenom području metodom mark/recapture, koja nam daje procjenu brojnosti temeljem brojnosti ponovnog ulova obilježenih životinja. U ovom slučaju se prvo fotografiranje može zapravo smatrati obilježavanjem životinje, a svi ponovni susreti ponovnim ulovom. Ove godine smo se prvi puta koristili i metodom procjene brojnosti putem transekta i prebrojavanja iz zraka. Transekte (linije preleta) smo stratificirali prema poznavanju područja istraživanja i biologije istraživanih vrsta te smo posebno opremljenim avionom na visini od oko 200 metara preletjeli gotovo 20.000 km po cijelom Jadranu. Prilikom susreta bilježili smo kut opažanja jedinki ili skupine (temeljem čega se izračunava udaljenost od linije preleta) te, naravno, vrstu i broj jediniki. Naknadnom analizom prikupljenih podataka pomoću određenih modela moguće je procijeniti brojnost, u ovom slučaju dupina i morskih kornjača u Jadranu. U istraživanju također i fizički prikupljamo uzorke s uginulih životinja - tkiva za razne analize (DNA, toksikanti, biomarkeri, stabilni izotopi, masne kiseline i sl), sadržaj želuca (prehrana) i slično - govori kustos Prirodoslvnog muzeja.

Edukacije kao zvijezda vodilja

- Priča o edukacijskom centru i edukaciji stara je koliko i Plavi svijet. Od samog početka edukacija nam je bila jedno od najvažnijih područja rada. Inicijalno smo stanovnicima i posjetiteljima Lošinja htjeli prenijeti informaciju o rezultatima našeg istraživanja jer su dupini u Jadranu bili potpuna nepoznanica većini ljudi, a činjenica da smo upoznali prvu i tada jedinu rezidentnu populaciju dobrih dupina svakako je zahtijevala informiranje javnosti - govori.

Danas u okviru našeg programa imamo Edukacijski centar o moru s dijelom interaktivnim stalnim postavom koji je otvoren cijele godine, što je rijetkost na otocima. Osim stalnog postava u centru provodimo razne specijalizirane programe edukacije - za vrtiće, osnovnu i srednju školu, fakultete i razne interesne skupine. Školama nudimo brojne radionice koje traju od nekoliko sati do više dana, a program je odobrila Hrvatska agencija za školstvo te nas u okviru terenske nastave posjećuje velik broj školskih razreda. Također, u radionicama sudjeluju i škole iz Europe koje kod nas dolaze na nekoliko dana u školu u prirodi. U okviru diplomskih i poslijediplomskih studija brojni studenti iz Hrvatske i svijeta kod nas rade svoje diplomske radove te magistarske i doktorske disertacije. Jedan od edukacijskih projekata je i Međunarodna škola konzervacijske biologije, sveučilišno akreditirani obrazovni program za studente poslijediplomskih studija. Edukacijski centar služi i kao regionalni centar izvrsnosti u kojem se obrazuju i stručnjaci iz cijele Jadranske regije o metodama istraživanja i zaštite velikih morskih kralješnjaka - kaže.

Također, u okviru centra organiziramo i tri posebna projekta namijenjena lokalnom stanovništvu i zainteresiranim pojedincima - osnovnoškolcima i srednjoškolcima te program za starije osobe koji još razvijamo - Mali Plavi svijet, Plavi svijet Junior i Plavi svijet Senior. U okviru ovih projekata odvijaju se brojne aktivnosti koje imaju za cilj posebno motiviranim pojedincima - članovima - približiti svijet prirode, dupine i more kroz tjedne susrete i aktivnosti. Glavni cilj je, naravno, dugotrajnom edukacijom ljudi osigurati brigu o okolišu i očuvanje prirode. Svojim radom, nadamo se, doprinosimo tom cilju. S obzirom da nam je prostor koji smo prije sedam godina obnovili i opremili u suradnji sa Gradom i sponzorstvom Mađarske naftne kompanije MOL, danas postao glavni ograničavajući faktor u razvoju, uz potporu Grada Malog Lošinja nadamo se kako ćemo se u doglednoj budućnosti preseliti u novu zgradu u Malom Lošinju o čemu upravo pregovaramo. Sve naznake o rješavanju ovog pitanja za sada su pozitivne - kaže.

Photo RK ´Geronimo´

Konzervacijska biologija je relativno nova multidisciplinarna grana (biološke) znanosti koja se uglavnom fokusira na očuvanje biološke raznolikosti kroz rješavanje raznih problema u upravljanju populacijama divljih svojti. U postizanju tog cilja konzervacijska biologija uključuje znanja brojnih područja kao što su biologija, ekologija, društvene znanosti, ekonomija, pravo i slično, kako bi ponudila načine implementacije očuvanja i zaštite biološke raznolikosti. S obzirom da je konzervacijska biologija danas jedan od odgovora na sve dramatičniji gubitak biološke raznolikosti u svijetu, smatrali smo potrebnim zainteresiranim studentima poslijediplomskih studija u Hrvatskoj i široj regiji ponuditi određeno znanje o ovoj tematici. U organizaciju Međunarodne škole konzervacijske biologije organizirane u okviru strukovne udruge biologa Hrvatske - Hrvatskog biološkog društva - uključili su se Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu, Centar za istraživanje mora iz Rovinja, Hrvatski prirodoslovni muzej i Plavi svijet. U izvođenju nastave sudjeluju relevantni stručnjaci svih navedenih institucija i gostujući predavači iz Europe i Sjeverne Amerike. Ova međunarodna škola prvi je puta organizirana 2005. godine te je nastavu do sada pohađalo preko 100 studenata iz gotovo cijelog svijeta, a od 2009. škola dobiva i pokroviteljstvo Međunarodnog društva za konzervacijsku biologiju i postaje i službeni program udruženja. Slušajući reakcije studenata koji su do sada pohađali ovaj program smatram kako je organizacija ovog programa bila puni pogodak. Moram reći da je "vizionar" cijele ideje bio dr. Bojan Lazar koji danas radi na PMF-u u Zagrebu i drži nastavu u okviru istoimenog kolegija - kaže Holcer.

Plastika i medijski senzacionalizam

- Kad bi se svatko provezao morem i vidio kakav je razmjer te katastrofe koja se zove "plastična ambalaža", vjerujem kako bi bez ikakvog razmišljanja prestao koristiti plastične vrećice. Ja vam ne mogu riječima dovoljno opisati koja količina plastičnog otpada pluta površinom mora. Jednostavno, ovisno o danu i prevladavajućim strujama i vjetru, nije moguće ploviti duže od minute a da ne naiđete na vrećicu ili nekakve komade plastične ambalaže. A koja je količina ispod površine, ne mogu niti zamisliti. To je jednostavno katastrofa! Posljedice koje plastična ambalaža i vrećice ostavljaju na morske organizme postaju sve vidljivije. Osobno sam radio obdukciju dva dupina koji su imali želuce ispunjene raznom plastičnom ambalažom. Problem je kod životinja koje su progutale neku količinu plastične ambalaže utvrditi jesu li uginule baš zbog te ambalaže ili je gutanje ambalaže posljedica nekih drugih bolesti zbog kojih nisu mogle loviti plijen i slično. Jer i kod nekih zdravih dupina i kitova slučajno ulovljenih u mreže, pronađena je određena količina plastične ambalaže u želucima. Kako bilo, ingestija sigurno predstavlja problem kod životinja koje se hrane slabije pokretnim plijenom. Također, brojne životinje zapliću se u ostatke mreža i ugibaju, vrećice stvaraju anoksične uvjete kad potonu na dno pa razni nepokretni bentoski organizmi ugibaju, nakupine takvog otpada predstavljaju smrtonosnu prepreku manjim organizmima i slično. Vjerujem kako vam je jasno da sam apsolutni pobornik zabrane korištenja plastičnih vrećica i nadam se da ćemo doživjeti tako nešto. Naravno, jasno mi je kako su neke stvari neophodne i kako je plastika dio našeg života, ali ljudi bi stvarno trebali biti svjesni posljedica koje ostavljaju u okolišu - kaže Holcer.

O naslovima poput "Jadran prepun morskih pasa i kitova" kaže:

kit Photo wikipedia

- Ljute me takvi naslovi. Imam osjećaj da oni jednostavno bagateliziraju vaš svaki napor da javnosti pružite jasnu, istinitu i cjelovitu informaciju. Na kraju se osjećate blesavo jer se kolege koji znaju nešto o problematici pitaju o vašim sposobnostima i radu, a javnost postaje histerična jer u Jadranu ima milijun suludih i krvožednih proždirača jadnih kupača ili počinje stvaranje mišljenja kako je zaštita npr. dupina potpuno besmislena kad ih ima "koliko hoćeš". Danas je gotovo nemoguće pronaći novinara koji s interesom i zanimanjem razgovara s vama o temi koju želi obraditi, i koji se prije tog razgovora pripremio za razgovor. Sve se svodi na par nekakvih kratkih pitanja, površne vijesti, vrišteći naslov i krivu sliku koju nakon toga dobiva javnost. Na raznim stranama vijest o istom događaju zvuči kao da se radi o različitim događajima. Javnost na kraju ne zna što je zapravo bila vijest i sve se svodi na rečenicu "vidjeli smo te u novinama". S druge strane, ako rezultate svog rada i istraživanja ne pokušate predstaviti javnosti, oni ostaju zakopani u nekim ladicama i izvještajima koji ničemu ne služe osim da se njima ispune neki drugi izvještaji. Zato pokušavamo pronaći novinare za koje znamo da imaju određeni senzibilitet prema prirodi i okolišu i u suradnji s njima pokušavamo prenijeti određenu informaciju javnosti. No čak niti to nije formula uspjeha, jer urednik novina, neka osoba XY koju nikad niste niti vidjeli niti s njom razgovarali svakom članku daje naslov, veličinu i boju. Ipak, svaki put se nadam da će idući put biti bolje, a povremeno se i iznenadim, ugodno.

Posao i slobodno vrijeme

- Iskreno, obožavam svoj posao. Radim u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, gdje sam zaposlen kao viši kustos zadužen za "morske zbirke" tj. zbirke morskih beskralješnjaka. Kad sam prije 12-13 godina dobio posao na muzeju, mislim da sam dobio životnu premiju. Svatko tko bi mogao biti nezadovoljan na takvom radnom mjestu ne bi bio zadovoljan nigdje drugdje. Najbolja strana? Sve su najbolje... Često kažem, i to najiskrenije mislim: "Moj posao je moj život". Volim prirodu, volim biti na moru i volim biti s ljudima koji su kreativni i uživaju u prirodi i moru. Ljudi s kojima se družim i s kojima radim uglavnom su takvi. Loše strane? Javljaju se naravno povremeni problemi kao što su nedostatak sredstava, izvještaji, nedostatak razumijevanja, no sve to mom poslu ne oduzima čar. Ne znam što bih radio da nisam biolog. Nikad nisam imao drugu opciju. Od vrtića priroda i životinje bile su moj svijet i moj izbor. Završio sam srednju veterinarsku školu u Petrinji. Tamo sam imao sreću naići na brojne dobre profesore, ali i na Stanislava Leničeka, profesora biologije o kakvima se snimaju filmovi. Ono, najboljeg. On mi je otvorio cijeli novi svijet - biologiju. Tijekom srednje škole vodio nas je kroz male istraživačke projekte, upoznao s kolegama i profesorima na fakultetu, naučio osnove znanstvenog rada, odveo na tri međunarodne konferencije (Lošinj, Madrid, Chicago). Na fakultet sam došao potpuno spreman pa sam vjerojatno stoga mogao razvijati svoje interese puno lakše. Naravno, fakultet mi je bio mjesto prepuno inspiracije i motivacije i moram reći da sam koristio gotovo sve mogućnosti.

I na kraju, slobodno vrijeme? Kad se osvrnem, čini mi se kako mi je, ovisno o kutu gledanja, ili sve moje vrijeme slobodno ili uopće nemam slobodnog vremena Slobodno vrijeme i posao uvijek su nekako pomiješani i jednostavno ih je nemoguće razdvojiti. I zadovoljan sam zbog toga. Uostalom, kako možete isključiti prirodu oko sebe?

Bronca je pripala talijanskom ribolovcu Brunu De Silvestriju, koji je ukupno skupio 27 100 bodova. Gospić kao svjetski prvak nadmašio je sam sebe, te je tijekom dva dana natjecanja ulovio propozicijama maksimalno dozvoljenih dvadeset ugora i 10 riba, što mu je donijelo nedostižna 41 484 boda. Buratović je, pak, svoj rezultat zaustavio na brojci 28 993 boda.

Na ekipnoj razini, Hrvatska je uvjerljivo osvojila prvo mjesto s 91 069 bodova, drugo mjesto zauzeli su Talijani s 53 700 bodova, dok su Španjolci s 49 916 bodova zasjeli na najnižu stepenicu postolja. Iza njih je Grčka koja je na kraju malo podbacila, obzirom da je u svojim redovima imala sada bivšeg viceprvaka svijeta Giannisa Siderisa.

Oduševljen zbog osvojenih zlatnih medalja i slavlja koje su mu priredili njegovi Lošinjani, novi je svjetski prvak, hrvatski reprezentativac Daniel Gospić, rekao kako mu je ova titula ostvarenje sna.

„Presretan sam zbog osvojenih titula, pogotovo što je konkurencija bila izrazito jaka. Očekivao sam borbu s Carbonelllom i De Silvestrijem do samog kraja, a na kraju je ispalo da mi je najveći konkurent reprezentativni kolega Buratović. Posebno me veseli što sam postao svjetski prvak u mom rodnom gradu, koji je pokazao kako izgleda fantastično domaćinstvo“, rekao je Daniel Gospić.

Osmijeh s lica zbog osvojenog pojedinačnog srebra i ekipnog zlata nije skidao drugi hrvatski velikan podvodnog ribolova Antonio Buratović.

„Sretni smo, no bili bi još sretniji da je Dario Marinov uzeo broncu. Konkurencija je bila jaka, no očito je domaći teren malo pomogao. Isto tako, zahvaljujem se navijačima na velikoj podršci“, izjavio je Antonio Buratović.

Posebnu zahvalu Malom Lošinju i Lošinjanima koje su posljednjih pet dana svaki trenutak živjeli za hrvatske podvodne ribolovce izrekao je i kapetan hrvatske reprezentacije Livio Fiorentin, a usput se osvrnuo i na veliki sportski uspjeh svojih pulena.

„Ovo je najveći uspjeh jedne reprezentacije otkad se održavaju Svjetska prvenstva u podvodnom ribolovu, a to je od daleke 1957.g. Dali smo sve od sebe, što je na kraju rezultiralo potpunim trijumfom. Za svoju ekipu mogu samo reći da samo na njih jako ponosan“, istaknuo je Livio Fiorentin.

Fenomenalan uspjeh hrvatskih podvodnih ribolovaca nije se mogao dogoditi na boljem mjestu od Malog Lošinja, često nazivanog svjetskom prijestolnicom podvodnog ribolova, koji je najboljim reprezentacijama planete priredio organizacijski savršeno natjecanje. Podsjećamo, zasluga je to organizatora SRD Udice i SRD Škarpine, sponzora Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, te glavnog sportskog sponzora Maresa – tvrtke specijalizirana za proizvodnju i prodaju ronilačke opreme. Prvenstvo se održalo od 14. do 19. rujna 2010., a pored izuzetne turističke promocije, pogotovo na sportskom planu, ono je od neizmjerne važnosti za Mali Lošinj, ali i Hrvatsku, zbog očuvanja jadranskog podmorja, njegovog životinjskog i biljnog svijeta, te podizanja ekološke svijesti i zaštite lošinjskog arhipelaga.

Organizatori su SRD Udica i SRD Škarpina, sponzori Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, a glavni sportski sponzor Mares – tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju ronilačke opreme. Prvenstvo će trajati do 19. rujna 2010., a pored izuzetne turističke promocije, pogotovo na sportskom planu, ono je neizmjerno važno za Mali Lošinj, ali i Hrvatsku, zbog očuvanja jadranskog podmorja, njegovog životinjskog i biljnog svijeta, te podizanja ekološke svijesti i zaštite lošinjskog arhipelaga.

Unatoč žestokoj konkurenciji, domaćinstvo Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu, koje je jedan od najvažnijih sportskih događaja u Hrvatskoj ove godine, pripalo je Malom Lošinju, poznatom kao „Otok vitalnosti“ zbog idealnih klimatskih uvjeta, zapanjujućoj flori i fauni, ali i dobrim dupinima, te antičkom kipu Apoksiomenu, zahvaljujući odluci krovne svjetske organizacije sportskog podvodnog ribolova CMAS.

„Svi sudionici ovako veličanstvenih sportskih priredbi su pobjednici, a ona se organiziraju ponajprije zbog mladih naraštaja, kako bismo ih naučili da brinu o moru i kako da se ponašaju kada su na njemu. Siguran sam kako će prvenstvo na Lošinju nadmašiti sva dosadašnja i neka pobjedi najbolji, rekao je prilikom otvaranja prvenstva Xavier Duran, predsjednik sportskog komiteta pri CMAS-u.

Razlog što je Mali Lošinj potukao konkurenciju po pitanju domaćinstva, uz izuzetnu organizaciju, koja već sada plijeni pažnju, dugogodišnja je tradicija podvodnog ribolova na otoku. Prva podvodna puška u Malom Lošinju se, naime, pojavila 1950. godine, a samo sedam godina kasnije otok vitalnosti skrenuo je na sebe pažnju organizacijom I. Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu, te se već tada pozicionirao kao svjetski centar podvodnog ribolova. O dubokoj i neraskidivoj vezi Lošinjana i podvodnog ribolova svjedoči i spomenik podvodnom ribolovcu u centru Lošinja.

„Ponosan sam što je Svjetsko prvenstvo stiglo u Mali Lošinj, prijestolnicu podvodnog ribolova. Dati ćemo sve od sebe da ovo, 27. po redu Svjetsko prvenstvo bude najbolje dosad. Želimo da svi natjecatelji i ostali gosti iz Malog Lošinja ponesu predivne uspomene, te da se sljedeće godine ponovno vrate na naš otok vitalnosti“, poručio je Gari Cappelli, gradonačelnik Malog Lošinja.

Svečano otvorenje uz bogati kulturni program, uveličali su i brojni uzvanici, koji su zajednički poručili kako će Svjetsko prvenstvo u Malom Lošinju bez sumnje biti dosad najbolje. Lošinjane i njihove goste do dugo u noć su zabavljali Soulfingersi, a prije toga su mogli uživati u nastupima klape Čikat, KUD-a Studenac iz Nerezina i lošinjskih mažoretkinja.

Ponosni domaćin ovog sportskog događaja, jednog od najvećih koji će se ove godine održati u Hrvatskoj je Mali Lošinj, kojeg je među velikom konkurencijom odabrala krovna svjetska organizacija sportskog podvodnog ribolova CMAS, organizatori su SRD Udica i SRD Škarpina, a  pokrovitelji Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja. Glavni sportski sponzor je Mares – tvrtka specijalizirana za proizvodnju i prodaju ronilačke opreme.

Svoje snage na 27. Svjetskom prvenstvu u podvodnom ribolovu u fantastičnom lošinjskom akvatoriju odmjeriti će 23 reprezentacije. Konačna brojka natjecatelja kretat će se oko stotinu, a Mali Lošinj će ugostiti i brojne delegacije ribolovnih saveza, te obitelji, prijatelje i navijače natjecatelja. Hrvatska reprezentacija, predvođena rođenim Lošinjaninom i bivšim europskim prvakom Danielom Gospićem, te Dariom Marinovim, slovi za jednog od najvećih favorita.

„Zahvaljujući izvrsnim i dugotrajnim pripremama, spremni i za najveće napore, proučili smo sva skrivena mjesta lošinjskog podmorja, pa shodno tome očekujemo odlične rezultate. 27. Svjetsko prvenstvo je prilika koju ne smijemo propustiti, iako je konkurencija vrlo jaka,istaknuli bismo Bellania, Kerejetu, Carbonella i Siderisa. Ipak, ekipno očekujemo zlato, a vjerujemo u u dobre pojedinačne plasmane. Ipak smo u Lošinju na domaćem terenu“, poručili su Daniel Gospić i Dario Marinov.

Mali Lošinj poznat je po dugogodišnjoj tradiciji podvodnog ribolova. Prva podvodna puška na Malom Lošinju se pojavila 1950. godine, a već 6 godina kasnije održano je Prvenstvo sjevernog Jadrana u podvodnom ribolovu u akvatoriju Lošinja, dok je 1957. godine Mali Lošinj skrenuo na sebe pažnju organizacijom I. Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu, te se već tada pozicionirao kao svjetski centar podvodnog ribolova. O dubokoj i neraskidivoj vezi Lošinjana i podvodnog ribolova svjedoči i spomenik podvodnom ribolovcu u centru Lošinja. Pored izuzetne turističke promocije, pogotovo na sportskom planu, 27. Svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu neizmjerno je važno za Mali Lošinj, ali i Hrvatsku, kako zbog očuvanja jadranskog podmorja, njegovog životinjskog i biljnog svijeta, tako i podizanja ekološke svijesti, te zaštite lošinjskog arhipelaga.  

„Održavanje Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu na Malom Lošinju značajna je manifestacija za razvoj turizma i sporta, no isto tako za očuvanje prirodnih bogatstava koje naš otok ima. Biti domaćinom jednog tako značajnog događaja, ne samo za Lošinj već i za cijelu Hrvatsku  velike manifestacije znatno pridonosi promidžbi turističkih potencijala, ne samo otoka Lošinja, izazov je za sve nas koji želimo dati doprinos u realizaciji prvenstva i time potvrditi kako je Mali Lošinj sposoban zadovoljiti potrebe i najzahtjevnijih gostiju“, rekao je Gari Cappelli, gradonačelnik Malog Lošinja, stoji u priopćenju za medije.

Iz kategorije SPORTSKIH MILENIJSKIH fotografija, nakon rukometaša Ivana Balića u Zagrebu 30.01.2009. (Svjetsko rukometno prvenstvo i proglašenje Ivana Balića naj rukometašem svijeta), košarkaša Krešimira Čosića u Zadru ispred dvorane na Višnjiku 21.04.2009., te Dražena Petrovića u Šibeniku na obali ispred katedrale 27.10.2009., nogometaša Ivice Olić u Davoru, 22.05.2010., Danijel Gospić biti će šesti po redu sportaš iz skupine Sportske Milenijske fotografije poznatih i uspješnih sportaša.

Otok Lošinj s arhieplagom, raznolik je i zanimljiv, a ima u svom sastavu Punta Križa, Ilovik - otok cvijeća, Susak - pješčani otok plodnosti, Unije - otok bioraznolikosti, Vele i Male Srakane.

Ljekovitost lošinjske klime već su krajem 19.st uočili brojni znanstvenici i medicinski stručnjaci, a 1982.godine Veli i Mali Lošinj proglašeni su klimatskim lječilištem. Ove godine obilježavamo 125 godina zdravstvenog turizma, a s ponosom ističemo da i danas imamo zrak prve kvalitete. Godišnje organiziramo više od 250 manifestacija, a ove godine posebno smo ponosni na činjenicu da smo domaćini Svjetskog prvenstva u podvodnom ribolovu koje se održava od 14. do 19. rujna 2010. godine.

Tim povodom organizirano je, kao uvod u manifestaciju izuzetno važnu za naš arhipelag i mještane koji su tradicionalno vezano za podvodni ribolov, snimanje Milenijske fotografije. Za sve sudionike fotografije, pripremljeno je 800 prigodnih majica Svjetskog prvenstva na poklon. Šime Strikoman snimio je sudionike u figuri ronioca – Danijela Gospića – podvodnog ribolovca iz Malog Lošinja, hrvatskog reprezentativca i europskog prvaka, i figuri ribe, a sudionici su bili Lošinjani i dragi nam gosti iz cijeloga svijeta, svekupno 1150 osoba, razdraganih i spremnih na sudjelovanje u ovom jedinstvenom događaju.

Nakon vrlo uspješnog snimanja, druženje je nastavljeno na Trgu Studenac. Uz bogatu gastro ponudu koju je popratio zabavni program, goste su pozdravile uvodnim plesom Lošinjske mažoretkinje. Uslijedio je nastup domaće folklorne grupe Studenac, da bi u nastavku ženska klapa Augusta i muška klapa Čikat obogatile ovu posebnu glazbenu večer.

Velika je ovo lošinjska priča, priča o tradiciji, podvodnom ribolovu, internacionalna priča o prijateljstvu i ljubavi prema moru i Lošinju, a održava se u organizaciji Grada Malog Lošinja i Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, MO Nerezine i SRD Škarpina iz Nerezina.

Top obiteljska ponuda je brand natjecanja najboljih turističkih ponuda za obitelji s djecom

Ponuda NEZABORAVAN OBITELJSKI ODMOR NA LOŠINJU koja je uključivala 7 dana boravka u Family hotelu Vespera pobijedila je na natjecanju za najbolju obiteljsku turističku ponudu u kategoriji „Obiteljski odmor na moru“ u organizaciji najvećeg slovenskog portala za obitelj Ringaraja.net.

Ponude su bile podijeljene u četiri tematske natjecateljske kategorije: obiteljski odmor na moru, obiteljski odmor u unutrašnjosti, obiteljski izlet i ljetne škole i kampovi za djecu.
Glasovanje se vršilo on line, a sudjelovali su slovenski i hrvatski ponuđači.

Hotelu Vespera pripala je pobjednička statua „Lizaljka“. Lizaljka asocira na djetinjstvo, opuštenost i užitak što se može jednostavno povezati sa putovanjem odnosno odmorom.
Koncept je opušten i šaljiv, što je i primjereno natjecanju u kojem su glavni protagonisti obitelji s djecom.
Pobjednici u svakoj kategoriji objavljeni su na portalu ringaraja.net i ringeraja.hr

Hotel Vespera potpuno je rekonstruiran 2009. godine u objekt visoke kvalitete 4* a profiliran kao obiteljski tzv. Family Hotel, koji nudi vrhunski provod za cijelu obitelj.
U skladu sa svojom orijentacijom raspolaže sa iznimno bogatim rasponom sadržaja za djecu i odrasle te je u cijelosti prilagođen obiteljima s djecom.

U siječnju 2010. godine Family Hotel Vespera postao je prvi hotel u Hrvatskoj i jedini na Jadranu član prestižne austrijske grupacije Kinderhotels Europe.
Hotel Vespera smješten je u Sunčanoj uvali uz samo more okružen borovom šumom, a do centra Malog Lošinja stiže se kroz 20 minuta lagane šetnje.

Dok su se vozili po rivi njegov brat izgubio je kontrolu nad Citroenom C3. Prijatelji dizajnera kažu da je pokušao izbjeći dvije žene koje su mu iznenada izletjele pred automobil. Udario je u klupice na rivi, a potom su sletjeli u more. Prije nego što su potonuli, automobil je udario i u drvenu barku privezanu uz rivu i potopio je. Potonuli su na dubinu od 2,5 metara, a dizajner i njegov brat isplivali su kroz otvoren krov. Osim što je Aleksandar pretrpio psihički šok, u nesreći nitko nije ozlijeđen. Automobil je izvukla dizalica, a policiju je pričekao šokirani dizajnerov brat, koji je i vozio. Šekuljica još nije vidio kako automobil izgleda nakon nesreće. No procjenjuje se da je šteta na Citroenu C3 oko 60.000 kuna. Zbog potonulog automobila Šekuljica je nakratko morao odgoditi ljetovanje u Lovranu, na koje je trebao danas otići. Tamo ga čeka i kolega Ivan Tandarić (27), s kojim je osnovao modnu marku ELFS.

• Izložba u Lošinjskom edukacijskom centru o moru
Milan Rubelli „Out of the blue” (umjetničke instalacije slika kitova
uz projekciju zvukova njihova glasanja u trenutku kada se
posjetitelj približi slici)
• Izložba dječjih likovnih radova na rivi u Velom Lošinju
• Kreativne radionice za djecu (crtanje vodenim bojama, temperama i bojcama, oslikavanje platnenih torbi, modeliranje plastelinom, kolaž, oslikavanje rive kredama u boji....)
• Igra za djecu Potraga za skrivenim blagom
• Proglašenje pobjednika i podjela nagrada
 

Naime, pored već postojeće usluge online rezervacijskog sustava ukazala se potreba za otvaranjem dodatnog komunikacijskog kanala putem kojeg osoblje Jadrankinih hotela zainteresiranim gostima prilikom rezervacije brzo i jednostavno pružaju pomoć i odgovaraju na sva pitanja. Korisnicima je tako na raspolaganju jednostavan informatički alat putem mogu objaviti utiske s odmora, postaviti pitanje, dati kritiku ili pohvalu. No to nije jedina on-line usluga lošinjskog hotelijera, ističe Vesna Hocenski, glasnogovornica lošinjske hotelske grupacije.

– Lošinj Hotels & Villas ima svoj profil na Facebooku i Twitteru. Facebook profil (www.facebook.com/losinj.hotels) broji preko 1.400 obožavatelja, a posjetiteljima se putem ove društvene mreže od kraja srpnja otvorila i mogućnost online rezervacije hotelskog smještaja.

U Jadranka hotelima ističu kako je pojavom društvenih mreža došlo do značajnih promjena u marketingu i u načinu komunikacije s gostima. Dvosmjerna komunikacija s gostom više je nego dobrodošla jer doprinosi većem zadovoljstvu gostiju, otvorenosti i jačanju lojalnosti, pomaže u nastojanjima da se dodatno poveća razina usluga koju pružaju hoteli i podigne svijest o brandu, ističu na Lošinju.

A. J.

Ridimutak Beach Bar Vam ponosno predstavlja svoj poklon u sklopu proslave 3. godine postojanja.

U subotu 7.8.2010. u goste nam dolazi poznati talijanski dj i producent - PAOLO BARBATO!!!
...
Više o Paolu Barbatu:

Paolo Barbato, reached his 25th year as professionist on the dj boot, preserves that fresh and insatiable curiosity that pushes him to a constant search of what the musical panorama hides sometime in the undergrounder channels, waves that he hurls on the dancefloor of clubs disseminated all around Europe. He can be defined a pioneer of house music because he surely has followed it in its whole evolution, from the origins to nowadays and this experience makes him one of the most complete and appreciated professionists in the scene, both as dj and as producer.


PAOLO BARBATO FAN PAGE:
http://www.facebook.com/pages/Paolo-Barbato-Dj/237801951391?ref=ts

PAOLO BARBATO OFFICIAL:
http://www.paolobarbato.com/

Samo protekle godine tijekom rujna, listopada i studenog na adresu Grada upućeno je čak 98 zahtjeva za dodjelom pomoći što je u konačnici iznosilo gotovo 100 tisuća  kuna koje je Grad uplatio obiteljima koje su podnijele zahtjeve. Navedena odluka odnosi se na one učenike sa manjih otoka (Ilovik, Susak, Unije), one koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na besplatnu marendu sukladno Odluci o zaštiti socijalnog standarda građana Grada Malog Lošinja, učenike koji su članovi obitelji s troje i više djece, uz uvjet da su sva djeca školskog uzrasta, te one učenike koji su članovi obitelji čiji je član dijete s posebnim potrebama koje je evidentirano pri Centru za socijalnu skrb Cres – Lošinja, Mali Lošinj.

Pravo na besplatne udžbenike se može ostvariti podnošenjem zahtjeva s potrebnim prilozima u vremenu od 10. kolovoza do 01. rujna 2010. godine. Obrazac zahtjeva može se podignuti u prijamnoj kancelariji Grada Malog Lošinja. Uz zahtjev podnositelj mora priložiti potvrdu škole o upisu učenika/ce, popis škole s vrstom/nazivom obveznih udžbenika, račun, predračun ili narudžbenicu s popisom obveznih udžbenika (s istaknutom cijenom pojedinog udžbenika i ukupnom cijenom), presliku osobne iskaznice roditelja, presliku rješenja Centra za socijalnu skrb o ostvarivanju prava djeteta s posebnim potrebama, potvrda o prihodima (ukoliko se pomoć dodjeljuje obitelji u stanju socijalne potrebe, naziv banke i broj tekućeg računa.

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti na glavnom trgu u Malom Lošinju s početkom u 21,30 sati nastupit će grupa Colonia!

Izlažu:
Anka Jović - Originalni lošinjski suveniri, skriveno blago i morska čarolija
Keramički studio Čarobnjak - originalni lošinjski suveniri, Barke Lošinja, poznate lošinjske građevine, Lošinj kroz prozor
Mirjana Jakupović - Originalni lošinjski suveniri, Slike na kartonu umetnute u okvire od naplavine
Lucija Lovrečić - Originalni lošinjski suveniri, Lošinjska opuka
Obitelj Lućina - maslinovo ulje s otoka Cresa
Slastičarna Margareta - domaći kolači
Mirjana Španiček - Originalni lošinjski suveniri, Slike na kušinu ki vonja po Lošinju, vaze sa suhim biljem na pločici
Obitelj Novak - med s otoka Lošinja
Petrica Poda - Origanalni lošinjski suveniri, Nošnje s otoka Suska, mjesta Nerezina i Orleca
Ivo Rušin - Originalni lošinjski suveniri, stolić po domaću, krušna peć, puneštrica sa škurima
Miomirisni otočni vrt - Originalni lošinjski suveniri, Miomirisi i okusi Lošinja, mirtin liker, liker od limuna, lošinjski čaj, morska sol sa začinima
Obitelj Negovetić - maslinovo ulje, domaći likeri, marmelade
Sonja Gulam - Originalni lošinjski suveniri, suveniri od maslinovog drva
Stjepan Vodenac - domaće marmelade, maslinovo ulje, razne rakije i likeri

Mario Decleva, rođen u obitelji dr. Simonitscha, osnivača i vlasnika poznatog velološinjskog lječilišta, morao je 1943. napustiti svoj rodni otok. Od 1947. živi u Grazu, gdje pohađa Školu za primijenjenu umjetnost (Kunstgewerbe Schule), da bi školovanje 1949. nastavio na bečkoj Likovnoj akademiji (Akademie der bildenden Künste) u klasi prof. H. Boeckla i na Grafičkoj eksperimentalnoj školi (Graphischen Lehr- und Versuchtsanstalt). U Grazu je od 1951. bio članom grupe Grazer Sezession i kasnije grupe Forum Stadtpark. Nakon preseljenja u Beč 1965. godine radi na Visokoj školi za primijenjenu umjetnost (Hochschule für angewandte Kunst) prvo kao asistent prof. C. Ungera, a od 1977. i kao profesor sve do prerane smrti 1979. Smatra se jednim od rijetkih predstavnika infomela u Štajerskoj, ali i šire u Austriji (Wilfried Skrener). Njegove slike rađene uljem i kaparolom, mnogobrojni crteži i grafike, kao i radovi primijenjene umjetnosti (vitraji, tapiserije i sagovi i sl.) i danas su prisutni u umjetničkom životu Austrije kroz povremene izložbe i publikacije, no do sada nije bila organizirana jedna sveobuhvatna retrospektivna izložba.

SVETI JAKOV – U Svetom Jakovu, slikovitom mjestu desetak kilometara sjeverno od Malog Lošinja, bez ikakvih dozvola »nikla« je kuća, a investitor je ugledna liječničko-sudačka obitelj iz Karlovca, Persoli-Gudelj. Ovaj primjer bespravne gradnje još je jedna potvrda sumraka pravne države jer da institucije funkcioniraju, nitko se ne bi usudio bespravno graditi, a konkretno u ovom slučaju da se reagiralo odmah po dojavi, bespravna gradnja mogla je biti spriječena mnogo prije nego je objekt došao do pod krov. Naime, obitelj Blažević iz Rijeke u Svetom Jakovu ima kuću za odmor, a njihova okućnica graniči s onom obitelji Persoli-Gudelj. Kada su početkom lipnja došli na otok, nemalo su se iznenadili kada su shvatili da uz rub njihove okućnice susjedi grade kuću. U katastru i katastarskom operatu potvrdili su da na tom mjestu objekt niti starina nisu postojali. Potom su u Uredu za urbanizam utvrdili da za novosagrađeni objekt nije ni zatražena, niti je izdana građevinska dozvola. Kako u lošinjskom uredu nije bilo građevinske inspektorice, Lidija Blažević je o bespravnoj gradnji izvijestila Policijsku upravu u Malom Lošinju, a policija je uviđaj na terenu obavila 5. lipnja. Nakon toga, 7. lipnja obitelj Blažević bespravnu gradnju prijavljuje riječkoj ispostavi Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a inspektorici u Malom Lošinju e-mailom prosljeđuju fotografije:

Tabla post festum

– Iako je obećala da će poduzeti mjere, inspektorica na terenu nije zaustavila radove te je u roku 20 dana kuća dovedena do pod krov, a na prozore su postavljene škure, navodi gđa. Blažević, koja upravo u činjenici da je građevinska inspekcija odugovlačila sa zaustavljanjem radova te je tabla o zabrani postavljena kada su radovi praktično bili gotovi, vidi spregu investitor – izvođač – inspekcija i pita se kakva smo mi to država koja štiti bespravnog graditelja te koji su razlozi da se ne reagira odmah kada se nezakonita radnja prijavi i kako je moguće da državni službenik svoj posao može bez posljedica odrađivati na način da zapravo ne štiti interes te iste države.

Pitanja gđe. Blažević, ostat će bez odgovora, ali smo dobili zanimljive odgovore od liječnice, gđe. Marije Persoli-Gudelj, koja nije osporavala da je građevina uz njihovu postojeću kuću za odmor, izgrađena bespravno. Na pitanje kako su se usudili krenuti u investiciju bez »papira«, s obzirom da joj je suprug umirovljeni sudac, ona kaže kako su prije nekoliko godina konzultirali sada već pokojnog odvjetnika koji im je kazao da mogu na tom mjestu graditi bez ishodovanja dozvola jer je tu nekada postojao objekt.

Kuća »igračka«

– Nismo znali da se zakon u međuvremenu promijenio, u investiciju smo ušli naivno. Trebala nam je gospodarska kuća, prateći objekt uz našu kuću, u kojoj ćemo pospremiti alat, ležaljke i slično, kaže gđa. Persoli-Gudelj, a na našu opasku da je s obzirom na etaže bespravnog objekta to ipak malo previše za odlaganje ležaljki, već da je više nalik prostoru za iznajmljivanje, gospođa uz osmijeh odgovara.

– Ma kakvo iznajmljivanje, pa to je kuća »igračka«, lijepo izgleda, ne nagrđuje, građena je od kamena, na našem je terenu i na mjestu gdje su već postojali temelji, zaključuje Persoli-Gudelj, koja kaže da poštuju zabranu gradnje, te da još nisu dobili rješenje inspekcije i da će pravnim putem nastojati objekt legalizirati.

Inače, preko ureda glasnogovornice iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja dobili smo informaciju da je inspekcija zatvorila gradilište i da se inspekcijski postupak nastavlja.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

Iz Trsta su krenuli u subotu u 5 sati, a nakon što su u subotu na vesla prošli dionicu Trst - Umag - Poreč - Rovinj - Fažana - Veruda - Medulin - Unije (kamo su stigli u podne preveslavši Kvarner pod jakom burom).

Veslaju na 7,5 metarskom čamcu specijalno konstruiranom za otvoreno more. Ovaj čamac engleske konstrukcije (coastal rowing boat), u Italiji i kod nas vrlo malo poznat, teži 80 kg, brz je, odlično se nosi s valovima i nepotopiv je.

Put od Trsta do Šibenika veslači namjeravaju prijeći za 7 dana (oko 370 km)na tragu Lorenzovog djeda koji je 1975. preveslao dionicu od Trsta do Zadra u veslačkom dvojcu (Fausto Toffoli i Duilio Biloslavo).

U Lošinju su ih dočekali predstavnici zajednice talijana i srednje škole Ambroza Haračića.

Web stranica

Na katamaranu se nalazi 124 putnika koji su bili na redovnoj brzobrodskoj liniji Ilovik-Susak-Lošinj, no nitko nije ozlijeđen i nema prodora mora, pa time ni onečišćenja.

Na mjesto nasukanja izašao je kapetan Lučke ispostave Susak Boris Rajić i djelatnici Ispostave Mali Lošinj koji će obaviti očevid.

Kako bi zbrinula putnike Jadrolinija će organizirati zamjenski brod koji će ih prevesti na Mali Lošinj. Putnici koji su na brodu za Dnevnik.hr su rekli kako je najgore što im više od sata nitko nije objasnio situaciju nego im je samo rečeno da sjednu na svoja mjesta. Putnicima, među kojima ima i puno stranaca, nitko se nije obratio na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku. Posada katamarana Dubravka se neko vrijeme snagom svojih motora pokušala odsukati ali u tome nisu uspjeli pa putnici čekaju zamjensko plovilo.

Tom prigodom za sve naše goste pripremili smo bogati zabavni program uz nastup Ivane Kindl, Lošinjskih mažoretkinja, puhačkog orkestra „Josip Kašman“ i plesne grupe „Freaky people“ na glavnom malološinjskom trgu s početkom u 21,00 sat . Originalne lošinjske suvenire i domaće proizvode ponudit će izlagači na Miomirisnom festivalu, a svi gosti dobit će gratis medenjak u obliku lošinjskog jedrenjaka.

Svi gosti koji na otoku Lošinju borave 28.07. sudjeluju u nagradnoj igri, gdje će najsretniji osvojiti vikend za dvije osobe na otoku Lošinju.

CRES/LOŠINJ Novi način obračuna odvoza smeća na cresko-lošinjskom otočju izavao je burne reakcije otočnih vlasnika kuća za odmor. Negoduje i dio otočana, privatnih iznajmljivača. U redakciji smo zabilježili brojne pozive, a prigovara se po više osnova. Kritike vlasnika kuća za odmor svode se na to da im je nametnut »harač«, da je način obračuna nepravedan, da ih diskriminira te da plaćaju uslugu i u vrijeme kada ju ne koriste. Naime, do sada se odvoz kućnog smeća svima naplaćivao po metrima četvornim stambenog prostora, no nakon izmjena Zakona o komunalnom otpadu, došlo je do promjena.

Štetno i nepravedno

Odlukom Skupštine Vodovoda i čistoće Cres/Lošinj, određeno je da kućanstva koja imaju članove sa stalnim prebivalištem na otoku plaćaju mjesečnu fiksnu naknadu u visini 10 kuna, te još za svakog člana domaćinstva po 9,20 kuna, a oni koji se bave iznajmljivanjem plaćaju 21,60 kuna po krevetu za četiri mjeseca u godini, od lipnja do rujna. Kod vikendaša obračun se radi temeljem metara kvadratnih kuća i stanova za odmor, a temeljem kojih se predviđa volumen kontejnera i kanti za smeće na određenom području. Novi je obračun vikendašima povećao cijenu odvoza smeća, stoga smatraju da je odluka nedorađena, donesena bez razmatranja štetnih posljedica, a njome su posebice loše prošli svi oni koji imaju stanove za odmor manjih kvadrata, budući su svi do 80 metara četvornih prvotno svrstani u istu kategoriju. Nepravednim smatraju i to da se odvoz smeća naplaćuje šest mjeseci u godini, a vlasnici kuće za odmor u pravilu koriste svega dva mjeseca. Nelogičnost nalaze i u tome da se vikendašima koji se bave iznajmljivanjem, odvoz smeća naplaćuje četiri mjeseca, pa bolje prolaze oni koji u svojim kućama za odmor zarađuju, od onih koji ih koriste isključivo za odmor.

Bez dokazanog troška

Nezadovoljni su i neki iznajmljivači, pa nam jedan s Punte Križa piše da neće platiti paušalni iznos po broju ležajeva za četiri mjeseca jer, kaže, smeće ne stvaraju ležajevi nego ljudi, a on nema popunjene ležajeve četiri mjeseca u godini koliko ga se paušalom tereti da plati. Nije dopustivo teretiti i naplatiti na osnovi očekivanja i pretpostavke, već na osnovi dokazanog troška, smatra iznajmljivač koji se već žalio i Udruzi za zaštitu potrošača. Sa Suska vikendaši pak javljaju da se kod novog obračuna poziva na zakon, a vikendašima se odvoz smeća naplaćuje temeljem metara četvornih, iako zakon definira da se naplata mora temeljiti na volumenu smeća ili broju članova kućanstva, uz to kažu da na Susku nema dovoljno kontejnera.

Direktor cresko-lošinjskog komunalnog poduzeća Vodovod i čistoća, inž. Lino Sinčić, smatra da dobar dio problema proizlazi iz Zakona o komunalnom otpadu koji je manjkav i u provedbi se nailazi na mnogo problema.

Odobrenje Skupštine

Na cresko-lošinjskom otočju situaciju dodatno komplicira činjenica da se radi o velikom području, skupom sustavu održavanja i relativno malom broju korisnika, a pri tom svi zahtijevaju uslugu na visokoj razini u svim dijelovima otočja. Nakon prigovora građana uvažena je primjedba te sada prvu skupinu čine prostori do 50 metara četvornih, a ne 80, kako je bilo dosad. Vezano za plaćanje paušala za odvoz smeća iznajmljivačima, direktor Sinčić navodi da je kod naplate postupljeno kao što je država postupila kod iznajmljivanja, gdje se boravišna pristojba i porez iznajmljivačima naplaćuju paušalno po krevetu, neovisno o tome je li u obračunskom razdoblju krevet bio iznajmljen ili ne.

Inače, novi način obračuna odvoza kućnog smeća odobrila je Skupština komunalnog poduzeća koju čine lošinjski i creski gradonačelnik, budući da su dva otočna grada osnivači gradskog komunalnog poduzeća. Creski gradonačelnik Kristijan Jurjako kaže da ukoliko budu ocijenjene osnovanim, i neke duge primjedbe građana mogu biti usvojene.

Ira CUPAĆ MARKOVIĆ

Prijava ekipa na broj 098/629-630 ili pola sata prije početka.
Igraju tri igrača uz uvjet da ekipa mora biti mješana (muško- ženska).
Prijava po igraču je 10kn...

Za atmosferu će se pobrinuti:
...
MARTYN NEGRO
(www.myspace.com/martynnegro)

DJ HAMDDY
(www.myspace.com/djhamddy)

MATEO KLAIC
(Estrada Rec, Vibe.Nite/Mali Lošinj)

M-SEA JAY
(www.facebook.com/mjay7)

LADY ALYS

ŽAN


Dodjela nagrada uz afterparty s početkom u 21.00 u caffe baru "TROPIC"
uz zajamčen dobar provod.


u organizaciji sudjelovali: caffe bar "Tropic", Jadranka dd, Kristina Zaobornij i Gorana Radišić

Nastup: klapa Cambi (Kaštel Kambelovac), klapa Čikat; ženske klape Augusta i Teha
Mali Lošinj – pjacal ispred župne crkve, početak u 21,30 sati

Od 16. srpnja do 22. kolovoza u planu je trinaest koncerata, a na svečanosti otvorenja nastupit će Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radio-televizije, koji će izvesti Beethovenovu Devetu simfoniju, što je bila velika želja pokojnog Daniela Marušića, utemeljitelja i umjetničkog ravnatelja Osorskih večeri. 

    Festival će se ove godine održati pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića, čiji se dolazak očekuje na otvorenje manifestacije. Kao i prošle godine, umjetnički ravnatelj festivala je skladatelj Berislav Šipuš, a izvršna direktorica Martina Turkalj, koja navodi:
    – Intenzivno se pripremamo i činimo sve da unatoč recesiji ove godine Osorske glazbne večeri budu još posjećenije. U izradi je web stranica na kojoj ćemo ponuditi velik broj informacija prvenstveno o festivalu, ali i više od toga. Planiramo veća ulaganja u marketing, postavit ćemo jumbo plakate u našoj regiji, Istri i Zagrebu. Karte će se moći kupovati u pretplati po cijeni 50 kuna te 70 kuna na dan koncerta.
    Lani smo imali jako dobru posjećenost festivalu i na osamnaest koncerata registrirali smo 3.177 posjetitelja, što je po koncertu prosječno iznosilo 176 posjetitelja, a vjerujemo da ćemo ove godine tu brojku premašiti.
    Ministarstvo kulture osigurat će 250 tisuća kuna, Grad Mali Lošinj 100 tisuća, Turistička zajednica 55 tisuća. Osorske večeri redovito podupire »Lošinjska plovidba«, vjerujemo da će i ove godine, kao i tvrtka »Jadranka« koja izlazi u susret popustima kod smještaja izvođača. Grad Zagreb i ove će godine festival financirati sa 100 tisuća kuna, s tim da je ove godine uvjet da po završetku Osorskih glazbenih večeri, dva do tri koncerta s istim programom i izvođačima, koji budu nastupili u Osoru, gostuju i u Zagrebu.
    Lani je Primorsko-goranska županija podržala manifestaciju sa 36 tisuća kuna, a s obzirom da su Osorske glazbene večeri jedini glazbeni festival od nacionalnog značaja u našoj županiji, nadamo se da će potpora ipak biti nešto veća. Ove godine novina je da očekujemo sponzorstvo nekih većih tvrtki, i to na način da ćemo uz osnovni program festivala, ponuditi još četiri koncerta na kojima će nastupiti mladi hrvatski glazbenici, a posebnost je što će glazbu izvoditi u napuštenim crkvicama u Osoru, čime želimo pridonjeti afirmaciji i zaštiti kulturne baštine i mladih još nedovoljno poznatih glazbenika – kaže izvršna direktorica Martina Turkalj.