S creskog helidroma u pet godina poletio jedan pacijent, s Lošinja…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Reklame

Interventne helidrome do 2007. trebali su dobiti Korčula, Rab, Zlarin, Cres, Mljet, Silba, Molat, Žirje, Susak, Ilovik i Vis. Izgrađeni su, međutim, samo na Korčuli, Cresu i Rabu

CRES/LOŠINJ  Helikopterski prijevoz je u slučajevima hitnih intervencija i spašavanja života na otocima vrlo značajan, naročito za otoke  udaljene od kliničkih bolničkih centara, a to se odnosi i na lošinjsko  područje budući do Rijeke u najboljoj varijanti treba više od dva i pol  sata.

Ako se radi o malim otocima lošinjskog arhipelaga, transport je i  duži budući da pacijenta treba najprije prevesti u Mali Lošinj . U prošloj  godini s lošinjskog aerodroma bilo je 16 intervencija hitne pomoći helikopterom, a u ovoj su dosad bile dvije, dok je kumulativno od 2007.  godine registrirana 51 intervencija – 2007. godine osam, 2008. sedamnaest, 2009. ponovo osam i već navedenih 16 intervencija u prošloj godini.

Veliki planovi

Za razliku od lošinjskog područja gdje su aerodrom i helikopteri u  službi hitnih intervencija, na creskom helidromu u pet godina registriran je samo jedan transport pacijenta te još dva korištenja helidroma  za potrebe prijevoza Gorske službe spašavanja, koji su sudjelovali u potrazi nestalih osoba na otoku. 

Inače, helidrom u Cresu izgrađen je 2006. godine uz županijsku cestu, a vrijednost radova iznosila je 1.075.000 kuna. Izgradnja je bila dio  projekta ondašnjeg Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, koje je 2003. godine pokrenulo projekt izgradnje interventnih helidroma s  ciljem poboljšanja zdravstvene zaštite na otocima.

Tada je bilo najavljeno da će se helidromi izgraditi na Korčuli, Rabu, Zlarinu, Cresu,  Mljetu, Silbi, Molatu, Žirju, Susku, Iloviku, Visu. Kao rok završetka navodila se 2007. godina. Međutim, projekt je realiziran u značajno manjem opsegu od najavljenog, a po informacijama Agencije za civilno  zrakoplovstvo na našim otocima sada postoje samo četiri registrirana interventna helidroma s važećim dozvolama – na Rabu i Cresu te  dva na Korčuli.

Na Mljetu najteže

I dok je creski helidrom vrlo malo u funkciji, što se može objasniti i  činjenicom da se kolima hitne pomoći uz prijevoz trajektom do Rijeke  stiže za sat i pol vremena pa se ne nalazi opravdanja pozivati helikopt er, neki drugi otoci vape za helidromom, naprimjer Mljet.

Upravo je s  tog otoka liječnica Magdalena Nardelli-Kovačić nedavno ponovo uputila apel i ukazala na teško stanje budući na otoku nemju helidrom, odgovarajuće sanitetsko vozilo, pa ni brzi brod.

Za razliku od Cresa koji  ima helidrom, a s kojeg pacijent u hitnim slučajevima do KBC-a Rijeka  može stići za sat i pol, s Mljeta životno ugroženi pacijent do najbliže  bolnice putuje dvostruko duže, najmanje tri sata.

Unatoč neodrživom  stanju, sredstva predviđena za projekt poboljšanja zdravstvene zaštite  na otocima u sklopu kojeg je bila i izgradnja helidroma na Mljetu i nabava brzih brodova za udaljene otoke neće se realizirati, a očito je da se  cijeli plan gradnje helidroma nije temeljio na tome da se najprije izgrade tamo gdje su i najpotrebniji.