Otočani žele jesen života provesti u domu

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Reklame

U Velom Lošinju i Cresu kapaciteti su stalno popunjeni, nekad i prepunjeni, a na listi čekanja uvijek je 30-ak osoba, dok za dom na Susku interesa baš i nema i uvijek ima slobodnih mjesta

CRES/LOŠINJ  Na tri lokacije Doma za starije i nemoćne osobe  »Marko A. Stuparić« trenutačno boravi 91 korisnik, od čega u matičnoj  zgradi u Velom Lošinju njih 60, u ispostavi Cres 21 te na Susku deset  korisnika. U Velom Lošinju i Cresu kapaciteti su stalno popunjeni, nekad i prepunjeni, pa je sada u Velom dvoje korisnika više od službenih  mogućnosti smještaja.

Međutim, kako zakon obvezuje da ustanova primi stariju osobu koja je životno ugrožena, a nema gdje biti, niti o njoj  ima tko brinuti, nekada se dogodi da je u domu više korisnika nego što  je službeni kapacitet.

Za razliku od Velog Lošinja, gdje je na listi čekanja uvijek najmanje dvadesetak osoba, i Cresa, gdje ih je na listi desetak, a čekanje se kreće od nekoliko mjeseci do godinu dana, za Susak  nema liste čekanja, naprotiv, sada su dva mjesta slobodna, ali nema interesa za smještaj u domu na ovom malom otoku lošinjskog arhipelaga, gdje je ispostava otvorena prije deset godina. 

Susak bez »Amerikana« 

Kada se dom na Susku otvarao, isticana je namjera da to bude ustanova koja će brinuti o »Amerikanima«, iseljenicima sa Suska, za koje se  mislilo da će se u većem broju vratiti na otok svojih predaka, međutim  stvarnost je demantirala ova predviđanja, koja je uostalom više kreirala  politika nego struka, pa nije ni čudno. U domu na Susku do prije par  dana bio je samo jedan korisnik s ovog otoka, sada ih je troje, dok je  ostalih sedam korisnika iz različitih dijelova Hrvatske. 

Ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe Živko Nosil ističe da je  početkom devedesetih godina, kada je kao socijalni radnik počeo raditi  u ovoj ustanovi, više od pedeset posto korisnika bilo iz drugih krajeva  Hrvatske, a posljednjih nekoliko godina to se promijenilo i sada preko  80 posto čine korisnici s cresko lošinjskog otočja.

Razlog tome je unapređenje uvjeta boravka i ulaganja u objekte i, općenito, podizanje  standarda. Upravo se kraju privodi i najnovije ulaganje u sklopu matičnog objekta u Velom Lošinju, gdje se kapaciteti proširuju za osam  ležajeva, a svaka soba će imati svoje kupatilo. 

Interes za stacionar

Osim ove promjene zamjetna je još jedna, naime, u ustanovi je nekada bilo 20 posto korisnika u stacionaru, to jest teško pokretnih i nepokretnih, a sada je interes za smještaj upravo te skupine korisnika najveći, pa u Velom Lošinju čak pedeset posto čini upravo ta skupina starijih osoba. 

– Na cresko lošinjskom otočju imamo kvalitetan institucionalni tretman i visok standard zaštite kroz smještaj u ustanove, ali trebalo bi više  učiniti na vaninstitucionalnom tretmanu i to na način da se organiziraju redoviti odlasci u mala mjesta i na male otoke, gdje bi se starijim  osobama pružila pomoć u kući, njega, donijele namirnice i slično.

 Trend je u Europi i razvijenom svijetu da starije osobe što duže ostaju u  svom domu, a smještaj u instituciju se preporuča tek kada boravak starije osobe u vlastitom domu više nije moguć. Dobrom organizacijom  vaninstitucionalnog tretmana starijim osobama osigurava se sigurnija i  ugodnija starost, a tome se treba posvetiti posebna pozornost jer se  broj starijih osoba stalno povećava – zaključuje povećava – zaključuje Nosil.