U avionu su se nalazila dvojica njemačkih državljana, koji u nesreći nisu zadobili nikakve ozljede.

Policija će očevid mjesta nesreće obaviti tek sutra, zajedno s predstavnicima Ministarstva prometa.

Dužina staze polumaratona je 21.097 metara, sa startom i ciljem u Velom Lošinju. Staza je cestovnog karaktera, te povezuje Veli i Mali Lošinj, uz prolazak uz more najljepšim dijelovima otoka Lošinja uvalama Čikat i Sunčanom uvalom.

Na utrci se očekuje sudjelovanje više od 170 trkača iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Austrije, Mađarske, Srbije, BIH, Etiopije i Kenije, a među inima treba izdvojiti Zorana Žilića i Dragu Paripovića jedne od naših najboljih maratonaca, olimpijku Anu Subotić iz Srbije, Luciju Kimani iz BIH-a, Erkolo Ashenafi iz Etiopije i ovogodišnju pobjednicu Riječkog polumaratona Yesumie Ayalew Ejigu, također iz Etiopije. Svi nabrojani redom su osvajači odličja na mnogim poznatim svjetskim maratonima u Bostonu, New Yorku, Londonu, Parizu.

Među prijavljenim polumaratoncima su i tri s otoka Lošinja i Cresa; Antonio Badurina iz Malog Lošinja, Goran Jančić iz Velog Lošinja i Sergio Grbin iz Cresa, koji su se polumaratonom počeli baviti, upravo zahvaljujući Lošinjskom polumaratonu.Svakako bi htjeli istaknuti polumaratonce koji su istrčali sve Lošinjske polumaratone, Zorana Oreškovića iz Rijeke, Iztoka Podbrežnika, Alenku Arh Podbrežnik, Janju Klenovšek, Marka Grmovšeka i Borisa Weisseisena iz Slovenije. Novčani fond nagrada polumaratona iznosi 28.700 kn uz bonus za rekord staze, kojeg u muškoj konkurenciji drži Erkolo Ashenafi iz Etiopije s vremenom od 1:06:12, a u ženskoj konkurenciji Lucija Kimani iz BIH-a s vremenom od 1:17:15.

Uz glavnu utrku polumaratona održati će se i utrka građana na 5.000 metara, koja ove godine ima humanitarni karakter za pomoć djevojčici Patriciji Glasnović iz Malog Lošinja.

Informacije i kontakt: AK Losinj www.ak-losinj.hr

Free camping za sve bikere.
Smještaj u bungalovima po cijeni od 200kn za bungalov te mogučnost produženja boravka (produženi vikend za 1.Maj)
Mogučnost privatnog smještaja u apartmanima.
Ukoliko želite bukirati bungalove molimo Vas da nam se javite na vrijeme radi rezervacije.

Sve informacije u inbox, mklosinj@mklosinj.hr ili putem mobitela:
Predsjednik Dario Ileš 098 797 594
Potpredsjednik Dario Nemet 098 713 395

Više informacija možete naći na Facebook profilu kluba: http://www.facebook.com/MKLosinj

27.04. PETAK i 28.04. SUBOTA!

Eksluzivno prvi put na našem otoku Mystic Bar dovodi BIG BROTHER EKIPU koja dolazi iz Hrvatske, Srbije i Makedonije, a to su:
- TAMARA (Beograd)
- DRAGANA (Beograd),
- LESTER (Skopje)
- NIKOLA (Zagreb)
- HORVAT (Split)

27.04.PETAK, kao što i priliči možete upoznati B.BROTHER EKIPU uz koju će vam biti vrlo zabavno i otkačeno i zagrijati se za 28.04.SUBOTU kada pripremamo nezaboravnu i neponovljivu večer u MYSTIC BARU!

27.04. CAPTAIN MORGAN PARTY i NAGRADE!!
28.04. CORONA PARTY sa nagradama i HOSTESAMA!!

Zvjezde večeri biti će naravno BIG BROTHER ekipa – TAMARA, DRAGANA, LESTER, NIKOLA I HORVAT a kao još jedna eksluziva dolazi nam i DJ.ILDO(Rijeka)!!!

Iznenađenjima nema kraja!!!
Najavio se još jedan poseban gost ..???.. iz poznatog Reality'a SURVIVOR-a!!!
Neka to i ostane iznenađenje!

Provedite sa nama BIG BROTHER EXLUSIVE vikend !

Ne propustite jedinstvenu priliku za najluđi party na otoku!

Muke otočana vezano za zdravstvo čini se nikada neće prestati. Osim što su udaljeni od kliničkih bolničkih centara i što je zdravstvena usluga na otoku ograničena, pa za većinu treba krenuti put kopna, sada su se nadležni pobrinuli i da taj aspekt otočanima dodatno zagorčaju. Od ožujka se za cresko lošinjske pacijente značajno nepovoljnije obračunava povrat putnih troškova za preglede obavljene na kopnu, a najčešće odredište je Rijeka te umjesto dosadašnje prakse po kojoj se obračun temeljio na povratu iznosa povratne autobusne karte, sada HZZO plaća povratnu kartu za katamaran. To je drastično manji iznos, jer autobusna karta na relaciji Mali Lošinj – Rijeka iznosi 250, a za katamaran 80 kuna, dok je za Cres bus karta 172, a za katamaran 60 kuna. Osim što su novim obračunom otočani značajno novčano zakinuti, dodatno pogađa što ih se pravi budalama, jer se pacijente upućuje na katamaran, s kojim u mnogim slučajevima zdravstvenu uslugu uopće ne mogu ni obaviti.    

Različita tumačenja

Osim što su nepromišljeno, birokratski i bez imalo sluha i namjere da stvarno sagledaju situaciju nadležni donijeli ovu, medicinskim riječnikom rečeno, bolesnu odluku, još se trude cijelu tu lakrdiju i opravdati, pa u odgovorima na pitanja otočana i medija slažu nemušte konstrukcije, a na dodatno postavljena pitanja niti ne odgovaraju. Tako naprimjer nema odgovora zašto je došlo do promjene u načinu obračuna, kad u međuvremenu nije izmijenjen zakon. Uz to, posve različita tumačenja dobivaju se na licu mjesta, u odnosu na ona koja šalju iz uprave HZZO-a. U telefonskim razgovorima i upitima, po informacijama otočana, šalterske djelatnice lošinjske ispostave daju različite podatke, neke tvrde da se isplaćuje isključivo cijena karte katamarana i nema drugih mogućnosti, a druge pak spominju i mogućnost žalbe na tu isplatu jer se, ukoliko nisu zadovoljni, zdravstveni osiguranici mogu žaliti. Istovremeno iz uprave također stižu različita tumačenja, pa rukovoditelj Područne uprave HZZO-a u Rijeci mr. sc. Fedor Dorčić  u pisanom odgovoru 12. travnja navodi: »Prema aktima HZZO-a, osobi se može odobriti i troškove prijevoza skupljim prijevoznim sredstvom ako je prema mišljenju izabranog doktora osigurane osobe to potrebno zbog njezinog zdravstvenog stanja«.   

Pogubna logika

Osam dana kasnije, 20. travnja glasnogovornica HZZO-a Renata Turčinov navodi da je, iznimno, prema zahtjevu osigurane osobe moguće priznati troškove za drugi, skuplji prijevoz, ako za takav prijevoz postoje eventualne medicinske indikacije ili druge okolnosti. Što trebaju dostaviti, kako izgleda dokazni postupak medicinskih indikacija i drugih okolnosti, to će tek otočani trebati iskusiti. U svakom slučaju dobro im se ne piše, uz bolest i muku koju prolaze, očito je da će u mnogo slučajeva trebati dokazivati da katamaranom nisu mogli, jer nadležni su opet zaboravili da u Rijeku s putnim nalogom i uputnicom otočani ne idu na kavicu na Korzo, nego odlaze kako bi spasili glavu, operirali se, dobili terapiju, utvrdili dijagnozu, bili pratnja bolesnom djetetu, nemoćnom supružniku, roditelju, i da to moraju i kad katamaran ne vozi i kad se njime zbog stanja pacijenta ne može ni koristiti. Stoga je lakoća kojom je ova odluka donesena sramotna za hrvatsko zdravstvo i oslikava sav jad politike koja reže najslabijima, bolesnim ljudima, koji su uz to od bolničkih centara udaljeni ne samo kilometrima nego i miljama.

Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo prve izmjene Prostornog plana, koje su učinjene ciljano, i to radi povećanja građevinskih područja za stambenu izgradnju te mogućnosti proširenja i produljenja poletno sletne-staze na lošinjskom aerodromu. Izmjene osiguravaju stambenu izgradnju manjih i nešto većih stambenih zgrada na više lokacija, u Malom Lošinju – Privlaka, Zagazinjine, Vršikovo, Tvrđava, Ruković, potom na tri lokacije u Nerezinama, dvije u Ćunskom i dvije u Svetom Jakovu, sveukupno dvjestotinjak stanova.

Gradonačelnik Gari Cappelli najavio je da će osim POS-a, realizacija stanogradnje ići i po drugim modelima koji će uskoro biti prezentirani vijećnicima.

Stopiran dobar projekt

On vjeruje da će u roku tri godine biti realizirana stanogradnja na svim sada predviđenim lokacijama, a do kraja godine očekuje da će se početi s gradnjom 70-ak stanova, koji bi mogli biti završeni u idućoj godini.

Izmjene su pohvalili vijećnici Kemal Berberović (nezavisni), koji kaže kako su odrađene maksimalno kvalitetno, a najviše će obradovati brojne obitelji koje trebaju stan, te da treba što prije razraditi modele realizacije.

Elvis Živković (HNS) posebno je pohvalio što se stambena izgradnja predvidjela i u manjim mjestima, a predsjednik Vijeća Anto Nedić (HDZ) rekao je kako će se ovim promijeniti stanje i smanjiti nezadovoljstvo koje postoji dosadašnjom dinamikom stanogradnje.

Od 2006. godine, kada je Grad Mali Lošinj među prvima u Hrvatskoj izradio Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, provedeno je šest javnih natječaja, sklopljena su 52 ugovora o zakupu s 37 zakupaca, a time je u poljoprivrednu funkciju stavljeno 386.000 metara četvornih površine, kazao je Cappelli u sklopu izvješća o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, te je iskazao razočarenje budući je s dolaskom nove vlasti na državnoj razini naloženo svim jedinicama lokalne samouprave da zaustave sve radnje vezano za raspolaganje zemljištem.

Zahtjev za izuzećem

– Nadležnom ministarstvu uputili smo zahtjev da nas izuzmu i da nam odobre da završimo barem s onim što je u proceduri, budući je šesti natječaj u tijeku, rekao je Cappelli, a u tome su ga podržali svi vijećnici, jer je upravo program zakupa poljoprivrednog zemljišta jako dobro primljen među otočanima i pokazuje se kao značajna prilika za revitalizaciju poljoprivrede.

Anto Nedić kaže kako je program na državnoj razini zaustavljen zbog malverzacija kojih je bilo u Slavoniji, ali da je Grad Mali Lošinj primjer kako se ovaj program može kvalitetno provoditi te da vjeruje da će na državnoj razini napraviti iznimke za one sredine koje ga uspješno provode. Inače, o detaljima programa i složenosti procedure vijećnike je izvijestila stručna savjetnica za poljoprivredu u Gradskoj upravi, agronominja Višnja Morić, koja je za svoj rad dobila veliku podršku i pohvale vijećnika.

Ne uvaži li HZZO argumente, slijedi peticija

U sklopu aktualnog sata, Živko Zuber (nezavisni), pozvao je vijećnike da daju potporu zahtjevima da HZZO ne mijenja način obračuna povrata troškove putovanja za zdravstvene preglede u Rijeci, to jest da se pacijentima, kao dosad, osigurava povrat troškova u visini cijene autobusne karte, a ne katamarana.

Zuber je rekao kako ga građani zaustavljaju i zamjeraju da im se vijećnici obraćaju samo kad trebaju njihov glas na izborima, umjesto da se angažiraju na konkretnim problemima.

Anto Nedić (HDZ) istaknuo je da će uputiti dopis sa svim argumentima te vjeruje da će biti uvaženi, ako ne, ići će se na potpisivanje peticije. Petar Goleš (SDP) predložio je da se napravi analiza o otočnom zdravstvu, troškovima i potrebama i da se uputi ministarstvu i HZZO-u. 

Hrvatski teniski reprezentativac Antonio Veić (24) pobjednik je ATP »challengera« u brazilskom Blumenau. Pri Veićevu vodstvu 3-6, 6-4, 5-2 u finalu, njegov suparnik, Čileanac Paul Capdeville je predao dvoboj.

Veiću je ovo prvi osvojeni »challenger« u karijeri, a ovom mu je bio treći nastup u finalu, nakon Monze prije tri godine, te Santiaga prije šest tjedana. Zanimljivo, u finalu Santiaga izgubio je upravo od Capdevillea.

Veić je uoči ovog turnira bio 150. igrač svijeta, što mu je najbolji plasman u karijeri, a na novoj će ljestvici u ponedjeljak zasigurno biti još bolje plasiran.

Specifičnost Moby dicka su ponuda napitaka u šalicama s motivima Lošinjskih kapetana i jedrenjaka, keksići s lavandom, ružmarinom ili smokvom, lokalni liker od limuna i mirte. Osvježiti se možete svježim sokom od limuna ili naranče, coctail-ima s okusima limuna, mente, kao i posebnog limuncello coctaila nazvanog po lošinjskom jedrenjaku „Contessa Hilda“. Sladoled se proizvodi na dnevnoj bazi, u 18 različitih okusa, a od ove godine novitet je sladoled s okusom smokve, kao lokalnog otočnog proizvoda. Stolovi terase ukraseni su aranžmanima lošinjske flore. Cjelokupno osoblje lošinjskog caffe bara Moby dick ovime pokazuje kreativnost i iskorak u ponudi.

Na ovaj način, još jedan objekt ušao je u Miomirisnu lošinjsku priču, koja uz hotele, restorane, agencije, kampove, trgovine i iznajmljivače željno očekuje sve one koji žele gostima pružiti raznoliku ponudu i prihvatiti nove turističke izazove.

Svim našim turističkim djelatnicima želimo još puno inovativnih ideja, te vjerujemo da ćemo u destinacijskom menadžmentu i zajedničkim radom imati uspješnu turističku godinu 2012.

To stručno osposobljavanje maslinara utvrdilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te ga verificiralo otvorenom učilištu "Diopter" iz Pule koje je sklopilo ugovor o suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem Mali Lošinj. Programom svaki polaznik prolazi kroz 120 sati što teorijske što praktične nastave na način da će osim teorijskog steči i znanja radom u masliniku i rasadniku i degustacijom maslinova ulja. 

Nakon odslušanog programa polaže se ispit te će kandidati koji zadovolje na ispitu dobiti uvjerenje-certifikat kojim im se u radnu knjižicu upisuje zvanje-maslinar. Program stručnog osposobljavanja koji po polazniku iznosi 3.720,00 kn bilo je  moguće realizirati jedino uz financijsku pomoć institucija (Grad Mali Lošinj, Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, Hrvatska gospodarska komora-Rijeka), udruge maslinara "Agro-eko" Lošinj i samih polaznika škole.

Važnost proizvodnje ulja visoke kakvoće koja mogu zadovoljiti visoke standarde prepoznali su Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, koji od samih početaka prate razvoj maslinarstva na način da u suradnji sa udrugom lošinjskih maslinara prate sve probleme koji se javljaju u procesu proizvodnje maslinova ulja te aktivno sudjeluju u rješavanju istih. 

Napomenut ćemo da se tijekom godine sufinancira nabava sredstva za zaštitu od bolesti i štetočina, gnojiva, kvalitetnog sadnog materijala, odlasci na manifestacije, predavanja, prezentacije u svrhu edukacije maslinara. U 2011.god. nabavljen je aparat za analizu maslinova ulja koji je dat na korištenje maslinarima kako bi odmah nakon prerade maslina u uljari dobili prve rezultate o kvaliteti ulja. Iz svega gore navedenog, a zbog iskazane želje proizvođača maslina za stručnim usavršavanjem čime se stvaraju preduvjeti koje postavlja Europska unija prilikom ulaska na tržište maslinova ulja, sufinanciranje je škole za maslinare. 

Teme o kojima se razgovaralo su bile:

1. Otočni poljoprivredni proizvodi u unapređenju razvitka Lošinja

2. Aromaterapija i razvoj pozicioniranja Lošinja kao centra aromaterapije

3. Spirometrija na Lošinju, gosti kampa Čikat kao aktivni sudionici ispitivanja

Na forumu su sudjelovali pomoćnik direktora HTZ – a, Milo Sršen, direktorica TZG Malog Lošinja, Đurđica Šimičić, prim. Goran Ivanišević, dr. med. Nina Bašić Marković, Višnja Morić stručna suradnica u ime Grada Malog Lošinja, ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj mr. pharm. Renata Žugić, Lidija Komes, veleposlanica EDEN-a i novinarka hrvatskog radija, predsjednik Hrvatskog apiterapijskog društva Dr.sc.Dražen Lušić, aromaterapeutica Anamarija Pažin Morović iz studija „Laurus“, Direktor marketinga Jadranka kampova, g. Dejan Jakovljević, direktorica razvojnih projekata Jadranka d.d., gđa. Tatjana Braškić te proizvođači originalnih lošinjskih suvenira i lokalnih proizvoda.

Na početku je prisutne pozdravio dir. Milo Sršen ispred Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice te u uvodnom govoru istaknuo: „Glavni ured podržava sve oblike selektivnog turizma te tako i wellness turizam, te zdravstveni turizam“. Odmah nakon uvoda, Lidija Komes, hrvatska veleposlanica za EDEN je po prvi puta u javnosti prezentirala film s natjecanja EDEN (EDEN je akronim za Europske destinacije izvrsnosti, projekt koji promiče modele održivog razvoja turizma kroz Europsku zajednicu).

O prvoj temi zaključeno je da je ključ uspjeha u sinergiji između poljoprivrede i turizma. Prema riječima gđe Morić planovi se polako realiziraju, no problem kod rada u poljoprivredi je administarcija pri zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, jer su trenutno obustavljene sve aktivnosti od strane Ministrastva poljoprivrede. Druga dva problema na Lošinju ove godine su alohtona divljač i suša. Potencijali su u ruralnom turizmu, gdje Grad čini velike napore za razvitak, te legalizacija gastronomskih proizvoda, odnosno mogućnosti prodaje lokanih proizvoda na policama u trgovinama. Primjećuje se nedostatak sadnica agruma, čime bi se unaprijedila poljoprivreda, ujedno koristilo u dobivanju eteričnih ulja u destileriji Kučić, te preostali dio u gastronomiji. Optimistično je što postoje zainteresirani sugrađani s inicijativama o novoj sadnji, te inicijativa Grada Malog Lošinja za ustupanjem besplatne javne površine uz dosadašnje proizvođače, od 2012 i Udruzi maslinara.

Najavljeno je i otvorenje hotela Punta u Velom Lošinju, obnova je u tijeku s ulaganjem od 12 mil. eur. „Punta će biti prvi vitality hotel u kojem će se nuditi lokalni proizvodi. Problem kod implementacije lokalnih proizvoda u hotel su dozvole koje su potrebne. Kod nas postoji dobra volja i otvoreni smo za suradnju u tom pogledu.“, izjavila je gđa Braškić.

Prilikom razgovaranja o temi aromaterapije, Anamarija Pažin Morović je istaknula: „Nakon što smo u suradnji s TZG Malog Lošinja održavali radionice za lokalno stanovništvo, te otvorili školu za aromaterapiju s ciljem da ih educiramo, sljedeći je korak bila linija kozmetičkih proizvoda pod nazivom Lošinjska prirodna kozmetika. Izazov kojeg ja vidim je kako preseliti proizvodnju domaćih pripravaka na Lošinj? Kako animirati nove aromaterapeute na proizvodnju vlastitih proizvoda?“

Dr. med. Nina Bašić Marković, aromaterapeutica i liječnica u budućnosti Lošinja vidi idealnu kombinaciju medicine i aromaterapije, te predlaže da se u budućnosti jedan od kongresa pulmologa održi upravo na Lošinju, kolijevci zdravstvenog turizma Kvarnera i Hrvatske. U budućnosti bi trebalo razvijati i osmišljavati tematske šetnice vitalnosti i zdravlja, te pronalaziti mogućnosti prihvaćanja gostiju sa sjevera Europe na Lošinj tijekom zimskih mjeseci.
Dr.sc. Dražen Lušić, dipl.san.ing istaknuo je važnost i kvalitetu našeg otočnog lokalnog meda od kadulje, te je u raspravi jedan od zaključaka da se na Lošinju u budućnosti organizira Škola za pčelare. Time bi se educirali novi kadrovi i u većim količinama proizvodili vrhunski med od kadulje, koji bi se trebao nalaziti u širokoj upotrebi kod stanovnika Lošinja i lošinjskih gostiju.

U 2010 po riječima dir. Jakovljevića, Kamp Čikat bio je pilot projekt za mjerenje plućne funkcije gostiju koji su u kampu boravili 7 dana. Sljedeći cilj kampa Čikat u suradnji s privatnom internističkom ambulantom mr.sc.dr. med. Anamarije Margan Šulc i TZ Grada ML, te znanstveni dokaz o boljoj plućnoj funkciji na koji bismo se mogli pozivati. Cilj provođenja spirometrije je diferencijacija ponude i produženje sezone.

I ovaj je forum izazvao nove teme i zaključke. 4. Forum Lošinj - otok vitalnosti i zdravlja 2013 očekuje se da će se organizirati u novoobnovljenom kompleksu Lječilišta u Velom Lošinju, prema pozivu i riječima ravnateljice lječilišta mr. pharm. Renate Žugić, te posjeti novoobnovljenom komplesu hotela vitality Punta.

Svi su sudionici istaknuli važnost i kvalitetu održavanja foruma na kojem se okupljaju stručnjaci raznih aspekata u zajedničkim nastojanjima, naglašavaju sinergiju, te time zdravstveni turizam čine konkurentnijim.

Gorana Trbojevića (47) nožem je izbo partner Damir Bivol (26), s kojim je živio u Bjelovaru.

Damir se, kaže očevidac, nakon što je izašao iz kuće i ugledao nepomičnog i krvavog Gorana, onesvijestio. Iako je Hitna brzo stigla, izbodenome nije bilo pomoći. Ubojicu su prevezli na Psihijatriju bjelovarske Opće bolnice.

Jedna od čestih razmirica homoseksualnog para rezultirala je u nedjelju u 15.20 sati svađom koja je tragično završila.

Susjedi para, koji je dvije godine živio u ulici, kažu da su ih rijetko viđali, ali su ih povremeno čuli kako se svađaju.

- Moja šogorica je prije tri godine kupila ovdje kuću i doselila se sa sinom Goranom. Nakon njezine smrti, prije dvije godine, Goranu se doselio Damir s Lošinja - kazala je Marija Fučkor.

Rekla je kako Goran u mladosti nije pokazivao homoseksualne sklonosti, ali u teškom odrastanju bez oca, pokazivao je sve više sklonosti alkoholu. Damir je, navodno, bolovao od epilepsije i bilo mu je zabranjeno konzumirati alkohol. Susjedi tvrde da je u alkoholiziranom stanju imao ispade.

Udruge reagirale na navodni napis policajca na Facebooku

Dan nakon ubojstva udruge Iskorak i Kontra reagirale su na navodni napis policajca na Facebooku. Tvrde da pod imenom Kruno Karas stoji da je završio Policijsku akademiju te “Pederčine i smradovi su obadva, sad će napokon biti mira od njih... Neka, baš mi je drago. Da se još par njih u gradu hoće posmicat Bjelovar bi bio kao bajka”, napisao je.

Iz policije kažu da prvo moraju utvrditi činjenice.

Vodim vas u najveće naselje na Jadranu, Mali Lošinj. U njemu započinje ova miomirisna priča koja govori o ljubavi malog čovjeka prema prirodi, tradiciji i svemu onome što mu je ostavljeno u nasljeđe. Iz ugodno rashlađene hotelske sobe izaći na + 40 stupnjeva koliko je iznosila temperatura tog dana, nije bilo lako. Vođena pustolovnim duhom i "naoružana" samo fotoaparatom, uputila sam se prema Miomirisnom vrtu, rasadniku otočnog ljekovitog bilja u Malom Lošinju.

Na samom ulazu u taj rajski vrt sva osjetila uživaju, a oči se dive ljepoti raznolikog mediteranskog bilja lavande, ružmarina, eukaliptusa, mirisnim stablima naranči i svim onim sitnim detaljima kojim ovaj prostor obiluje. Kad posjetite ovaj vrt imate osjećaj da ste se odjednom našli u priči koja nema kraja. Središtem vrta dominira bajkovita kamena kućica u čije je zidove ugrađen kamen s nekoliko dalmatinskih otoka. Plavo obojane škure i bezbroj pomno sačuvanih detalja kako u interijeru tako i u eksterijeru, pričaju priču o nepovratno prohujalim vremenima koja su odavno završila.

Dok promatrate detalje koji se nalaze u kući razmišljate kako bi bilo lijepo vratiti se pa makar i na tren u "ono" vrijeme kada se obitelj svaku večer okupljala za istim stolom i kada su se duboko u noć pričale priče o pomorcima i olujnim morima na kojima su plovili i tako zarađivali za život. Boravak u toj kamenoj kućici mirisa i susret s blagom koje ona brižno čuva, domaći proizvodi, cvjetne rukotvorine, raznovrsni miomirisni likeri i ostale delicije, samo su dio priče o ovom prekrasnom otoku. Kada se umorite od šetnje i svih ljepota koje ste zatekli u Miomirisnom vrtu, čekaju vas šarene ležaljke za odmor u koje možete leći, zatvoriti oči i uživati u svemu doživljenomu.

Tu istu priču kroz svoj rad ispričat će vam Sandra Nikolich, autorica Miomirisnog vrta, istinska zaljubljenica u ljekovito bilje i otok Lošinj. Ona za svoj Miomirisni otočki vrt kaže da je "Podsjetnik i priručnik suvremeniku, Domorocu i gostu - da se prisjeti i prepozna mirise ugode koji izviru iz netaknutih krajolika rajske otočke prirode".

I na kraju ove priče o Miomirisnom vrtu slobodno mogu reći da je on oaza za opuštanje, kutak za meditiranje i mjesto za edukaciju. Ako vas put ikad odvede na čarobni otok Mali Lošinj ne zaboravite posjetiti Miomirisni vrt, u njemu ćete doživjeti sve ono što do sada niste. A do tada uživajte u fotografijama, one govore više od riječi.

Više o Miomirisnom vrtu možete pronaći na stranici www.miomirisni-vrt.hr .

LUBENICE  Na lubeničkom zvoniku u cijelosti su završeni radovi na sanaciji građevine, kao i elektrifikaciji zvona, koje zahvaljujući angažmanu Zavičajnog društva »Lubenice« i financijskoj potpori Uprave za otoke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nakon mnogo godina ponovno zvoni tri puta dnevno te zvono najavljuju mise i slavi blagdane.

Za nevelik broj žitelja Lubenica, ovo mnogo znači, jer je redovita zvonjava tri puta dnevno bila prije više od dvadeset godina, budući u mjestu gdje žive uglavnom stariji ljudi nije bilo osobe koja je mogla preuzeti posao ručnog zvonjenja svakodnevno. 

Predsjednica Zavičajnog društva Lubenice, Dinka Toić i tajnica Biljana Muškardin ističu veliko zadovoljstvo da je njihov prvi veći projekt kojeg je Društvo sebi zadalo, odmah po osnivanju prije dvije godine, u cijelosti realiziran, a posebne zahvale idu državnom tajniku Josipu Boriću koji je za ovu namjenu osigurao potporu Uprave za otoke u visini 50 tisuća kuna. 

Inače, lubenički zvonik je izgrađen 1791. godine i odvojen je od župne crkve, a sagrađen je nakon što su srušili stari zvonik koji je bio uz crkvu, a srušen je zbog učestalih udara groma zbog kojih su i crkva i stari zvonik u mjestu koje se nalazi na visini 378 metara često stradavali. 

U Zavičajnom društvu Lubenice, čiji su članovi iz Podola, Zbičine, Cresa, Valuna, imaju mnogo planova, ali malo šoldi, kaže predsjednica Dinka Mužić, pa mnoge radove odrađuju tako da ih sami financiraju i rade pa su tako uredili mjesno groblje i popločali stazice, želja ima je urediti brojne crkvice, a u Lubenicama ih je neobično velik broj.

Naime, u mjestu u kojem je svega 40 kućnih brojeva i jedanaest stalnih stanovnika ima čak osam crkava – sv. Stjepana, sv. Jakova, sv. Antona, Majka Božja od Kandelore, sv. Mihovil, sv. Nedelja, sv. Ivan i sv. Petar.

I dok poneki od sudionika lanjske, prve morske triperijade iz Belog plivaju ka Kostreni, Klub ljubitelja tripica, jedinstven kao takav u Hrvatskoj, organizira novu. Statistički gledano, u subotu 4. lipnja bit će upriličena 2. pomorska, 17. revijalna i 44. organizirana triperijada. Na cjelodnevni izlet, zamišljen kao dan druženja na kopnu, moru i otoku, triperi će otputovati brodom »Aqvavision« čije će stakleno dno triperima omogućiti da istraže čitavo podmorje na relaciji od mula kraj Jedriličarskog kluba Galeb u Kostreni do velike plaže u Belom. Oni koji više vole nosom parati oblake, mogu pri odlasku te iste oblake i brojiti, a po povratku prebrojavati zvijezde, jer brod će isploviti u 8.15 sati, a vratiti se oko 21 sat.

   Dok desetak tripera predvođenih vrhunskim kuharima Krešom, Antoniom i Tomom budu pripravljali šezdesetak kilograma te drhturave iznutrice, ostatak ekipe može uživati u mnogočemu. Primjerice, ispijanju svog omiljenog pića u kafiću domaćinu »Pod Belim«, u skakanju i poskakivanju po plaži i moru, potom u raznim individualnim i društvenim igrama, pa u posjetu Eko centru Beli i razmjeni mišljenja s bjeloglavim supovima, u lovu na veprove, a može i u međusobnom, te u koječemu još. Cijena izleta, kažu, prava je sitnica – za članove Kluba koji, usput kazano, imaju i prednost pri rezervaciji 80 mjesta koliki je kapacitet triperskog broda, ova triper-pustolovina košta 150 kuna, a u cijenu je uključen prijevoz, dvije cuge, dva tanjura tripica, pa repete i velika čast – rukovanje s Munjom. Oni pak koji ne ljube tripice ali ljube tripere tu će svoju ljubav platiti 120 kuna, a klinci u svemu mogu guštati besplatno.

   – Važno upozorenje: u slučaju lošeg vremena, nevere, snijega, smaka svijeta i ostalih možebitnih, a i nemorabitnih situacija, izlet će biti pomaknut (a nije da i inače nije) za jedan dan, odnosno za nedjelju, 5. lipnja. Ukoliko i u nedjelju bude loše vrijeme, onda otkazujemo izlet i grupno meditiramo u kostrenskom triper-kafiću »Pod pločom«, napomenuo je Jere Crnković, prvi triper Kluba.

Senzacija svih senzacija nije se dogodila, Veić nije bio niti blizu. No, iako je uhvatio samo četiri gema, u pojedinim trenucima meča, pogotovo u drugom setu, koji je trajao 50 minuta, pružao je i više nego dobar otpor prvom svjetskom reketu.

U prvom setu je Veić jedini gem osvojio na svom servisu kod zaostatka 4:0. No, zato je u drugom setu znatno više namučio Španjolca. U prvom gemu je 23-godišnji Lošinjanin propustio dvije break-lopte, ali je držao za 1:1 i naptravio break za 2:1. Nadal je s tri gema u nizu opet preuzeo kontrolu, ali je Veić u sedmom gemu napravio još jedan break. Bio je to i njegov zadnji osvojeni gem u meču.

Nadal je iskoristio devet od 10 break-lopti u meču, Veić dvije od pet. Španjolac je imao 18 izravnih poena više (28-10) i 11 neforsiranih pogrešaka manje (18-29). Dakako, kada je razlika u kvaliteti i klasi toliko očigledna, onda statistika i nije odveć bitna...

Veić je u Parizu ove godine odigrao najbolji turnir karijere. Prošao je kvalifikacije i prvi puta u karijeri stigao do 3. kola na nekom Grand Slam turniru. Pritom je skinuo jedan jako veliki skalp, Rusa Nikolaja Davidenka u prethodnoj rundi. Jasno je da će znatno popraviti plasman na ATP ljestvice od trenutne 227. pozicije.

Nadal: Moram ovako nastaviti

"Nisam zaboravio igrati tenis u tjedan dana, no, činjenica je da sam danas igrao bolje. Moram ovako nastaviti. Tražim i pronalazim rješenja svakodnevno na treninzima, ne padaju mi ona s neba. Potom ih pokušavam prenijeti u mečeve. Kao što sam već rekao, nije problem u vježbi ili tehnici, problema sam imao i s koncentracijom.

"Napravio sam korak prema naprijed, veliki korak. Imam više samopouzdanja što mi mnogo znači. Cijeli sam meč odigrao dobro, možda samo uz iznimku početka drugoga seta. Bolje sam kontrolirao lopticu, bio sam više u terenu, bolje sam vraćao servise i dolazio u prilike forhendom riješiti poene", prokomentirao je Nadal meč protiv Veića.

Nacionalno vijeće HDZ-a donijelo je danas odluku o raspuštanju županijskih odbora HDZ-a Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije.

Jednoglasno je donijeta odluka da se Josip Borić  imenuje predsjednikom Povjerenstva županijske organizacije HDZ-a u Primorsko-goranskoj županiji, a Ante Sanader  u županijskoj organizaciji HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije, priopćeno je iz te stranke.

Predsjednika primorsko-goranskog HDZ-a Garija Cappellija,  koji je na toj funkciji od 2007. godine, po riječkim političkim kuloarima bliskima toj stranci već se mjesecima smjenjuje, a kap koja je prelila čašu strpljenja Jadranke Kosor je burna sjednica Županijskog odbora koja je navodno snimljena i proslijeđena u Zagreb u središnjicu. Na toj je sjednici bilo puno kritičnih tonova i prema premijerki i predsjednici stranke.

Imenovani povjerenik Josip Borić, koji je zaposlen kao državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, bio je protukandidat Zlatku Komadini na prvim neposrednim izborima za primorsko-goranskog župana 2009. godine. Valja podsjetiti da je izgubio od Komadine u prvom krugu.

– Ne mogu ulaziti u razloge raspuštanja primorsko-goranskog ogranka stranke jer sam i ja za to saznao prije nekoliko sati. Stranka je pred mene stavila zadatak u vrlo osjetljivom trenutku i ja ću sve učiniti da pripremim HDZ za predstojeće parlamentarne izbore. Neke stvari se moraju posložiti na kvalitetniji način jer imamo i te kako što reći u 7. i 8. izbornoj jedinici. Mi smo demokratska stranka, a odluku je donijelo službeno stranačko tijelo. Uvjeren sam da se ništa negativno neće dogoditi već da će se omogućiti kvalitativni politički iskorak. Sljedećih dana ćemo iznijeti detaljniju analizu o svemu što se dogodilo, poručio je Borić.

Prema službenim podacima koji su objavljeni na web stranici ministarstva Božidara Kalmete, Josip Borić rođen je 23. listopada 1972. u Rabu, oženjen je i otac je dvoje djece. Diplomirao na Pedagoškoj akademiji u Rijeci 1994. godine i po zvanju je nastavnik razredne nastave. Što se tiče političke karijere, u HDZ na Rabu se učlanio 1992. godine, a od 2002. godine član je Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije.

Do odluke o raspuštanju primorsko-goranskog ogranka kao oporba Gariju Cappelliju  na Jadranskom trgu 1 spominjala su se dva gradonačelnika.

Prvi je gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković , a drugi gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić  koji su bili nezadovoljni načinom na koji njihov stranački kolega i gradonačelnik Malog Lošinja Cappelli kormilari primorsko-goranskim ogrankom.

Više pročitajte na Novom Listu

CRES  Među 40 najljepših plaža na svijetu njemački Bild je svrstao dvije naše i to na 15. mjesto plažu podno kamenog grada Lubenice i na poziciju iza, Zlatni rat na Braču. Vijest o visokom pozicioniranju lubeničke plaže u svjetskoj konkurenciji s oduševljenjem je primljena na Cresu, a direktorica ureda Turističke zajednice Darija Vasić kaže kako je to veliko priznanje koje će imati i ogroman marketinški efekt. 

– Lubenice, kao i njihova plaža biser su našeg otoka i Jadrana, a ljepota i očuvanost okoliša ianče su najjači aduti u kreiranju turističkog proizvoda Cresa. U organizaciji Turističke zajednice posljednjih 12 godina ulažemo velike napore i sredstva u održavanje urednosti na plažama tijekom cijele godine, a posebno u sezoni, kada se s lubeničke, kao i desecima drugih plaža, svakodnevno odvozi otpad, što uz prirodne ljepote zasigurno dodatno pridonosi njihovoj atraktivnosti, kaže Darija Vasić.

CRES  Tužno je što je u novom političkom inženjeringu vladajuće koalicije ponovno aktualna upravo sedma izborna jedinica, koja je i do sada bila sinonim za veliku pogrešku.

Iz dnevno političkih razloga postaje još veća i uz Liku obuhvaća i kvarnerske otoke pa umjesto »od Jaruna do Jadrana« kako je bilo do sada, postaje izborna jedinica »od Jaruna do Italije«. Pokušaji razumnog sagledavanja cjelokupne problematike isprani su jednostavnom matematikom sa zajedničkim nazivnikom – kako do zastupnika više, komentar je na prijedlog novih granica izbornih jedinica, Đanina Sučića, koordinatora za kvarnerske otoke HNS-a i vijećnik Skupštine Primorsko-goranske županije, koji naglašava da novi kroj izbornih jedinica udaljava birače od onih koje biraju, uz to smanjuje mogućnost da otočani s Kvarnera imaju svog zastupnika u Saboru kao i predstavnike koji će znati i moći predstaviti otočne probleme. 

   – Vjerujemo da većina građana želi znati koga bira.

Do sada smo za to imali koliko-toliko šanse. Osim toga, razumno je bilo očekivati da se poneki otočanin pojavi u Saboru i naglasi zajedničke otočne probleme, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Isto tako, znali smo da će naši kolege iz Primorja znati doživjeti i prenijeti otočne muke u saborska tijela.

Nažalost, bez omalovažavanja, kolege iz Like ili dublje iz unutrašnjosti pa sve do Zagreba, većina ljudi koji će predstavljati sedmu izbornu jedinicu, neće imati senzibilitet prema otočnim problemima jer su to ljudi koji s tim problemima svakodnevno ne žive. Stoga se nadamo se da ćemo ipak ostati u osmoj izbornoj jedinici barem do neke korektnije i pravednije izmjene izbornih jedinica u nekoj boljoj Hrvatskoj koju svi želimo, navodi Đanino Sučić.

CRES  Na području Grada Cresa porez na kuće za odmor Gradska uprava ubire od 1.500 do 1.600 vikendaša. I dok većina vlasnika uredno podmiruje obvezu plaćanja poreza na vikendice, ima i onih koji to nastoje izbjeći. Najčešći modeli izbjegavanja plaćanja ovog poreza, koji se plaća godišnje, i to u visini 15 kuna po metru četvornom , su prijava stalnog boravka na adresi kuće za odmor te neprijavljivanje promjene kod vlasništva. 

Kako je ovaj porez značajan prihod lokalnih samouprava koje na svom području imaju vikend kuće, a na području Grada Cresa iznosi do 1,1 milijuna kuna godišnje , u gradskoj upravi nastoje što točnije utvrditi stvarno stanje vikend kvadrata i vikendaša. Tako upravo na web stranici Grada podsjećaju vlasnike kuća za odmor da su do kraja ožujka dužni dostaviti podatke o vlasništvu i površini nekretnine, kao i svaku promjenu činjeničnog stanja bitnog za utvrđenje obveze podmirenja poreza , osobito promjenu vlasništva, uspostavu suvlasništva, kao i promjene vezane za povećanje ili smanjenje površine kuće za odmor. Ukoliko to ne učine, mogu biti kažnjeni novčano, i to u iznosu od 500 do 25 tisuća kuna. 

Čini se da nastojanje dijela vlasnika kuća za odmor da izbjegnu plaćanje poreza pridonosi »povećanju« broja stanovnika na otoku. Naime, posljednjih nekoliko godina zamjetno je da se povećava broj prebivališta u dosadašnjim kućama za odmor, a kako bi stao na kraj lažnom prijavljivanju stalnog boravka, Grad provodi dodatne postupke dokazivanja statusa kuće za odmor i osim osobne iskaznice, od obveznika poreza kuće za odmor može zatražiti putovnicu, potvrdu o zasnovanom radnom odnosu, izjavu o izabranom liječniku, vremenu nastanka utroška struje, vode, telefona, prijema poštanskih pošiljaka, mjestu podnošenja porezne prijave te drugih dokaza kao što su izjave svjedoka, očevid i slično.

CRES  Iz godišnjeg obračuna proračuna za prošlu godinu vidljivo je  da se Grad zaduživao zbog tekuće likvidnosti, a minuse iz prošle godine zbog većih izdataka i manjih prihoda, Grad će i ove godine morati  pokrivati daljnjim zaduživanjem.

Grad se bori s likvidnošću, u debelom  je minusu i zadužen do grla. Banke ne daju novac za ništa, trebamo ih  koristiti, ali ne u mjeri kao prošle godine, kazao je vijećnik Gaetano Negovetić (HDZ) u raspravi o obračunu proračuna za prošlu godinu te je  pozvao gradonačelnika i koaliciju na vlasti da svi zajedno sjednu i razmotre kako dalje. Slabu vjeru da će po pitanju prihoda krenuti nabolje  u ovoj godini Negovetić je iskazao i u raspravi o rebalansu proračuna za  2011. te je rekao, »molim Boga da uspijemo sve pokriti«. 

Brojke i forme

Manje dramatične brojke i forme koristila je pročelnica Nada Kremenić, ali je i iz njenog obrazloženja jasno da po pitanju financija stvari  ne stoje dobro, a Grad će se ove godine zadužiti u visini 1,5 milijun kuna.

Za razliku od gradonačelnika Kristijana Jurjaka koji je sadašnje stanje vezao uz prošlu vlast, pa je rekao da je borba s likvidnošću počela  saniranjem dubioza prošle vlasti koja je ostavila preko tri milijuna neplaćenih računa, predsjednik Gradskog vijeća Marčelo Damijanjević  (nezavisni) konstatirao je da je u prošloj godini stvoren dug, da su u  proračunu za ovu godinu smanjeni troškovi za preko 700 tisuća kuna i  da se ne smije dopustiti daljnje nakupljanje dugova i da se o tome treba voditi računa kada se bude diskutiralo koliko i kome dati novaca iz  proračuna. 

S izvješćem o radu u drugoj polovici prošle godine, koje je gradonačelnik Jurjako podnio vijećnicima, oporba nije bila zadovoljna, ocijenivši da je u izvješću previše protokola, a ništa o konkretnim i realiziranim projektima. Vijećnik Rudolf Rozner (HDZ) posebno je zamjerio  što u izvješću nema ni riječi o izlovu alohtone divljači, pa pita Rozner  zna li uopće gradonačelnik što se po tom pitanju događa na otoku. 

Najpovoljnija ponuda

Gradsko vijeće nije prihvatilo Odluku o izboru najpovoljnije ponude  za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, a razlog tome je  što rezultatima natječaja ne bi bili legalizirani dosadašnji posjednici, a  što je suprotno cilju Grada Cresa, koji je definiran s Udrugom poljoprivrednika Ulika.
Inače za zakup 58.432 metara četvornih maslinika pristiglo je 13 zahtjeva, a natječaj će biti ponovljen. 

Vijećnici su prihvatili Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i postupanju s napuštenim i izgubljenim životinjama, ali teško  je očekivati da će i donošenje nove odluke značiti i bolju situaciju po  tim pitanjima jer je komentar komunalnog redara već kod predstavljanja odluke bio da će jedini problem biti provedba odluke.

Vijećnici Besim Asani (SDP) i Petar Miočić (HDZ) zatražili su veći angažman i korištenje mogućnosti novčanog kažnjavanja neodgovornih vlasnika  kućnih ljubimaca zbog kojih su javne površine u gradu naružene, a tek  rijetki vlasnici čiste iza svojih pasa. Miočić je upozorio i na problem  opasnih pasmina koji su bez brnjica.