Vodim vas u najveće naselje na Jadranu, Mali Lošinj. U njemu započinje ova miomirisna priča koja govori o ljubavi malog čovjeka prema prirodi, tradiciji i svemu onome što mu je ostavljeno u nasljeđe. Iz ugodno rashlađene hotelske sobe izaći na + 40 stupnjeva koliko je iznosila temperatura tog dana, nije bilo lako. Vođena pustolovnim duhom i "naoružana" samo fotoaparatom, uputila sam se prema Miomirisnom vrtu, rasadniku otočnog ljekovitog bilja u Malom Lošinju.

Na samom ulazu u taj rajski vrt sva osjetila uživaju, a oči se dive ljepoti raznolikog mediteranskog bilja lavande, ružmarina, eukaliptusa, mirisnim stablima naranči i svim onim sitnim detaljima kojim ovaj prostor obiluje. Kad posjetite ovaj vrt imate osjećaj da ste se odjednom našli u priči koja nema kraja. Središtem vrta dominira bajkovita kamena kućica u čije je zidove ugrađen kamen s nekoliko dalmatinskih otoka. Plavo obojane škure i bezbroj pomno sačuvanih detalja kako u interijeru tako i u eksterijeru, pričaju priču o nepovratno prohujalim vremenima koja su odavno završila.

Dok promatrate detalje koji se nalaze u kući razmišljate kako bi bilo lijepo vratiti se pa makar i na tren u "ono" vrijeme kada se obitelj svaku večer okupljala za istim stolom i kada su se duboko u noć pričale priče o pomorcima i olujnim morima na kojima su plovili i tako zarađivali za život. Boravak u toj kamenoj kućici mirisa i susret s blagom koje ona brižno čuva, domaći proizvodi, cvjetne rukotvorine, raznovrsni miomirisni likeri i ostale delicije, samo su dio priče o ovom prekrasnom otoku. Kada se umorite od šetnje i svih ljepota koje ste zatekli u Miomirisnom vrtu, čekaju vas šarene ležaljke za odmor u koje možete leći, zatvoriti oči i uživati u svemu doživljenomu.

Tu istu priču kroz svoj rad ispričat će vam Sandra Nikolich, autorica Miomirisnog vrta, istinska zaljubljenica u ljekovito bilje i otok Lošinj. Ona za svoj Miomirisni otočki vrt kaže da je "Podsjetnik i priručnik suvremeniku, Domorocu i gostu - da se prisjeti i prepozna mirise ugode koji izviru iz netaknutih krajolika rajske otočke prirode".

I na kraju ove priče o Miomirisnom vrtu slobodno mogu reći da je on oaza za opuštanje, kutak za meditiranje i mjesto za edukaciju. Ako vas put ikad odvede na čarobni otok Mali Lošinj ne zaboravite posjetiti Miomirisni vrt, u njemu ćete doživjeti sve ono što do sada niste. A do tada uživajte u fotografijama, one govore više od riječi.

Više o Miomirisnom vrtu možete pronaći na stranici www.miomirisni-vrt.hr .

LUBENICE  Na lubeničkom zvoniku u cijelosti su završeni radovi na sanaciji građevine, kao i elektrifikaciji zvona, koje zahvaljujući angažmanu Zavičajnog društva »Lubenice« i financijskoj potpori Uprave za otoke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nakon mnogo godina ponovno zvoni tri puta dnevno te zvono najavljuju mise i slavi blagdane.

Za nevelik broj žitelja Lubenica, ovo mnogo znači, jer je redovita zvonjava tri puta dnevno bila prije više od dvadeset godina, budući u mjestu gdje žive uglavnom stariji ljudi nije bilo osobe koja je mogla preuzeti posao ručnog zvonjenja svakodnevno. 

Predsjednica Zavičajnog društva Lubenice, Dinka Toić i tajnica Biljana Muškardin ističu veliko zadovoljstvo da je njihov prvi veći projekt kojeg je Društvo sebi zadalo, odmah po osnivanju prije dvije godine, u cijelosti realiziran, a posebne zahvale idu državnom tajniku Josipu Boriću koji je za ovu namjenu osigurao potporu Uprave za otoke u visini 50 tisuća kuna. 

Inače, lubenički zvonik je izgrađen 1791. godine i odvojen je od župne crkve, a sagrađen je nakon što su srušili stari zvonik koji je bio uz crkvu, a srušen je zbog učestalih udara groma zbog kojih su i crkva i stari zvonik u mjestu koje se nalazi na visini 378 metara često stradavali. 

U Zavičajnom društvu Lubenice, čiji su članovi iz Podola, Zbičine, Cresa, Valuna, imaju mnogo planova, ali malo šoldi, kaže predsjednica Dinka Mužić, pa mnoge radove odrađuju tako da ih sami financiraju i rade pa su tako uredili mjesno groblje i popločali stazice, želja ima je urediti brojne crkvice, a u Lubenicama ih je neobično velik broj.

Naime, u mjestu u kojem je svega 40 kućnih brojeva i jedanaest stalnih stanovnika ima čak osam crkava – sv. Stjepana, sv. Jakova, sv. Antona, Majka Božja od Kandelore, sv. Mihovil, sv. Nedelja, sv. Ivan i sv. Petar.

I dok poneki od sudionika lanjske, prve morske triperijade iz Belog plivaju ka Kostreni, Klub ljubitelja tripica, jedinstven kao takav u Hrvatskoj, organizira novu. Statistički gledano, u subotu 4. lipnja bit će upriličena 2. pomorska, 17. revijalna i 44. organizirana triperijada. Na cjelodnevni izlet, zamišljen kao dan druženja na kopnu, moru i otoku, triperi će otputovati brodom »Aqvavision« čije će stakleno dno triperima omogućiti da istraže čitavo podmorje na relaciji od mula kraj Jedriličarskog kluba Galeb u Kostreni do velike plaže u Belom. Oni koji više vole nosom parati oblake, mogu pri odlasku te iste oblake i brojiti, a po povratku prebrojavati zvijezde, jer brod će isploviti u 8.15 sati, a vratiti se oko 21 sat.

   Dok desetak tripera predvođenih vrhunskim kuharima Krešom, Antoniom i Tomom budu pripravljali šezdesetak kilograma te drhturave iznutrice, ostatak ekipe može uživati u mnogočemu. Primjerice, ispijanju svog omiljenog pića u kafiću domaćinu »Pod Belim«, u skakanju i poskakivanju po plaži i moru, potom u raznim individualnim i društvenim igrama, pa u posjetu Eko centru Beli i razmjeni mišljenja s bjeloglavim supovima, u lovu na veprove, a može i u međusobnom, te u koječemu još. Cijena izleta, kažu, prava je sitnica – za članove Kluba koji, usput kazano, imaju i prednost pri rezervaciji 80 mjesta koliki je kapacitet triperskog broda, ova triper-pustolovina košta 150 kuna, a u cijenu je uključen prijevoz, dvije cuge, dva tanjura tripica, pa repete i velika čast – rukovanje s Munjom. Oni pak koji ne ljube tripice ali ljube tripere tu će svoju ljubav platiti 120 kuna, a klinci u svemu mogu guštati besplatno.

   – Važno upozorenje: u slučaju lošeg vremena, nevere, snijega, smaka svijeta i ostalih možebitnih, a i nemorabitnih situacija, izlet će biti pomaknut (a nije da i inače nije) za jedan dan, odnosno za nedjelju, 5. lipnja. Ukoliko i u nedjelju bude loše vrijeme, onda otkazujemo izlet i grupno meditiramo u kostrenskom triper-kafiću »Pod pločom«, napomenuo je Jere Crnković, prvi triper Kluba.

Senzacija svih senzacija nije se dogodila, Veić nije bio niti blizu. No, iako je uhvatio samo četiri gema, u pojedinim trenucima meča, pogotovo u drugom setu, koji je trajao 50 minuta, pružao je i više nego dobar otpor prvom svjetskom reketu.

U prvom setu je Veić jedini gem osvojio na svom servisu kod zaostatka 4:0. No, zato je u drugom setu znatno više namučio Španjolca. U prvom gemu je 23-godišnji Lošinjanin propustio dvije break-lopte, ali je držao za 1:1 i naptravio break za 2:1. Nadal je s tri gema u nizu opet preuzeo kontrolu, ali je Veić u sedmom gemu napravio još jedan break. Bio je to i njegov zadnji osvojeni gem u meču.

Nadal je iskoristio devet od 10 break-lopti u meču, Veić dvije od pet. Španjolac je imao 18 izravnih poena više (28-10) i 11 neforsiranih pogrešaka manje (18-29). Dakako, kada je razlika u kvaliteti i klasi toliko očigledna, onda statistika i nije odveć bitna...

Veić je u Parizu ove godine odigrao najbolji turnir karijere. Prošao je kvalifikacije i prvi puta u karijeri stigao do 3. kola na nekom Grand Slam turniru. Pritom je skinuo jedan jako veliki skalp, Rusa Nikolaja Davidenka u prethodnoj rundi. Jasno je da će znatno popraviti plasman na ATP ljestvice od trenutne 227. pozicije.

Nadal: Moram ovako nastaviti

"Nisam zaboravio igrati tenis u tjedan dana, no, činjenica je da sam danas igrao bolje. Moram ovako nastaviti. Tražim i pronalazim rješenja svakodnevno na treninzima, ne padaju mi ona s neba. Potom ih pokušavam prenijeti u mečeve. Kao što sam već rekao, nije problem u vježbi ili tehnici, problema sam imao i s koncentracijom.

"Napravio sam korak prema naprijed, veliki korak. Imam više samopouzdanja što mi mnogo znači. Cijeli sam meč odigrao dobro, možda samo uz iznimku početka drugoga seta. Bolje sam kontrolirao lopticu, bio sam više u terenu, bolje sam vraćao servise i dolazio u prilike forhendom riješiti poene", prokomentirao je Nadal meč protiv Veića.

Nacionalno vijeće HDZ-a donijelo je danas odluku o raspuštanju županijskih odbora HDZ-a Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije.

Jednoglasno je donijeta odluka da se Josip Borić  imenuje predsjednikom Povjerenstva županijske organizacije HDZ-a u Primorsko-goranskoj županiji, a Ante Sanader  u županijskoj organizaciji HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije, priopćeno je iz te stranke.

Predsjednika primorsko-goranskog HDZ-a Garija Cappellija,  koji je na toj funkciji od 2007. godine, po riječkim političkim kuloarima bliskima toj stranci već se mjesecima smjenjuje, a kap koja je prelila čašu strpljenja Jadranke Kosor je burna sjednica Županijskog odbora koja je navodno snimljena i proslijeđena u Zagreb u središnjicu. Na toj je sjednici bilo puno kritičnih tonova i prema premijerki i predsjednici stranke.

Imenovani povjerenik Josip Borić, koji je zaposlen kao državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, bio je protukandidat Zlatku Komadini na prvim neposrednim izborima za primorsko-goranskog župana 2009. godine. Valja podsjetiti da je izgubio od Komadine u prvom krugu.

– Ne mogu ulaziti u razloge raspuštanja primorsko-goranskog ogranka stranke jer sam i ja za to saznao prije nekoliko sati. Stranka je pred mene stavila zadatak u vrlo osjetljivom trenutku i ja ću sve učiniti da pripremim HDZ za predstojeće parlamentarne izbore. Neke stvari se moraju posložiti na kvalitetniji način jer imamo i te kako što reći u 7. i 8. izbornoj jedinici. Mi smo demokratska stranka, a odluku je donijelo službeno stranačko tijelo. Uvjeren sam da se ništa negativno neće dogoditi već da će se omogućiti kvalitativni politički iskorak. Sljedećih dana ćemo iznijeti detaljniju analizu o svemu što se dogodilo, poručio je Borić.

Prema službenim podacima koji su objavljeni na web stranici ministarstva Božidara Kalmete, Josip Borić rođen je 23. listopada 1972. u Rabu, oženjen je i otac je dvoje djece. Diplomirao na Pedagoškoj akademiji u Rijeci 1994. godine i po zvanju je nastavnik razredne nastave. Što se tiče političke karijere, u HDZ na Rabu se učlanio 1992. godine, a od 2002. godine član je Županijskog odbora HDZ-a Primorsko-goranske županije.

Do odluke o raspuštanju primorsko-goranskog ogranka kao oporba Gariju Cappelliju  na Jadranskom trgu 1 spominjala su se dva gradonačelnika.

Prvi je gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković , a drugi gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić  koji su bili nezadovoljni načinom na koji njihov stranački kolega i gradonačelnik Malog Lošinja Cappelli kormilari primorsko-goranskim ogrankom.

Više pročitajte na Novom Listu

CRES  Među 40 najljepših plaža na svijetu njemački Bild je svrstao dvije naše i to na 15. mjesto plažu podno kamenog grada Lubenice i na poziciju iza, Zlatni rat na Braču. Vijest o visokom pozicioniranju lubeničke plaže u svjetskoj konkurenciji s oduševljenjem je primljena na Cresu, a direktorica ureda Turističke zajednice Darija Vasić kaže kako je to veliko priznanje koje će imati i ogroman marketinški efekt. 

– Lubenice, kao i njihova plaža biser su našeg otoka i Jadrana, a ljepota i očuvanost okoliša ianče su najjači aduti u kreiranju turističkog proizvoda Cresa. U organizaciji Turističke zajednice posljednjih 12 godina ulažemo velike napore i sredstva u održavanje urednosti na plažama tijekom cijele godine, a posebno u sezoni, kada se s lubeničke, kao i desecima drugih plaža, svakodnevno odvozi otpad, što uz prirodne ljepote zasigurno dodatno pridonosi njihovoj atraktivnosti, kaže Darija Vasić.

CRES  Tužno je što je u novom političkom inženjeringu vladajuće koalicije ponovno aktualna upravo sedma izborna jedinica, koja je i do sada bila sinonim za veliku pogrešku.

Iz dnevno političkih razloga postaje još veća i uz Liku obuhvaća i kvarnerske otoke pa umjesto »od Jaruna do Jadrana« kako je bilo do sada, postaje izborna jedinica »od Jaruna do Italije«. Pokušaji razumnog sagledavanja cjelokupne problematike isprani su jednostavnom matematikom sa zajedničkim nazivnikom – kako do zastupnika više, komentar je na prijedlog novih granica izbornih jedinica, Đanina Sučića, koordinatora za kvarnerske otoke HNS-a i vijećnik Skupštine Primorsko-goranske županije, koji naglašava da novi kroj izbornih jedinica udaljava birače od onih koje biraju, uz to smanjuje mogućnost da otočani s Kvarnera imaju svog zastupnika u Saboru kao i predstavnike koji će znati i moći predstaviti otočne probleme. 

   – Vjerujemo da većina građana želi znati koga bira.

Do sada smo za to imali koliko-toliko šanse. Osim toga, razumno je bilo očekivati da se poneki otočanin pojavi u Saboru i naglasi zajedničke otočne probleme, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Isto tako, znali smo da će naši kolege iz Primorja znati doživjeti i prenijeti otočne muke u saborska tijela.

Nažalost, bez omalovažavanja, kolege iz Like ili dublje iz unutrašnjosti pa sve do Zagreba, većina ljudi koji će predstavljati sedmu izbornu jedinicu, neće imati senzibilitet prema otočnim problemima jer su to ljudi koji s tim problemima svakodnevno ne žive. Stoga se nadamo se da ćemo ipak ostati u osmoj izbornoj jedinici barem do neke korektnije i pravednije izmjene izbornih jedinica u nekoj boljoj Hrvatskoj koju svi želimo, navodi Đanino Sučić.

CRES  Na području Grada Cresa porez na kuće za odmor Gradska uprava ubire od 1.500 do 1.600 vikendaša. I dok većina vlasnika uredno podmiruje obvezu plaćanja poreza na vikendice, ima i onih koji to nastoje izbjeći. Najčešći modeli izbjegavanja plaćanja ovog poreza, koji se plaća godišnje, i to u visini 15 kuna po metru četvornom , su prijava stalnog boravka na adresi kuće za odmor te neprijavljivanje promjene kod vlasništva. 

Kako je ovaj porez značajan prihod lokalnih samouprava koje na svom području imaju vikend kuće, a na području Grada Cresa iznosi do 1,1 milijuna kuna godišnje , u gradskoj upravi nastoje što točnije utvrditi stvarno stanje vikend kvadrata i vikendaša. Tako upravo na web stranici Grada podsjećaju vlasnike kuća za odmor da su do kraja ožujka dužni dostaviti podatke o vlasništvu i površini nekretnine, kao i svaku promjenu činjeničnog stanja bitnog za utvrđenje obveze podmirenja poreza , osobito promjenu vlasništva, uspostavu suvlasništva, kao i promjene vezane za povećanje ili smanjenje površine kuće za odmor. Ukoliko to ne učine, mogu biti kažnjeni novčano, i to u iznosu od 500 do 25 tisuća kuna. 

Čini se da nastojanje dijela vlasnika kuća za odmor da izbjegnu plaćanje poreza pridonosi »povećanju« broja stanovnika na otoku. Naime, posljednjih nekoliko godina zamjetno je da se povećava broj prebivališta u dosadašnjim kućama za odmor, a kako bi stao na kraj lažnom prijavljivanju stalnog boravka, Grad provodi dodatne postupke dokazivanja statusa kuće za odmor i osim osobne iskaznice, od obveznika poreza kuće za odmor može zatražiti putovnicu, potvrdu o zasnovanom radnom odnosu, izjavu o izabranom liječniku, vremenu nastanka utroška struje, vode, telefona, prijema poštanskih pošiljaka, mjestu podnošenja porezne prijave te drugih dokaza kao što su izjave svjedoka, očevid i slično.

CRES  Iz godišnjeg obračuna proračuna za prošlu godinu vidljivo je  da se Grad zaduživao zbog tekuće likvidnosti, a minuse iz prošle godine zbog većih izdataka i manjih prihoda, Grad će i ove godine morati  pokrivati daljnjim zaduživanjem.

Grad se bori s likvidnošću, u debelom  je minusu i zadužen do grla. Banke ne daju novac za ništa, trebamo ih  koristiti, ali ne u mjeri kao prošle godine, kazao je vijećnik Gaetano Negovetić (HDZ) u raspravi o obračunu proračuna za prošlu godinu te je  pozvao gradonačelnika i koaliciju na vlasti da svi zajedno sjednu i razmotre kako dalje. Slabu vjeru da će po pitanju prihoda krenuti nabolje  u ovoj godini Negovetić je iskazao i u raspravi o rebalansu proračuna za  2011. te je rekao, »molim Boga da uspijemo sve pokriti«. 

Brojke i forme

Manje dramatične brojke i forme koristila je pročelnica Nada Kremenić, ali je i iz njenog obrazloženja jasno da po pitanju financija stvari  ne stoje dobro, a Grad će se ove godine zadužiti u visini 1,5 milijun kuna.

Za razliku od gradonačelnika Kristijana Jurjaka koji je sadašnje stanje vezao uz prošlu vlast, pa je rekao da je borba s likvidnošću počela  saniranjem dubioza prošle vlasti koja je ostavila preko tri milijuna neplaćenih računa, predsjednik Gradskog vijeća Marčelo Damijanjević  (nezavisni) konstatirao je da je u prošloj godini stvoren dug, da su u  proračunu za ovu godinu smanjeni troškovi za preko 700 tisuća kuna i  da se ne smije dopustiti daljnje nakupljanje dugova i da se o tome treba voditi računa kada se bude diskutiralo koliko i kome dati novaca iz  proračuna. 

S izvješćem o radu u drugoj polovici prošle godine, koje je gradonačelnik Jurjako podnio vijećnicima, oporba nije bila zadovoljna, ocijenivši da je u izvješću previše protokola, a ništa o konkretnim i realiziranim projektima. Vijećnik Rudolf Rozner (HDZ) posebno je zamjerio  što u izvješću nema ni riječi o izlovu alohtone divljači, pa pita Rozner  zna li uopće gradonačelnik što se po tom pitanju događa na otoku. 

Najpovoljnija ponuda

Gradsko vijeće nije prihvatilo Odluku o izboru najpovoljnije ponude  za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, a razlog tome je  što rezultatima natječaja ne bi bili legalizirani dosadašnji posjednici, a  što je suprotno cilju Grada Cresa, koji je definiran s Udrugom poljoprivrednika Ulika.
Inače za zakup 58.432 metara četvornih maslinika pristiglo je 13 zahtjeva, a natječaj će biti ponovljen. 

Vijećnici su prihvatili Odluku o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i postupanju s napuštenim i izgubljenim životinjama, ali teško  je očekivati da će i donošenje nove odluke značiti i bolju situaciju po  tim pitanjima jer je komentar komunalnog redara već kod predstavljanja odluke bio da će jedini problem biti provedba odluke.

Vijećnici Besim Asani (SDP) i Petar Miočić (HDZ) zatražili su veći angažman i korištenje mogućnosti novčanog kažnjavanja neodgovornih vlasnika  kućnih ljubimaca zbog kojih su javne površine u gradu naružene, a tek  rijetki vlasnici čiste iza svojih pasa. Miočić je upozorio i na problem  opasnih pasmina koji su bez brnjica.

CRES  Na Tramuntani, sjevernom dijelu otoka Cresa, gdje je problem  s divljim svinjama i napadima na tek okoćene janjce počeo prije petnaestak godina, kada je divljač napustila ograđeno lovište, ni šestu godinu od kako je na snazi zakonska obveza izlova alohtone divljači s otoka, nije ni približno riješen.

Jučer su o tome govorili ovčari iz Dragozetića, Anamarija Grus, Marija Ivašić, Ivan Dešković, Darko Gržetić, Klaudio Grus na press konferenciji koju su organizirali gradski vijećnici  HDZ-a Gaetano Negovetić, Petar Miočić i Rudolf Rozner. 

Ovčari su očajni, jer i dalje imaju goleme probleme u dokazivanju  šteta, stoga ih mnogi više ni ne prijavljuju, a to se zloupotrebljava i u  javnosti iznose podaci kako je šteta manje.

To nije istina, tvrde ovčari i  upozoravaju da je iz godine u godinu ovaca sve manje, pa šteta u konačnici neće ni biti, ali ne zato što su oni koji su trebali, problem riješili, nego zato što će ovčarstvo nestati, jer se ljudi ne mogu više nositi  s problemima.

Ovčari svakodnevno na pašnjacima nalaze tek ostatke  stradalih janjaca, a ponekad ništa ni ne mogu pronaći, osim ovce koja  izgubljena bez janjca blejući luta pašnjakom. Osim toga, kada pronađu  ostatak kože, krv ili slično u LD Orebica, koje je lovozakupnik, odnosno  koncesionar u lovištu Tramuntana, nerijetko ni to ne žele priznati kao  dokaz i kažu da je janje moglo stradati i na drugačiji način, a ne samo  od divlje svinje!

Uz to, od ove godine, iako je zakon na snazi od 2005.  godine, da bi dokazali štetu, ovčari sada moraju lovozakupniku priložiti  vlasnički, posjedovni list ili ugovor o zakupu terena na kojem se šteta  dogodila! Umjesto da središnje pitanje bude izlov i uklanjanje alohtone  divljači, jelena lopatara i divljih svinja, sada se ovčare stavlja u poziciju  da su oni krivi što ovce uzgajaju na tradicionalan način, na otočnim  pašnjacima, kako se to oduvijek činilo.

Temeljem koje dozvole i vlasničkog lista divlje svinje imaju pravo haračiti po našim pašnjacima,  rušiti gromače, uništavati nasade, pitaju se ovčari. 

Vijećnik Petar Miočić upozorava na nerealno prikazivanje šteta od  strane LD Orebica, budući po njihovoj evidenciji sada ukupna šteta na  janjcima i ovcama za područje cijele Tramuntane iznosi tri tisuće kuna,  odnosno osam komada. To naprosto ne može biti, jer je šteta višestruko veća i u samo za Dragozetiće prelazi 30 komada, kažu ovčari.

U dopisu koji su uputili Gradu tražeći pomoć naveli su da u Belom pristaje i do devet brodova dnevno, od kojih  neki iskrcaju i preko 140 gostiju na neveliku plažu, koja nije ni sanitarno opremljena, nema tekuće vode, redara. 
Napominju i kako »gosti s  brodova zaokupljaju cijelu plažu i mjesto, a da u Belom ništa ne potroše jer svu ponudu imaju na brodovima i već uključenu u cijenu.

Nama ostaje samo brdo smeća i naš nezadovoljni gost«, žalili su se Bejani  te je u organizaciji Grada Cresa održan sastanak u Belom na kojem su  članovi Mjesnog odbora Beli i njihov predsjednik Valentin Mikičić s  problemom detaljno upoznali gradonačelnika Kristijana Jurjaka i djelatnike gradske uprave, pročelnika županijskog Upravnog odjela za pomorstvo, promet i veze Nikolu Mendrilu i suradnike, lučkog kapetana  Lučke kapetanije Rijeka Darka Glažara i Marina Jurdanu iz Odjela inspekcijskih poslova, lučkog kapetana Lučke ispostave Cres Jordana  Veškovića, ravnatelja Županijske lučke uprave Cres Anđelka Petrinića,  te direktoricu ureda Turističke zajednice Cresa Dariju Vasić.

Zaključak je da će Županija organizirati sastanak s brodarima kako bi  ih upoznali s problemom.

Turistička zajednica preuzela je obvezu izrade ploče s piktogramima kojima će se upozoriti goste o pravilima ponašanja na plaži, a Lučka uprava postavljanje slične ploče u lučici. Ujedno je dogovoreno da Lučka uprava napravi maritimnu studiju za  lučicu Beli u okviru planova na dogradnji postojeće luke, izvijestili su iz  gradske uprave.

CRES  Ovosezonska prerada maslina Uljari creske Poljoprivredne zadruge donijela je rekordne rezultate, a od 15. listopada prošle, do 25. siječnja ove godine, ukupno je prerađeno 1.225 tona ploda i dobiveno  206 tisuća litara maslinovog ulja. Masline je na preradu dalo više od  500 obitelji.

Ako se dobivena količina pomnoži s deset eura, koliko će  minimalno biti cijena po litri maslinovog ulja,  dobiva se novostvorena  vrijednost od 2.060.000 eura, odnosno 15 milijuna kuna.

Dakle, trenutačna vrijednost u creskim konobama gotovo doseže iznos proračuna  Grada Cresa, koji se ove godine planira realizirati u visini 18 milijuna  kuna, što najbolje svjedoči kakvo su bogatstvo otočanima ostavili  njihovi preci. Poljoprivredna zadruga od maslinara je otkupila 15 tisuća  litara ulja, a analize potvrđuju da se i ove godine radi o ulju ekstra djevičanske kvalitete.

Ulje dobiveno u prvoj fazi prerade imalo je zasićene  masne kiseline 0,02 posto, sredina prerade 0,12 posto, dok je na samom  kraju prerade, od plodova obranih u siječnju, zastupljenost masnih kiselina i dalje bila ispod 0,2 posto, a za kategoriju ekstra djevičanskoga  granica je 0,8 posto! 

Program za turiste

U Poljoprivrednoj zadruzi rinfuzo ulje prodavat će se po cijeni od 85  kuna za litru, a flaširano ulje pod nazivom »Mosaico« po cijeni od 105  kuna. Sada se intenzivno radi na njegovoj promociji i brendiranju, a  ravnatelj zadruge Mateo Ferarić najavljuje novi sadržaj namijenjen turistima.

U Uljari će se organizirati program, koji će započeti u predsezoni, a u sklopu kojega će gostima biti prezentirana povijest maslinarstva na otoku, moći će pogledati promotivni film, razgledati pogon, degustirati i kupiti maslinovo ulje. Stoga se sada intenzivno radi na pripremi Uljare za prijam turista, a u sklopu priprema je i uređenje fasade  zgrade koja je za potrebe prerade maslina izgrađena 1938. godine. 

Maslinarstvo je in

Ovogodišnja rekordna prerada ukazuje na potrebu daljnih ulaganja u  pogone Uljare:

– Očigledan je sve veći interes za maslinarstvo. Čine se pozitivni pomaci, probijaju se maslinarski putovi, čime maslinici koji su desetljećima bili zapušteni postaju dostupni, sve više maslinara primjenjuje  suvremene agrotehničke mjere i masline prerađuju po sistemu berba –  prerada.

S obzirom na rekordne količine, imali smo poteškoća kod prerade u danima kada je pritisak bio najveći, budući u istom danu nismo  mogli preraditi sve pristigle masline jer je njihova količina prelazila kapacitete pogona.

Kako možemo očekivati porast maslinarstva, sada trebamo razraditi na koji način povećati kapacitete prerade, hoćemo li nabaviti novi stroj većeg kapaciteta, ili ćemo postojeći dopuniti još jednim – navodi ravnatelj Ferarić.

Naš čitatelj pomorac iz Solina sljedeće stihove napisao je svojoj supruzi za 20. godišnjicu braka:

"10.12. mi spada godišnjica braka, u to vrijeme je na Antartici
godišnje doba ljeta i tog datuma sam se zateka
na samom jugu i napisao stihove supruzi za dvadesetu godišnjicu braka, 
to je bilo 10.12.2008..." - Prisjeća se pomorac iz Solina...

POTISTEN DALJINOM OD SRCA TVOGA

I OKOVAN NADPRIRODNIM AMBIJENTOM

“ANTARTICA”

SJEDIM U BRODSKOJ KABINI I PISEM

STIHOVE KOJI SU SKRIVENI U OSJECAJIMA

DUBINE DUSE

       TVOJ POGLED,SKRIVENI OSMJEH,UZDAH

        LJUBAVI I NADASVE CRNA KOSA OSTAVLJAJU

        TRAGOVE TVOJE NEZABORAVNE I VJECNE

        SKROMNOSTI

        KOJA JE OSVAJALA I POSLJEDNE ATOME

        MOGA ZIVOTA SA DOZOM OVISNOSTI

                 NI OKRUTNA SNAGA MORSKIH DUBINA

                 NEMOZE SE SUPROSAVITI MOJOJ

                 TEZNJOM ZA POVRATKOM SRETNIH NAM DANA

                 DANA KAD SMO BILI SAMI

                  SVRGNUTI DOZOM LJUBAVI KOJA  I

                  DANAS SPAJA MOJU ODSUTNOST

                  OD SRCA TVOG

                        MOJA VJECNA MOLITVA I LJUBAV PREMA BOGU

                        NEKA TI VJECNO PODARI SNAGU I MOC,

                        KOJU CES ZNATI UDOMITI U SRCA NASA

                         A TVOJA VOLJA I MAJCINSTVO SU NEIZBRISIVA

                         ZELJA BOLJITKA ZA SVE NAS SKUPA

                               POTEKLA SUZA NIZ LICE MOJE

                               OSTAVLJA VJECNI TRAG NEDOSTATKA

                               TVOJE LJUDSKE DOBROTE,KOJA CE SE

                                PRETOCITI U CVRSTE OKOVE MOJE

                                UPORNOSTI I TEZNJOM ZA VJECNOJ NAM LJUBAVI

Tek nešto više od dva tjedna dijeli nas od početka 6. izdanja PBZ Zagreb Indoorsa. Uz potvrdu nastupa svih najboljih hrvatskih tenisača, kao i povratak Gorana Ivaniševića u paru s Marinom Čilićem, potvrđeno je i da će pozivnice za glavni turnir biti dodijeljene Franku Škugoru i Antoniju Veiću.
Vlasnik treće pozivnice zasada je još uvijek nepoznat, a krug zainteresiranih je, kao i obično, širok. Iz njega se izdvaja ime 28-godišnjeg Šveđanina Joachima Johanssona koji se nakon pet godina borbe s raznim ozljedama i obilaženja raznih liječnika pokušava vratiti na ATP Tour. Jedini nastup prošle godine imao je u 1. kolu Davis Cupa protiv Argentine (poraz od Leonarda Mayera).
Johansson je u Švedskoj poznat pod nadimkom Pim-Pim, a nije ni u kakvoj rodbinskoj vezi s Thomasom Johanssonom, pobjednikom Australian Opena 2002. Bio je polufinalist US Opena 2004., a na ATP ljestvici se uspeo čak do 9. mjesta na Valentinovo 2005., dan nakon što je u finalu turnira u Marseilleu pobijedio Ivana Ljubičića i osvojio svoj treći, ujedno i posljednji ATP naslov.
Ime dobitnika posljednje pozivnice za glavni ždrijeb bit će poznato neposredno pred početak PBZ Zagreb Indoorsa.

KRK  U bogatoj riznici kulturno-povijesne baštine otoka Krka, svoje  će mjesto zasigurno imati i nedavno otkrivena crkvica, čiji se ostaci nalaze na udaljenosti od cca. 1,5 kilometara od stare jezgre grada Krka.  
Crkvicu je, obilazeći državno zemljište namijenjeno budućim maslinicima, pronašao Goran Marević, tajnik krčke udruge maslinara »Drobnica«, čime je nastavljena serija njegovih dojava o kulturnim dobrima.  

 Crkvica je dugačka devet i široka pet metara, s klasičnom polukružnom apsidom orijentiranom prema istoku

Sjetimo se kako je potkraj 2009. godine, roneći na dubini od dva metra  kod rta Tareja, na otoku Cresu, upravo on  pronašao olupinu rimskog   trgovačkog broda starog 2.000 godina.

Uočivši ostatke objekta na zemljištu uz šumski put, nedaleko autokampa Bor, Marević je obavijestio nadležne u riječkome Konzervatorskom odjelu  te se ubrzo ustanovilo kako se radi o sakralnom objektu,  najvjerojatnije s kraja 11. ili 12. stoljeća. Kako kaže prof. Nino Novak, iz  Konzervatorskog odjela, radi se o romaničkoj arhitekturi, a crkvica je  najvjerojatnije bila posvećena svetoj Sofiji.

Crkvica je skromnih dimenzija, dužine devet i širine pet metara, s klasičnom polukružnom apsidom orijentiranom prema istoku. 

Prof. Novak navodi kako ima niz takvih komparativnih primjera na  Krku i ostalim otocima, a ostaci crkvice mogli bi se svrstati u spomenik  2. kategorije, čija se važnost očituje kroz spoznaju o sakralnoj topografiji neposredne okolice grada Krka. Pitanje precizne datacije moće će se  ustanoviti nakon istraživanja, koje će pak ovisiti o mogućnostima financiranja daljnjih radova na objektu.

 Taj povijesni lokalitet odlično će se uklopiti u novu šetnicu, koju  ćemo otvoriti oko Uskrsa - Nataša Jurina

Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić naglasio je kako se u gradskom proračunu osiguravaju značajna  sredstva za istraživanje i očuvanje povijesne baštine te kako se takvi  projekti, osim na državnom nivou,  kandidiraju i prema europskim fondovima, dok je Nataša Jurina, direktorica domicilne turističke zajednice, istaknula kako će se ovaj povijesni lokalitet odlično uklopiti u novu  šetnicu, čije se otvorenje očekuje tijekom ovogodišnjih uskrsnih blagdana.

Treba istaknuti da je oko Krka bilo petnaestak kapelica, što konzervatori znaju zahvaljujući očuvanoj povijesnoj, prvenstveno crkvenoj  dokumentaciji. Većina je propala i nestala jer se njima više nije služilo,  a ostalo ih je samo nekoliko, koje se nastoje i turistički valorizirati.

Slikar, kipar, pjevač, pisac, karizmatik, iscjelitelj...

Zlatko Sudac inače se predstavlja kao svestrani umjetnik i to kao slikar, kipar, pisac i glazbenik. Tako kaže da primjerice nije akademski umjetnik, no sva njegova djela – "bilo da je riječ o slikama, skulpturama, glazbi, ili riječi – proizlaze iz njegove vjere i srca, njegove iskonske ljubavi prema Kristu i prema čovjeku". Kontroverzni stigmatik obožava poeziju i glazbu.

"Te svoje dvije ljubavi Zlatko Sudac uspio je objediniti na albumu duhovne glazbe 'Put, istina i život', objavljenom 2009. godine u izdanju Joshua Recordsa. Na nosaču zvuka, za kojeg je bio zadužen Zrinko Tutić, velečasni Sudac autorski potpisuje glazbu i tekstove pet pjesama, a u nekim se izvedbama čak i priključuje svom dugogodišnjem suradniku, teologu i kantautoru Ivanu Puljiću te poznatoj hrvatskoj pjevačici Maji Blagdan, koja već godinama pjeva na njegovim seminarima", stoji na njegovoj službenoj stranici u kojoj se dodaje da je sav novac od od prodaje nosača zvuka namijenjen je isključivo za humanitarne svrhe, te za izgradnju budućeg duhovno-pastoralnog centra Milosrdnog Isusa.

Sve u humanitarne svrhe

Velečasni Sudac osim što se predstavlja kao iscjelitelj voli sebe vidjeti i kao pisca. Tako je u posljednjih pet godina objavio četiri naslova i "Monografija","Meditations and examination of conscience", "Razgovori" s Dunjom Ujević te "Sluga Božji o. fra Ante Antić - Odgojitelj i duhovni vođa".

U izdanju njegove tvrtke Joshua izašla je jedino knjiga "Razgovori" a kako je objasnio sav novac od prodaje knjige namijenjen je isključivo za humanitarne svrhe, te za izgradnju budućeg duhovno-pastoralnog centra Milosrdnog Isusa.

Iz poslovnih knjiga nije razvidno koliko je otišlo u humanitarne svrhe.

Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

Sukobljene strane
Sukobljene su strane bile Hrvatska vojska (HV) i Srpska vojska Krajine (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagao HVO te 5. korpus Armije BiH.

Vojska Jugoslavije nije nikako reagirala na hrvatski napad, dok je Vojska Republike Srpske ozbiljnije djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na Savi i gradove Kutinu, Viroviticu, Požegu i Županju. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u Baranji i nije se borio.

Izvedba
Izvedba i posljedice akcije nisu bile bezgrešne, ali Oluja je jedan od najbitnijih događaja i najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti.

U 5 sati ujutro 4. kolovoza 1995. topničko-raketnom pripremom Hrvatske vojske i zračnim udarima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva po snagama pobunjenih Srba na bojišnici dugoj 630 kilometara od Jasenovca u Posavini do Vrlike u Dalmatinskoj Zagori, započela je akcija kojom je za pet dana oslobođeno 18 posto površine Hrvatske (10.500 kilometara četvornih) koja je više od četiri godine bila pod okupacijom pobunjenih hrvatskih Srba, odnosno dijelovi Dalmacije, Like, Banije i Korduna.

Tzv. Krajina, koju ju branilo 40 tisuća vojnika, nestala je za pet dana pod naletom oko 130 tisuća pripadnika profesionalnih gardijskih brigada (1., 2., 4., 7., i 9.) i specijalnih jedinica MUP-a (koje su iznijele najveći teret i postigle najznačajnije uspjehe u akciji), redovnih brigada HV-a i domobranskih pukovnija.

Prema službenim podacima Ministarstva zdravstva RH, u akciji je poginulo 211 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a oko 500 ih je teško ranjeno. Što se tiče gubitaka na srpskoj strani, procjene broja poginulih vojnika Srpske Vojske Krajine kreću se od 560 (HHO) do 750 (Vlada Srbije), dok se broj srpskih civila poginulih u napadu na okupirana područja i umrlih u izbjegličkim kolonama koje su se kretale prema dijelu BiH kojeg su kontrolirale srpske snage, kreće između 680 do čak 1.200 (Vlada Srbije).

O Oluji je u posljednjih 15 godina napisano i otkriveno toliko pojedinosti da ovaj tekst nema pretenziju biti ultimativni vodič kroz tu povijesnu akciju, ali njime svakako želimo čitateljima ukazati na neke široj javnosti manje ili gotovo nepoznate pojedinosti vezane za Oluju.

Samo ćemo kratko podsjetiti da su se osnovni preduvjeti za provođenje Oluje stekli vojnim i diplomatskim putem. Vojnim akcijama HV-a i HVO-a u Zapadnoj Bosni tijekom zime ‘94 i ljeta ‘95: Operacijama Zima ‘94, Skok 1 i 2, Ljeto ‘95 oslobođeno je cijelo Livanjsko polje, Glamoč, Bosansko Grahovo i dominantni visovi Dinare, a osim što je od snaga bosanskih Srba osvojeno ogromno područje, a Vojsci RS naneseni veliki gubici, ovim pobjedama je kompletno okupirano područje u Sjevernoj Dalmaciji dovedeno u poluokruženje.

Preko svih sedam graničnih prijelaza u Hrvatskoj je u tome razdoblju ušlo oko 255 tisuća vozila, a najprometnije je bilo na istarskom GP-u Kaštel gdje se dolazili uglavnom Talijani kojima je počeo kolektivni ljetni odmor popularno nazvan "ferragosto". Prema podacima policije, prosječno se u jednom vozilu vozi 3,5 putnika, što znači da je cestom u Hrvatsku ušlo oko 900 tisuća putnika.

Samo u zadnjih 24 sata ušlo 300 tisuća turista

Prema podacima policije samo u zadnjih 24 sata je u Hrvatsku ušlo 300 tisuća putnika u 90 tisuća vozila. U isto vrijeme je iz Hrvatske izašlo oko 310 tisuća putnika u 100 tisuća vozila. 

Tome se trebaju pribrojati i turisti koji su ušli zrakoplovima i brodovima pa bi se moglo doći čak i do brojke od milijun ljudi koji su ovog vikenda došli na odmor u "lijepu našu". Zrakoplovi su u pet najvećih zračnih luka u Hrvatskoj ovog vikenda prevezli preko 100 tisuća putnika. Hrvatsku je ovog vikenda napustilo 600 tisuća građana, što znači da smo ipak još u plusu.

U Istru ušlo 153 tisuće turista

Istarska policija je izvijestila kako je od petka do danas popodne na tri granična prijelaza u Istarskoj županiji u Hrvatsku ušlo 153 tisuće turista. Preko graničnih prijelaza Kaštel, Plovanija i Požana je tijekom vikenda ušlo 143 tisuće stranih turista. U istom razdoblju je preko istarskih granica hrvatsku napustilo 118 tisuća gostiju od kojih je 107 tisuća stranih turista.

Najprometnije je bilo jučer kada je ušlo 72 tisuće stranih turista, što je za pet tisuća manje nego istog dana prošle godine. U petak je u Istru ušlo 47 tisuća stranih turista. U Hrvatsku je došlo najviše gostiju iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije.

Bajs zadovoljan

Zbog ulazaka turista danas su puni optimizma bili i hrvatski turistički djelatnici koji su se okupili na najpoznatijoj lokaciji Nacionalnog parka Krka na čelu sa ministrom turizma Damirom Bajsom. Ministar je kazao da je prema prvim podacima za srpanj ostvaren porast od 15  posto u broju dolazaka turista zrakoplovima te 9 posto porast dolazaka u pomorskom prometu.

Iznio je i podatak da 90 posto turista u Hrvatskoj čine oni strani, dok su domaći sve rjeđi. Kolovoz i rujan će dati konačne rezultate o uspješnosti sezone te hoće li se pokrpati 4-postotni minus iz prvih šest mjeseci.

Ovdje treba istaknuti da licence neće morati imati DJ-evi koji koriste originalne CD-ove i ploče, što otvara pitanje ne radi li se na taj način diskriminacija u odnosu na one koji su legalno kupili mp3 preko nekog od brojnih glazbenih servisa.

— Svi DJ-evi koji glazbena djela u svrhu nastupa pohranjuju na svoje uređaje moraju imati licencu. U slučaju da se glazba na nastupu izvodi isključivo s originalnih CD-a, nije potrebna licenca. Međutim, prema informacijama koje imamo, to je uistinu rijedak slučaj, rekao je Darko Staničić iz ZAMP-a.

Dora Jeličić iz zagrebačkih Bass Invadersa drži da se na ovaj način dio DJ-eva u startu proglašava lopovima i piratima.

— Ono što me smeta je da se sve one koji posjeduju glazbu u mp3 formatu u startu smatra piratima odnosno lopovima. Ja osobno kupujem mp3 format i sad ću morati čuvati račune za sve njih, nositi ih sa sobom ili ih spremati u kompjuter?, upitala se Jeličić i dodala kako su svote koje traži ZAMP nerealno visoke jer nitko DJ-evima ne garantira gaže.

I dok su mišljenja o ZAMP-ovoj akciji među DJ-evima podijeljena, u jednom su jedinstveni – cijene licenci su bezobrazno visoke i nerealne. Naime, za godišnju licencu ZAMP traži 3.400 kuna, za polugodišnju dvije tisuće kuna, za tromjesečnu 1.176,00 kuna, a moguće je dobiti i dnevnu za 150,00 kuna (na sve ide i PDV).

Treba dodati da godišnju licencu ZAMP izdaje da se u svrhu nastupa posebno pohrani (ponovo snimi odnosno umnoži) do 10.000 glazbenih djela koja su s legalnih izvora.

Zbog nerealnih svota i DJ-evi su putem interneta pokrenuli inicijativu za izmjenom i dijeljenjem tarifa na više kategorija i smanjenjem cijena istih. Tako traže da najniža tarifa bude do tisuću pjesama i da se za nju plaća 360 kuna, dok bi se za najvišu izdvajalo 7.300 kuna, a ona bi obuhvaćala do 100.000 naslova.

Jedan od pokretača akcije za smanjenje tarifa Ivan Komlinović, koji je za gramofonima i CD playerima dva desetljeća, smatra da ZAMP-ova inicijativa nije besmislena kako to neki misle.

— Ne mislim da je ZAMP mislio bilo što loše, mislim da su imali na umu prvenstveno zaštititi diskografe i autore. Ono što je meni sporno je visina naknada jer velik broj DJ-eva uopće ne živi od tog posla već im je to povremeno dodatni izvor zarade.

Problem je u tome što ZAMP misli da DJ-evi žive jako dobro, a zaboravljaju da nemaju ni svi tjedne gaže i da ima onih koji puštaju glazbu po kafićima za dvjesto-tristo kuna jednom mjesečno. Načelno nemam ništa protiv toga da se uvede red, ali ne mogu naknade biti kao u Engleskoj iz čijeg je zakona ovo prekopirano, rekao je Komlinović.

U ZAMP-u tvrde da inicijativa DJ-eva do njih nije došla te da je ’ovaj model dogovoren u pregovorima između svih nositelja prava na djelima, a koje zastupaju različite udruge’.

Unatoč tome što od svakog prodanog praznog medija (CD, DVD, hard disc, USB stick) ZAMP već ubire određeni postotak, čime su svi građani u startu proglašeni lopovima, jer se pretpostavlja da će na njih pohraniti glazbu ili filmove, kao i činjenici da ugostiteljski objekti posebno plaćaju naknade ZAMP-u, mnogi se DJ-evi opravadano pitaju nije li ova naknada već plaćena.

— Ne radi se o dvostrukoj ili trostrukoj naplati za istu stvar, već se radi o više pravnih osnova. Naknada koja je uračunata u cijenu praznih medija jest naknada za privatno i drugo vlastito korištenje (npr. kopija CD-a za vozilo, na osobnom kućnom računalu i sl.) te se ona nikako ne odnosi na umnožavanje djela u svrhu javnog izvođenja.

Naknada koju plaćaju ugostiteljski objekti odnosi se na korištenje glazbe kao dodatne ponude za njihove goste tj. javno priopćavanje, ponovo ona ne obuhvaća pohranjivanje djela. Naknada koju će plaćati DJ-evi odnosi se na pohranjivanja, snimanja djela na uređaje s ciljem DJ nastupa, zaključio je Staničić. (T)

Dominacija velikih tvrtki na tržištu stara je koliko i Bog i, ovaj, razmjena dobara u ljudskim društvima.  Isto tako, jednako postoji i u razvijenim zemljama čije su multinacionalke često na meti europskih regulatora kao i u državicama uronjenim u tranziciju. Proces liberalizacije tržišta teško je breme ovim potonjima s obzirom da je većina ključnih industrija (energetski sektor, pošta i telekomunikacije, vode, željeznice, šume, zrakoplovna industrija) bila i ostala u rukama državnih kompanija.

Ipak, s ulaskom u Europsku uniju neke se stvari zaista HOĆE promijeniti nabolje te je potrebno imati na umu neke krucijalne promjene koje će se dogoditi u hrvatskom gospodarstvu nakon dvije tisuće i – zamislite sada neki broj od 11 do 19 – voilà, ergo, nakon ulaska u EU.

Monopolisti su sveprisutni i kod nas, a na njihovu prisutnost toliko smo navikli da ih i ne percipiramo kao nešto štetno ali i te kako osjećamo kada nas lupe po džepu. U svjetlu silnih zahtjeva Europske komisije kada je riječ o tržišnom natjecanju, bilo bi zgodno analizirati tri hrvatska slučaja u segmentima u kojima drmaju tri velika diva. Dva se slučaja tiču onih sektora koji su bili problematični u svim zemljama članicama, a to su sektor električne energije i telekomunikacije. Prvi je slučaj naš pravi, izvorni i hrvatski. Zove se još i „kupujmo hrvatsko“. Pa, krenimo redom..

Slučaj 1: S nama kroz život i u naše novčanike

Dijagnoza: Agrokor d.d. u čijem su portfelju Konzum, potom Ledo, Mlinar, Belje, PIK Vrbovec, Tisak, Jamnica, Zvijezda i tako dalje, i tako dalje, prisutan je u maloprodaji, distribuciji, proizvodnji mesa i mesnih prerađevina, u tisku i gotovo svim drugim djelatnostima koji se dotiču hrvatskih potrošača. Udio Konzuma na maloprodajnom tržištu iznosi gotovo 40 posto, što premašuje definiciju dominantna položaja. Dominantan položaj posve je zakonit i opravdan per se. Međutim, ako je riječ o određivanju cijena, ucjeni konkurencije, nametanja nepravednih uvjeta poslovanja te sprečavanja ulaska ostalih tvrtki na tržišta, riječ je o klasičnom monopolu.

Simptomi: Kad se sve zbroji, cijene u Konzumovim trgovačkim lancima skuplje su od cijena u ostalim lancima. Posebno je problematičan odnos tvrtke prema dobavljačima. Nisu rijetke optužbe da Konzum uvjetuje prodaju hrvatskih proizvoda na svojim policama plaćanjem golemih godišnjih financijskih davanja, nemogućim maržama, rabatima i zanimljivom regulacijom obveza plaćanja. Naime, Konzum redovito svoje obveze plaća u roku od šest mjeseci i devet dana dok od svojih dobavljača zahtijevaju rok plaćanja od 35 dana. Belje, koji se nalazi u Todorićevom portfelju, ima pak prosječni rok plaćanja od preko 400 dana.
Sprečavanje ulazaka konkurenata na tržište i njihovo potkopavanje provodi se na transparentan način, a savršen primjer za to je austrijski Lidl. Da se razumijemo, Lidl je sa svojom ponudom nekvalitetne robe i spartanskim tretmanom svojih zaposlenika daleko od primjera tržišno poštena takmaca, no politika da preko 60% asortimana čine domaći proizvodi izravno pogoduje Todoriću s obzirom da ovaj u šaci ima dobavljače i da time prihod de facto, preko njegove proizvodne i distribucijske mreže, ide izravno njemu. Na kraju si je zgradil dvorac na sljemenskim padinama. Koji je, uzgred budi rečeno, niknuo nakon još jedne makinacije u zagrebačkom GUP-u čime je zelena površina pretvorena u – hotel!
Najvidljiviji simptom te bolesti je usporedba cijena u hrvatskim i slovenskim supermarketima. Iako nam je standard prilično niži nego sosedima u deželi, naše su cijene, uzimajući u obzir kupovnu moć građana, više oko 12 %.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koliko sam ja upoznata, samo je u jednom slučaju izdala negativno mišljenje i nametnula sankcije za jednu od Agrokorovih kćeri – riječ je o slučaju Tiska 2008. godine kada je izdana (simbolična) sankcija uslijed usklađivanja cijene dnevnih listova između devet novinskih nakladnika. Gotovo su svi ostali predmeti s Agrokorom kao glavnim protagonistom ocijenjene kao „dopuštene koncentracije“ koje „ne narušavaju tržišno natjecanje“. I na kraju, frapantan je manjak bilo kakvih kritičkih osvrta na Agrokor u hrvatskom dnevnom tisku (čitaj: EPH) s obzirom da su i oglašavanje i distribucija u njegovom portfelju. Logično. Uguglajte riječi „Agrokor“, „Konzum“ i „Monopol“ i rezultati će biti mizerni – ima tu, istina, materijala, ali jedino se pojedini internetski portali i forumi usude pisati nadugo i naširoko o temi. Udarni dnevni tisak stidljivo daje monopolističke natruhe, i to sporadično i u nezanimljivu kontekstu.

Terapija: uređeno tržišno natjecanje jedna je od mantri koja odzvanja briselskim hodnicima. Nedvojbeno, jedinstveno tržište pokretač je Europske unije i jedan od glavnih razloga zašto je nastala (na poticaj tadašnje vladajuće strukture u Washingtonu) bio je protok – protok robe, usluga, kapitala i radnika.
Europska komisija bespoštedna je i nemilosrdna, prava vještica, kada je riječ o utabanim korporacijama koji drže cijene visokima i drmaju svojim nišama u tržištu. Više je puta kaznila Microsoft i IBM zbog toga što svoje proizvode izbacuju na tržište tako da software bude nekompatibilan s konkurentnim proizvodima. Kako bi reagirala na situaciju na našem tržištu?
Pa, reagirala bi odmah tako što bi podigla tužbu zbog narušavanja tržišnog natjecanja. Zanimljivo je da je Hrvatska kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) dužna već sada provoditi one odredbe osnivačkih ugovora koje se tiču regulacije tržišta. Bilo i ostalo mrtvo slovo na papiru jer nas nitko ne nadgleda. Još.
Ulaskom u EU Hrvatska će naprosto MORATI otvoriti svoje maloprodajno tržište većem broju trgovačkih lanaca, a zakonska i ina regulativa o postotku proizvoda na policama koji dolaze iz Hrvatske malo će se promijeniti. To ne znači da će hrvatski proizvođači ostati zakinuti jer će te iste proizvode u većem broju kupovati ekipa preko granice. Sad-zasad, Todorić je jedan od konstantnih sabotera brzog ulaska u Uniju. Jednostavnim rječnikom, iako proklamira svoj europski pohod, niti jedna njegova akvizicija nije potekla preko granica Schengena, pa tako ni od njegove kupnje slovenskog Mercatora nije bilo ništa. Krajnji rezultat za potrošača bit će: veći izbor, nagli pad cijena u maloprodaji i cijena Nutelle sličnija onoj u Sloveniji (u Mariboru staklenka od 750 grama ima cijenu 26 kn. Hrvatski ekvivalent: preko 40 kn).

Nuspojave: Agrokorov daljnji Drang nach Osten. Nakon niza akvizicija u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji, više je puta najavljen prodor u Rusiju. Daleko od Opće uprave za tržišnu politiku i revizorskih ureda s belgijskom adresom. Ipak, to je mentalitet i okruženje u kojem se Konzum najbolje snalazi. Početna nuspojava može uključivati zatvaranje dijela trgovina u matičnoj državi i lagana selidba na istok.
Relativan uspjeh terapije potvrđuje i manjak prisutnosti tranzicijskih mogula koji su apsolvirali osnove tržišne ekonomije u kamionima koji su u ranim devedesetima prevozili devize i oružje. Nažalost, evidentna povezanost Todorića s vladajućim strukturama, bilo u Hrvatskoj, BiH ili drugdje, jamči nam da će još par generacija njegovih potomaka biti dobro osigurano. Uistinu, s nama kroz život – još dugo, dugo.

U povodu ispada Domagoja Burića opet objavljujemo savjet o otkazivanju pretplate Cijela informacija o neplaćanju pretplate objavljena je u Narodnom listu u siječnju ove godine. Ponovo je objavljujemo u povodu ispada direktora programa HTV-a Domagoja Burića. Kako prestati plaćati? - Najprije odjavite TV uređaj dopisom na adresu HRT-a, obvezno s povratnicom na kojoj će vrlo čitko pisati “odjava TV uređaja te i te marke”. Dopis bi trebao izgledati ovako: “Ja XY dana (upisati datum) odjavljujem svoj televizor marke (navesti marku) iz razloga jer ne želim više pratiti TV program HRT-a”. Sljedeće što trebate učiniti jest da odbijete platiti TV pretplatu kad dođe inkasator. Uostalom, zabranite mu da uopće ulazi u vaš posjed ili stan. Uskoro ćete dobiti opomenu, koju naprosto ignorirajte! Ona samo služi da vas zastraši (važno je da imate povratnicu kojom ste odjavili televizor na kojoj se jasno vidi kada je zaprimljena u Prisavlju). Ne brinite zbog ovrhe! Poslije opomene, otprilike za mjesec ili dva dobit ćete od javnog bilježnika OVRŠNI PRIJEDLOG, u kojem vam se stavlja na teret da niste platili TV pretplatu. E, poslije ovoga treba sjesti za računalo, napisati u roku od osam dana od dana kad ste primili ovršni prijedlog PRIGOVOR, kako vam piše u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. U prigovoru treba stajati sljedeće: “U zakonskom roku izjavljujem prigovor na naprijed navedeno rješenje o ovrsi budući da sam dana (NAVESTI DATUM) odjavio TV prijamnik, pa prema tome nemam nikakve obveze plaćati televizijsku pretplatu.” Uz prigovor doznačiti fotokopiju povratnice od dana kada ste odjavili televizor. I eto, stvar je gotova, stoji u Glasu Primoštena, lokalnome glasilu. Članak je pisan na temelju iskustva načelnika općine Primošten Stipe Petrine, koji je prvi u Hrvatskoj sudski oslobođen plaćanja TV pretplate! Što se tiče neplaćanja TV pretplate, većina će se građana zapitati: a kako ću onda gledati TV program ako sam odjavio/la televizor? Jednostavno ćete ga gledati kao i dosad, samo ćete uštedjeti novac koji dajete za TV pretplatu. Nitko vam nema pravo “zapečatiti” vaš televizor, u vašoj kući, na vašoj utičnici, a HRT, ako hoće, neka kodira svoj program. Ni inkasator ni itko drugi bez zakonom predviđenih uvjeta (a ovi to nisu!) ne može ući u vaš dom i kontrolirati vas gledate li HRT ili, primjerice, Eurosport ili samo igrate playstation. Ako već ne možemo utjecati na institucije koje apsolutno ne rade svoj posao, onda barem pokažimo trunku dostojanstva i odbijmo plaćati ono što uistinu ne moramo. Na kraju krajeva, nije stvar u tih 70,00 kuna mjesečno, ali zašto bi netko od nas pravio budale. Kako ono kažu? Možeš varati neke ljude neko vrijeme, ali ne možeš varati sve ljude cijelo vrijeme. Zakonska osnova Članak 34. Dom je nepovrediv. Samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma ili drugoga prostora. (...) Pretraga radi pronalaženja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu počinitelja kaznenog djela, može se poduzeti samo u nazočnosti svjedoka. Dopis HRT-u Dopis HRT-u treba poslati obvezno s povratnicom na kojoj će pisati “odjava TV uređaja te i te marke”. Dopis bi trebao izgledati otprilike ovako: “Ja 'Pero Perić' dana 11. travnja 2008. odjavljujem svoj televizor marke 'Samsung' iz razloga jer ne želim više pratiti TV program HRT-a.”

U sastavu reprezentacije u Splitu će biti i Ivo Karlović i Nikola Mektić, a izbornik Goran Prpić ima mogućnost promjene nominacije do sat vremena uoči službenog ždrijeba koji će biti održan u četvrtak u 13 sati.

Mario Ančić zbog ozljede neće biti ni u sastavu za Split.

Cijena kompleta ulaznica za četvrtfinalni Davis Cup susret između Hrvatske i Srbije  za sva tri dana susreta iznosi 300 kn, a moguće ju je kupiti na adresi www.ulaznice.hr.
Cijena VIP kompleta ulaznica iznosi 1500 kn za tribine i 1800 kn za lože.

Pomorskoj policiji oko 12 sati je javljeno da je nesretna Britanka nestala na moru te je odmah započeta potraga. Oko 13.30 sati pronađeno je njeno mrtvo tijelo, koje je izvučeno iz mora i poslano u Rijeku na obdukciju.

Brod Safmarine Karibe privremeno je zaustavljen dok se provodi istraga kojom bi se trebale utvrditi okolnosti pod kojima je nesretna žena pala s broda. Neslužbeno se doznaje kako je žrtva 20-godišnjakinja koja je na brodu odrađivala praksu pa se pretpostavlja da ju je neiskustvo stajalo života.

Dan antifašističke borbe i 63. obljetnicu osnutka prve antifašističke postrojbe u tadašnjoj okupiranoj Europi Prvoga sisačkog partizanskog odreda obilježava se u Hrvatskoj  22. lipnja. Ranije se kao dan antifašističke borbe obilježavao 27. srpnja - Dan ustanka, u spomen na prvi ispaljeni metak u Srbu, iako je osnutak sisačkog odreda više od mjesec dana prethodio tom događaju.

Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. Imao je 77 boraca koje su predvodili zapovjednik Vladimir Janjić-Capo i komesar Marijan Cvetković. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borio se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjelo je 38 njegovih boraca. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je, po podacima SABAH-a, aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Slaveći 22. lipnja-Dan antifašističke borbe budimo ponosni na hrvatski doprinos u borbi protiv fašizma i nacizma i time odajmo počast svima onima koji su Hrvatsku ravnopravno svrstali u pobjedničku antifašističku koaliciju.

Vlada neće ove jeseni donijeti zakon o masovnom oporezivanju stanova, ali će povećati porezna davanja na luksuzne automobile, plovila, jahte i kuće za odmor! Naš sugovornik iz Vlade kaže da još nisu određeni novi porezni razredi, no uvjerava da će veće poreze plaćati samo vlasnici luksuznih jahti i automobila.

Udar na vikendaše Porezni će udar ići prema vlasnicima kuća za odmor koji sada plaćaju od 5 do 15 kuna poreza po četvornome metru, ovisno o odluci lokalnih jedinica. Godišnje se od poreza na 182 tisuće vikendica ubere oko 100 milijuna kuna (u prosjeku 550 kn po vikendici). Taj porez prihod je lokalnih jedinica pa će se idućih dana s gradovima dogovarati iznos povećanog poreza na vikendice. Promjenama u sustavu poreza na dohodak lokalne će jedinice izgubiti oko 700 milijuna kuna što će se, kaže sugovornik iz Vlade, nadomjestiti oporezivanjem bogatijih kategorija stanovništva “prema njihovoj kupovnoj snazi”.

Premijerkinu najavu uvođenja imovinskog poreza javnost je interpretirala kao najavu oporezivanja stanova i kuća – jer je porez na nekretnine najčešći oblik koji se koristi pri oporezivanju imovine – no izvor iz Vlade kaže da će se o širem oporezivanju imovine raspravljati tek 2011., nakon što se povežu katastri i administracija dobije cjelovit uvid u imovinu građana. Hrvatski se porezni sustav oslanja na poreze na potrošnju jer PDV i trošarine donose polovicu poreznih prihoda. Već dulje vrijeme neki stručnjaci i stranke (gotovo sve izuzev HDZ-a) traže da se imovina jače oporezuje. Sugerirao je to ovih dana i predsjednik.

Kroz čitavu su školsku godinu radili korelaciju projekta s nastavnim gradivom. Pod vodstvom pedagoginje Koraljke Alavanja, a uz pomoć profesora geografije i likovnog Tomislava Bišćana izradili su didaktičku igru „Putujemo na Lošinj" kroz koju su naučili nešto više o otocima između Zadra i Lošinja.

Završetak projekta obilježen je dugo iščekivanim putem na Lošinj. Put je bio prepun iznenađenja i veselja. Na katamaranu su imali priliku vidjeti komandni most i razgovarati s kapetanom. Posjetili su „Plavi svijet" gdje su imali predavanja i edukativne radionice „Prepoznavanje dupina" i „Morska obala" u Centru „Plavi svijet" , te upoznavanje mediteranskog bilja i radionicu izrade herbarija u „Miomirisnom otočkom vrtu" u Malom Lošinju.

Posebnu pažnju privukao im je magarčić Dragan koji je zadovoljno grickao ljekovito bilje. Iznenađenje su im priredili ljubazni vlasnici hotela Kredo - adrenalinsku vožnju gliserima. Djeca nisu mogla skrivati svoj ushit! Lupkala su nogicama, vrištala od smijeha i vikala: „Vi ste najbolji vlasnik hotela, a vi najbolja učiteljica na svijetu!" U smiraj dana, kako bi vježbale svoja kulinarska umijeća u svom su apartmanu djevojčice učile praviti palačnike, a dječaci su kao pravi gentlemani preuzeli pranje suđa nakon palačinka partya. 

Tijekom škole u prirodi djeca su kroz igru i zabavu imala priliku pratiti nastavni program iz hrvatskog jezika na temu veliko i malo slovo u pisanju imena naselja; informatike - služenje GPS-om; prirode - morska obala, poluotok, otok, ekologija; vjeronauka - posječujući župnu crkvu Sv. Antuna Pustinjaka u Velom Lošinju i prateći procesiju za Tjelovo u Malom Lošinju; engleskog jezika - na primjeru prijave na recipciju u hotel; tjelesnog odgoja uz igru picigin, plivanje, ronjenje; te likovnog izrađujući plakate „Dobri dupin" i „Miomirisni vrt" pri povratku trajektom u Zadar.

Pokazali su zavidno znanje o temama koje su obradili i potvrdili kako se neposrednim uvidom najbolje uči. Koliko su se usput dobro i zabavili govori i njihova izjava kada je trajekt napokon uplovio u luku Gaženica nakon 6 i pol satne vožnje „Zar već?!"

Turisti su i ove godine šokirani cijenama hrane i pića na obali, pa su se mediji opet raspisali o nemilosrdnim jadranskim ugostiteljima. A sve zato što se i ove godine našao neki amater-ugostitelj koji je na picu nakeljio cijenu od 70 kuna.

Svaki profesionalac s više od deset godina u jadranskom ugostiteljstvu zna da je ključ uspjeha u umijeću DISKRETNOG zajeba, i kad u novinama vidi da netko naplaćuje picu 70 kuna, samo se nasmije. Zna da će taj plesati samo jedno ljeto.

No, krenimo redom s karijerom našeg profesionalca. Kad je prije desetak godina počinjao kao konobar, prva lekcija mu je bila – nek ti kombinirke uvijek budu pri ruci! Taman nekako u to vrijeme strani su gosti, posebice Talijani, počeli konzumirati akvu minerale naturale. Naravno, prodavala im se voda iz špine natočena u originalne boce. Ako bi koji gost i izrazio skepsu, naš bi junak kombinirkama stegnuo originalni čep na bocu, odnio do gosta i otvorio pred njim. Ovaj bi se onda uredno ispričao za svoju skepsu i u znak isprike ostavio duplo bakšiša od planiranog.

U tom razdoblju naš je junak još svladao umijeća pravljenja limunade od pola limuna, tri kapučina od pola deci mlijeka te bračkog Carolansa (domaći orahovac, malo mlijeka i kap čokoladnog preljeva radi gustoće). Nakon toga je bio spreman za sljedeći korak u karijeri – rad s hranom.

Naravno, nije odmah završio u elitnom ribljem restoranu, nego je zanat pekao u picerijama/ćevaparama duž naše prelijepe obale. Tu mu je prva lekcija bila – teleći bečki se, ako je nužno, može napraviti i od teletine. No, da bi prodavanje svinjetine pod teletinu bilo uspješno, bilo je nužno razviti dvije vještine – pravilno skeniranje gosta uz adekvatnu procjenu hoće li skužiti razliku te koordinaciju s kuharom koji će taj odrezak izdekorirati tako da će se gostu činiti da se potrudio samo radi njega.

Kad naš junak izvježba oko i usavrši timski rad s kuhinjom, spreman je na sljedeći korak u karijeri – riblji restoran. Prodavanje Ledovih liganja i škarpina pod jadranske i nije neko umijeće, to je praksa stara koliko i Ledo. Pravo umijeće koje treba naučiti je prodavanje palamide iz uzgoja pod oboritu ribu iz ulova. Njegovo izvježbano oko vidi žrtvu već kad ulazi u restoran. Najčešće se radi o strancima s kontinenta koji na pitanje: "Jeste li se odlučili?", uglas kažu: "Fish!"

Nakon što bez greške proda nekoliko kvintala palamide po cijeni od 350 kuna, naš junak biva promoviran u key account konobara. Gazda mu povjerava ključne klijente, a to je ekipa iz državne uprave, državnih firmi i sličnih institucija s državnim epitetom. Tu naš junak uči sljedeću ključnu lekciju – najbolji gosti su oni koji ne plaćaju svojom lovom. S njima zajebancije nema – servira im se najbolja hrana i piće i odobrava popust koji god traže. To se onda kompenzira na jako jednostavan način – oni, naime, ne broje jesu li pojeli četiri ili šest jastoga, je li zubatac bio od dva ili četiri kila, pa im se nekoliko dana kasnije uredno fakturira račun uvećan za odobreni popust i još nekih tridesetak posto. Plus je tu shema s vinom. Kad konobarsko istrenirano oko snimi da je ekipa u vidno alkoholiziranom stanju, pored svake boce vina na stolu u kojoj još ima deci, dva, otvara novu (da ne zafali). Naravno, to ni ne taknu, pa se kasnije uredno začepi i ponovno prodaje, samo na čaše.

Nakon što je naš junak svladao ključne klijente, već je stekao toliko povjerenje gazde da mu ovaj prepušta i blagajnu. Na toj točki napokon shvaća zašto gazda traži od konobara da skupljaju račune koje gosti ostave na stolu. Naime, financijska u kontrolu najčešće dolazi s računom i traži da vidi je li uredno zaveden u blagajnu. Ako ga je gost ostavio, logično je da financijska s tim računom neće doći. Onda se na kraju smjene ubacuje USB stick na kojem je poseban softver koji svaki skupljeni račun sa stola pretvara u račun za jednu akvu minerale naturale. Sve skupa – poreznoj se prikaže nekih četrdesetak posto stvarnog prometa. Jedini način da ovo probiju je da idu provjeravati ulaz u skladište i uspoređivati s blagajnom, a to im je posao od tjedan dana, pa ga uredno preskoče.

Nakon ove točke, naš junak je stekao sva nužna znanja i umijeća za otvaranje vlastitog ugostiteljskog objekta. Počinje, naravno, s picerijom/ćevaparom. I tako naš junak sjedi u bašti svog lokala, pije kavu, gleda svog konobara kako gostu odnosi vjerojatno najjeftiniji teleći bečki u gradu, ali zato s peršinom zabodenim u kolutić mrkve da izgleda k'o palma, i čita tekst o tipu koji pokušava prodati picu za 70 kuna.

"Kakav amater!", samo promrmlja, a onda zaklopi novine i u maniri pravog gazde odšeta do gosta da pita je li zadovoljan telećim bečkim koji to ustvari nije. Ovaj je oduševljen – i cijenom i palmicom od peršina. Kaže da će doći i sutra. On se tu nasmije i na engleskom s rupicama kaže: "Dajemo sve od sebe. Iskustvo nas je naučilo da je zadovoljan gost ključ uspjeha u turizmu. Nego, jeste za jedan Carolans na račun kuće?"

Vlado Bulić

Odluku o promjeni broja 92 u 192, uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova RH, donijela je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke medije (HAKOM) na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama, što je u skladu s preporukama i odredbama Europske komisije.

Naime, u većini europskih zemalja za pozivne brojeve hitnih službi koriste se kratki brojevi koji započinju sa znamenkom „1“, dok se pozivni brojevi koji započinju znamenkom „9“ koriste za podatkovne usluge.

Problem uspostavljanja poziva preko hitnog broja 92 imali su vlasnici starijih modela mobilnih aparata, a pozive nisu mogli uspostaviti ni strani državljani prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku. Novim brojem 192 taj je problem uklonjen.

Do 31. listopada 2011. godine predviđeno je prijelazno razdoblje do kada će se policiju moći nazvati i na stari pozivni broj 92. Nakon toga na broju 92 glasovna poruka pozivatelje će uputiti na poziv broja 192.

Bio sam uzbuđen, ali nisam paničario. Nisam znao o kojoj je vrsti morskog psa riječ pa mi je bilo malo nelagodno jer nisam znao hoće li i kako reagirati na nas, opisao nam je susret pod morem s oko 4,5 metara dugim morskim psom čitatelj Marinko Markić. On ga je i snimio. U nedjelju je s prijateljem Guntherom Rathom ronio u moru između Cresa i Krka, kraj otoka Plavnika.
- Bili smo na 30 metara. On je bio dublje, na oko 40 metara, na dnu. Bio je miran i nismo ga htjeli uznemiravati. Prišli smo mu polako na pola metra. Nismo ga dirali rukama kako ga ne bismo preplašili - rekao je Marinković.
S morskim psom proveli su sedam, osam minuta, a zatim je otplivao. Ponovno su ga sreli u srijedu, u moru kraj rta Golubinjec. Ovaj put znali su da je riječ o glavonji (Hexanchus griseus), koji naraste do 5 metara i teži do 600 kilograma. Ime mu još nisu dali. Dr. Nikša Glavić s Instituta mora i priobalja u Dubrovniku navodi da je rijetkost što su ga snimili.
- Stalni je stanovnik Jadrana. Živi u hladnoj vodi na dubini od 100 do 200 metara. Nekad ide prema površini, ali noću. Hrani se ribama i školjkama. Dosad nema zabilježenih napada na ljude - pojasnio je dr. Glavić.

"Odbacite vodiče. Zaboravite na Tripadvisor. Ignorirajte preporuke Vaših prijatelja. Ovo je najpouzdanija lista europskih najboljih hotela," Tako britanski Sunday Times u jučerašnjem broju najavljuje listu sto najboljih malih hotela u Europi, koji se ističu svojim šarmom, stilom i neobičnim karakterom. Kako se u tekstu ističe, ovdje nije riječ o Hilton ili Mandarin Oriental hotelima s prostranim spa centrima i kongresnim dvoranama, već je riječ o malim neovisnim hotelima, gdje prevladava individualni pristup gostima u prekrasno dizajniranim hotelskim prostorima.

Na top listi su se našli mali hoteli sa šarmom i karakterom iz Francuske, Španjolske, Balearskih otoka, Italije, Sjeverne i Srednje Europe, Grčke, Turske i Hrvatske.

Sunday Times u Hrvatskoj ističe Hotel Bellevue u Dubrovniku, Hotel Vestibul Palace u Splitu, Hotel Riva na Hvaru i Lešić Dimitri Palace na Korčuli.

"Hotel Bellevue, koji je samo desetak minuta udaljen od stare gradske jezgre u Dubrovniku, je vrlo poželjan 'seksi' hotel sa svojom malom plažom i prekrasnim pogledom na na plavo more i miramarski zaljev. Odlikuje se trendi sobama s organskim namještajem, lepršavim najfinijim tkaninama i blagim morskim tonovima, koji stvaraju impresiju luskuzne jahte," navodi se u Sunday Timesu.

Kako podsjećaju iz Jadranskih luksuznih hotela (JLH), Hotel Bellevue je Sunday Times početkom lipnja 2007. godine, odmah nakon temeljite obnove i ponovnog otvorenja, uvrstio u svoju listu 19 najatraktivnijih novih hotela u Europi u reportaži nazvanoj 'Europe's Coolest New Hotels'.

"Ponovni odabir Hotela Bellevue kao jednog od najpoželjnijih malih hotela prema Sunday Timesu potvrda je kvalitete i ustrajnosti Jadranskih luksuznih hotela u stvaranju vrhunskih individualnih hotelskih brandova kao odgovor na suvremene trendove u svjetskom hotelijerstvu," navode iz JLH.

The Sunday Times je najutjecajnija vikend novina s tiražom od 1,324.475 primjeraka, koji u podlistu Travel donosi preporuke za putovanja i liste najboljih destinacija, hotela, plaža i sl. www.timesonline.co.uk

S druge strane, kako ističu, mnogi su indikatori stabilni pa u europskom kontekstu Hrvatska i dalje pripada religioznijim zemljama. Važan rezultat istraživanja uvid je u dinamiku promjena u strukturi religioznosti. Tako je zabilježeno povećanje udjela mlađih i smanjenje udjela starijih među religioznima te povećanje udjela muškaraca i smanjenje udjela žena.

Prema istraživanju, identifikacija s vjerskom zajednicom dosta je proširena pa se pripadnikom neke vjerske zajednice u Hrvatskoj smatra 84,3 posto građana. Među ispitanicima njih 80,6 posto reklo je da su katolici. Istraživanjem provedenim 1999. katolicima se izjasnilo 86,8 ispitanika. Znatno je pao postotak onih koji se izjašnjavaju katolicima u generacijama rođenim do 1945. te u generacijama između 1946. i 1975. godine, a u generacijama rođenim nakon 1976. postotak je ostao stabilan.

Usprkos relativnom padu konfesionalne identifikacije, religijska samoidentifikacija u oba istraživanja ostaje stabilna. Godine 1999. među ispitanicima 80 posto njih odgovorilo da se smatra religioznom osobom, a 2008. njih 79 posto. Nereligioznom osobom 1999. izjasnilo se 11 posto ispitanika, a 2008. njih 10 posto. Uvjerenih ateista prije deset godina, po istraživanju, bilo je tri posto, a 2008. četiri posto.

Prema istraživanju, više od 50 posto ispitanika smatra da je Bog važan u njihovu životu.

U pogledu crkvene participacije u odnosu prema 1999. zabilježen je pad i porast onih koji nikada ne pohađaju vjerske obrede. Za 10 posto smanjio se broj onih koji pohađaju vjerske obrede na tjedan ili na mjesec, a za toliko se povećao broj onih koji u crkvu ne idu nikada ili idu samo povremeno. Hrvatska je 1999. s udjelom oko 50 posto onih koji vjerske obrede pohađaju najmanje jedanput u mjesecu bila među zemljama s vrlo visokom razinom crkvene participacije.

Usporedba rezultata iz 1999. i 2008. pokazuje da je došlo do pada povjerenja u Crkvu, napose u njezinu sposobnost da adekvatno odgovori na moralna, duhovna, obiteljska i socijalna pitanja. Godine 1999. ispitanici su imali veoma veliko ili veliko povjerenje u Crkvu - više od 60 posto, a po istraživanju 2008. nešto više od 50 posto.

U sklopu tematskog broja časopis Društvena istraživanja (105-106, siječanj/travanj 2010) u sklopu Europskog istraživanja vrijednosti donosi i radove Gorana Milasa 'Smrt u obitelji i religioznost', Ivana Rimca, Lee Zorec i Jelene Ogreste 'Analiza determinanti odaziva u anketama istraživanja Europske studije vrijednosti' te Gordana Črpića, Irene Sever i Damira Mravunca 'Žene i muškarci: egalitarnost na egzistencijalnoj i kolizija u svjetonazorskoj ravni'.

Riječ je o uslugama nizozemske tvrtke TMG koja nudi IQ test, ljubavni kalkulator i druge usluge, koje su zapravo mamac koji pokreće slanje tri SMS poruke tjedno po cijeni od 12,20 kuna po SMS-u, a koje traje dok korisnik sms porukom ne zatraži ukidanje usluge. Mnogi korisnici sa zakašnjenjem shvate da im se s mobitela skida novac, zbog čega znaju izgubiti i po nekoliko stotina kuna, za što krive tvrtku NTH Media čije ime vide na računu. Kako nam je u ime te tvrtke objasnila direktorica Mirta Kujundžić, NTH Media samo je davatelj tehničke podrške, a ne i organizator.

Na naše pitanje što misle o negativnom publicitetu koju im je ova usluga donijela, rekla je "nikako nam to nije ugodno i nismo radi toga sretni, što se tiče nezadovoljnih korisnika jako nam je žao", no nije odlučila konkretnim potezom pomoći naivnim korisnicima. Ona tvrdi kako nitko ne može primati poruke ako na njih nije pristao, te se radi o slučajevima da korisnici nisu vidjeli, pročitali ili shvatili pravila i upute. Na naše pitanje jesu li razmišljali o prekidu suradnje s nizozemskim klijentom koji slične usluge nudi i u drugim dijelovima Europe, Kujundžić je odgovorila kako ugovor ne mogu odmah prekinuti jer imaju ugovorne obveze, no situacija im nije ugodna. Na naše pitanje je li moguće da netko utipka tuđi telefon i prijavi nekoga bez njegovog znanja, Kujundžić je rekla kako to nije moguće, jer je prijavu potrebno potvrditi sms-om. Na naš upit vidi li se iz sms-a da će se poruke koje će se primati naplaćivati 12,20 kuna po minuti, Kujundžić je rekla da se vidi (!?).

Svi koji su nepažnjom nasjeli na ovu "igru" mogu je prekinuti preko stranica usluge, a da je usluga dijelom zavaravajuća potvrđuju i često postavljana pitanja na toj stranici poput "Nikad se nisam pretplatio na vašu uslugu, ali ipak primam tekstualne poruke", "primam spamove, kako ih mogu prekinuti" i slično. Ne znamo ima li ova usluga osnove za tužbu protiv organizatora, ali svima savjetujemo da paze gdje ostavljaju svoje podatke (među kojima i brojeve mobitela) i da više vremena posvete čitanju i razumijevanju uputa koje im se šalju uz razne usluge.

RIJEKA – Svečanim uručivanjem ugovora obilježena je završnica ovogodišnjeg županijskog projekta Samorganiziranja mladih u lokalnim zajednicama, pokrenutog u sklopu projekta »Zdrava županija« i prioriteta prevencije ranog pijenja alkohola kod srednjoškolske mladeži. Odobrenih dvadeset, od ukupno 24 prijavljenih programa, bit će namjenski financirani s najmanje tisuću do najviše pet tisuća kuna. Županija je osigurala 50 tisuća kuna, dok su gradovi Rijeka, Mali Lošinj, Rab te Općine Viškovo i Kostrena sudjelovale s ukupno 20 tisuća kuna. Jedinice lokalne samouprave uključene u projekt ponudile su i mogućnost osiguravanja prostora, računala i opreme za rad mladih.

– Rano pijenje alkohola kod mladeži rastući je problem, a jedino ovakvim programima samoorganiziranja mladih moguće je u kraćem vremenu postići dobre rezultate - rekla je dožupanica Nada Turina-Đurić uručujući ugovore.

Koordinatorica projekta Iva Josipović podsjetila je kako je županija prvi natječaj za samoorganiziranje mladih raspisala još 2003. godine.

– Prve se godine prijavilo 15 skupina, od kojih su nastale velike udruge koje i danas djeluju, rekla je Josipović, dodajući kako će u organizaciju ovogodišnjih projekata biti uključeno ukupno 350 mladih ljudi, dok je broj korisnika čak desetorostruko veći. Prihvaćeni su programi »Govorništvo za zajedništvo«, »Assunta«, »Stop nasilju u vezama mladih«, »Mladi u svijetu rada«, »Mozaik – novi način izražavanja«, »Svijet na dlanu«, »Debata: učitelji i učenik« te »Od svađe do prijateljstva« iz Rijeke, »Aktiviraj se – ostvari svoje potencijale« i »Živa pozitiva« iz Viškova, »Mladi mladima« i »Organizacija slobodnog vremena za tinejdžere« iz Vrbovskog, »Face u frci« i »Moje ideje za sutra« iz Malog Lošinja, »Petica za osmaše« iz Kostrene, »Tečaj sviranja gitare« iz Moravica, »Susreti mladih subotom« iz Punta, »Plesni korak« iz Raba, »Što hoću to i mogu« iz Matulja i Kraljevice, kao i »Hrvatska pismenost u srednjem vijeku« iz Ravne Gore.

A. PETRAK

Drugi igrač svijeta potpisao je ugovor sa švicarskom tvrtkom Richard Mille, koja je za Nadala napravila sat svemirske tehnologije RM 027 Tourbillon. Ovo čudo moderne tehnologije i superluksuza bit će napravljeno u svega pedesetak primjeraka po cijeni od 535.000 USD.

Kao ljevak, Španjolac će sat težak svega 20 grama nositi na desnoj ruci, te obvezno i na terenu, što dosad u pravilu nije radio. Isti sat nosi na utrkama i vozač Formule 1 Brazilac Felipe Massa.

Ove godine na turniru će nastupiti će ekipe kadeta, tj. dječaci rođeni 1996 godine i mlađi. Po prvi puta na turnir dolaze Rusi, ekipa Moscow City Sport Associaton iz Moskve, koja dolazi u Mali Lošinj 12.06. na ljetni kamp i ostaju na turniru.

Na turniru će nastupiti  slijedeće ekipe:

MCSA - Moskva (Rus)

Pallanuoto Trieste - Trsr (Ita)

VK Cavtat - Cavtat (Hrv)

VK Opatija - Opatija (Hrv)

VK Primorje Erste Banka - Rijeka (Hrv)

Vk Lošinj Jazon - Mali Lošinj (Hrv)

Kako je najavljeno iz 'Jadrolinije', ova dužobalna linija će se održavati najmanje do 1. listopada a ako bude dovoljno putnika i nakon tog roka. 'Marko Polo' se 24. listopada nasukao na otočić Sit između otoka Žuta i Pašmana u kornatskom otočju. U havariji nitko nije bio ozlijeđen. Na trajektu, dužine 128 metara, bilo je 41 putnika i 64 članova posade te 18 vozila, a plovio je na redovnoj dužobalnoj liniji Rijeka - Split - Dubrovnik - Bari (Italija).

Brod je odsukan 20. studenog uz pomoć plovne dizalice, a prepiljen je i dio trupa kojim je 'nasjeo' na stijene otoka. Otegljen je u malološinjsko brodogradilište kako bi se popravila oštećenja trupa i vijka broda. Cijena popravka još nije poznata a u 'Jadroliniji' očekuju da će biti niža od iznosa na koji je brod osiguran.

U uvali Čikat se nalazi spomenik prof. Ambrozu Haračiću, a upravo njemu moramo zahvaliti za današnji izgled Čikata, koji je nekad bio pust i gol, da bi pod Haračićevim vodstvom 1886. godine bilo osnovano Društvo za uljepšavanje i pošumljavanje Malog Lošinja, a na Čikatu zasađeni prvi borovi, dakle stari više od 120 godina. To je bio glavni preduvjet za razvoj turizma, koji se na otoku počeo razvijati kao zdrastveni turizam, a čiji počeci sežu u daleku 1885. godinu, tako ove godine obilježavamo 125 godina zdrastvenog turizma.
Program

14. – 23.05.
Svi planinari i ljubitelji prirode koji u vrijeme trajanja 4. Dana Ambroza Haračića pješanje na Osoršćicu, imati će prilike degustirati Lošinjski čaj u planinarsmom domu sv. Gaudencije na Osoršćici.
Otok Lošinj – planinarski dom na Osoršćici sv. Gaudencije

14.05.
Kućice za korisne kukce – program očuvanja biološke raznolikosti, Društvo naša djeca Mali Lošinj
Izložba fotografija „Flora otoka Lošinja“, Foto klub Lošinj
Mali Lošinj – uvala Čikat (spomenik Ambroza Haračića), početak u 10,00 sati

15.05.
Degustacija Lošinjskog čaja od kadulje, divlje ruže i eukaliptusa, Miomirisnog otočnog vrta
Mali Lošinj – terasa hotela Apoksiomen, početak 11,00 – 13,00 sati

18.05.
Miomirisni kviz
Mali Lošinj – Dječji vrtić „Cvrčak“, početak u 10,00 sati

20.05.
Prezentacija „Kako je počeo turizam na našem otoku“, mladi povjesničari srednje škole Ambroz Haračić
Mali Lošinj – hotel Bellevue, početak u 21,00 sati

21.05.
Miomirisni e-kviz
Osnovna škola „Mario Martinolić“ održati će putem video streaminga miomirisni kviz s područnim školama na Susku i Iloviku, uz pomoć tvrtke Carnet ,a moći ćete ga pratiti i na stranicama Turističke zajednice www.tz-malilosinj.hr , početak u 08,50 sati

22.05.
Miomirisni festival – prezentacija ekološkog projekta Grada Malog Lošinja „Lošinj-zeleni otok“
Mali Lošinj – glavni trg, početak 09,00 – 13,00 sati

Eko akcija čišćenja uvale Bojčić
Mali Lošinj – uvala Bojčić, početak u 09,00 sati

„Zeleno stopalo“
Prezentacija novih marketniških aktivnosti na očuvanju okoliša
Mali Lošinj – glavni trg, početak u 10,00 sati


Kozmetički saloni i wellness centri povodom održavanja 4. Dana Ambroza Haračića nude gostima posebne programe uz prigodne popuste:

18.05. Kozmetički salon „Bella“ popust od 50% svim gostima za program:
Intezivni anti-stress tretman njege lica sa preparatima na bazi lavande, ružmarina i smilja (uz prethodnu najavu)

19.05. Spa & welness Aurora nudi popust od 30% svim gostima na programe:
Lavanda de-stress masaža koja biranim uljem lavande s otoka Cresa pruža smirujući učinak, uključuje cijelo tijelo kako bi smanjili psihofizičku napetost, poboljšali vitalnost i reaktivirali krvnožilni optok (60 min).
Adriatic holistic masaža stvorena je kao kombinacija najbojih tehnika masaže sa holističkim pristupom, a poseban ambijent, glazba, stručnost fizioterapeuta, te autohtona ulja Jadrana, sigurno će vam pružiti nezaboravan doživljaj. Iskusni terapeut prema stanju klijenta određuje koju će tehniku masaže izvoditi (60 min).
Svim gostima na raspolaganju je sat vremena korištenje saune i relax zone, te korištenje bazena s grijanom morskom vodom uz popust od 20%.

20.05. Wellness & Beauty centar Punta daje 50% popusta na wellness program:
Mediterranean pleasure: specijalna mediteranska masaža s esencijama mediterana (lavanda, kadulja, ružmarin, bor) koja njeguje, relaksira te regenerira kožu tijela; solni piling tijela (lavanda, kadulja, ružmarin); aromaterapija lica s aromatičnim uljima Mediterana.

21.05. Kozmetički studio Katarina daje 30% popusta na program:
Parcijalna masaža tijela eteričnim uljem od lavande

Obavještavamo Vas da će 9. Lošinjski dani bioetike održati 16.-19. svibnja ove godine u hotelu "Aurora"/"Vespera". Manifestacija obuhvaća međunarodni simpozij o temi "Integrativna bioetika i nova epoha", studentsku bioetičku radionicu s temom "Bioetika i umjetnost" i okrugli stol "Lijekovi između profita i zdravlja". U ponedjeljak, 17. svibnja u 21.00 h bit će upriličeno predstavljanje recentnih bioetičkih publikacija u Hrvatskoj.

Na simpoziju »Integrativna bioetika i nova epoha« (17.-19. svibnja 2010.) sudjelovat će osamdesetak znanstvenika iz 12 zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Iran, Kanada, Mađarska, Makedonija, Njemačka, Srbija, Slovenija, Ukrajina). Rad simpozija odvijat će se u tri sekcije, na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku. Studentska bioetička radionica, posvećena odnosu bioetike i umjetnosti, održat će se u ponedjeljak, 17. svibnja 2010., a u njoj će sudjelovati tridesetak studenata filozofije, povijesti umjetnosti, antropologije, psihologije,  umjetničkog područja, sociologije, biologije i medicine iz Zagreba, Rijeke, Splita, Sarajeva, Novog Sada i Beograda. Na okruglom stolu, koji će se održati u srijedu, 19. svibnja 2010., predviđeno je pet uvodnih izlaganja, koja bi trebala stvoriti podlogu za interdisciplinarnu diskusiju o temi okruglog stola.

Ovim Vas pozivamo na svečano otvaranje 9. Lošinjskih dana bioetike, koje će se održati u ponedjeljak, 17. svibnja 2010. u velikoj dvorani hotela "Aurora" u 9.00 sati. Pozivamo Vas također da se aktivno uključite u bogati program ovogodišnje manifestacije.

Pjevačica je nedavno snimila editorijal za novi broj časopisa Auto klub. Žanamari Lalić (28) pozirala je pored crnog Citroena DS3. Bivša natjecateljica showa 'Zvijezde pjevaju' na snimanju je nosila samo crne gaćice i cipele dok je gole grudi prekrila rukom. Index prenosi kako su pjevačici tri sata nanosili crnu boju na cijelo tijelo, a snimanje je bilo na krovu zagrebačkog shopping centra. Žanamari često u posljednje vrijeme odrađuje seksi editorijale. Nedavno je pozirala za časopis Klik u tvornici. Nosila je prozirnu potkošulju, vruće hlačice te izbacila grudi.

No, iako je i sam prije dvije godine imao iste muke poput sadašnjih farmera, njegovo mišljenje o showu nije baš pozitivno.

- Volim pogledati Farmu i gledao sam većinu ovosezonske semisije, ali o farmerima ne mislim ništa. Taj show iz godine u godinu gubi smisao i bolje bi bilo da se više ne prikazuje – kazao je Alen koji smatra da je hrvatskoj naciji ne trebaju ogovaranja i omalovažavanja koja su česta tema Farme i farmera.

Kao uzrok borjnih svađa, Macinić navodi i hranu te dodaje kako u vrijeme njegovog sudjelovanja natjecatelji nisu okusili meso prva dva mjeseca.

Svizac priznaje da je i u vrijeme njegovog sudjelovanja bilo tračanja, no oni su ili dukčiji od ovih farmera utoliko što su znali što ih je čekalo na seoskom imanju.

Alen voli pogledati Farmu Photo Siniša Bužan

- To nije reality show, već dokumentarac koji se snima. Novinari su cijelo vrijeme tamo s nama i sve se odvija prema nekakvom scenariju – otkriva Alen dodajući da je cijeli show namješten.

Svizac ne želi više sudjelovati u reality showovima

Ipak, Macinić je pohvalio Farmu zbog promocije autohtonih hrvatskih običaja i životinja te kaže da su u tome uspjeli.

Usput je naglasio kako više ne bi sudjelovao u sličnoj emisiji.

Podsjetimo, otkako je Svizac nastupio u Farmi i Big Brotheru postao je poznat javnosti, a nedavno je organizirao prvo hrvatsko natjecanje u bungee jumpingu koje se održalo 1. svibnja na Jarunu.

Na događaju su bile i brojne poznate face koje su se skupa s ostalim zaljubljenicima u taj ekstremni sport okušali u skakanju.

Pobjednica natjecanja bila je Stefany Hohnjec koja je žiri osvojila svojom hrabrošću te je skakala dva puta.

Svi koji su bili tamo, kazali su kako je atmosfera bila odlična te da su se svi dobro zabavili. Alen je skokom otvorio natjecanje, a Mario Petreković je bio u ulozi voditelja. Manekenke Ivana Ergić i Aleksandra Grdić također su sudjelovale, no samo se Alex usudila skočiti.

- Jadranka je žena jake osobnosti i karaktera. Ona je žena oštrog ‘reza’ te sofisticiranog i kvalitetnog stylinga s proeuropskim pogledima na život. Smatram da će upravo ona uvesti Hrvatsku u Europsku uniju – izjavio je striper te dodao kako Jaca može poslužiti kao dobar primjer Srbiji.

Dejan, koji je inače unuk vladike  zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavende, tvrdi da svaki dom na Balkanu treba imati jednu Jadranku Kosor. Striper komentira kako ga se premijerka najviše dojmila zbog svoje energije koja u njemu budi inspiraciju.

Dejan Nestorović o Jadranki Kosor ima visoko mišljenje Photo Siniša Bužan

- Upoznao sam brojne celebrityje poput Nine Badrić, a čak sam i plesao pred bivšom  gradonačelnicom Novog sada, Majom Gojković i mogu reći da nitko na mene nije ostavio takav dojam oštrine kao Jadranka Kosor. Ona daje dojam i vjeru u bolje sutra – izjavio je Nestorović.

Dejan smatra da Jaca ima sve, energiju, šarm i seksepil

Zbog svih tih osobina, Dejan želi na Trgu bana Jelačića zaprositi predsjednicu Vlade.

- Jadranka, udaj se za mene! – poručio je Dejan premijerki dodajući da nema Jadranke, trebalo bi je izmisliti.

Striper smatra da bi na na čelu Srbije trebala biti žena po uzoru na Kosoricu. Nadalje, Dejan kaže da Jaca znači siguran ulazak u Europu te se boji da će Beograd za Hrvatskom kasniti 20 godina.

- Jadranka jednostavno ima taj šarm, energiju i seksepilnost – kazao nam je striper.

Njegova plesna skupina 'Dexy', kaže Nestorović, najpoznatija je striperska grupa na Balkanu. Prema njegovim riječima, to je umjetnička grupa s umjetničkim i erotskim dojmom. Osim toga oni su internacionalnog profila te nastupaju od Novog Sada pa sve do Rima.

Dejan u Srbiji redovno diže prašinu u javnosti kojoj je osim zbog svog zanimanja stripera, zanimljiv zbog odnosa s djedom vladikom. Osim toga, autor je romana prvijenca 'Vrijeme za skidanje'  kojeg će uskoro izdati, a u kojem opisuje estradu i srpski jet-set.

Kako je kazao za tamošnje medije, u romanu će opisati i svoj seksualni život zato jer ljudi često imaju predrasude o striperima. Ukratko, roman će biti priča o moći, politici, novcu, crkvi, mafiji i seksu.

Njegovo tijelo je prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku kako bi se utvrdio uzrok smrti. Kako nam je kazao Željko Malnar jučer mu je pozlilo, no on je odbio otići s Hitnom u bolnicu.  Malnar je tada bio kod njega i kaže kako je nakon vremena otišao kući.

Ševa je imao 67 godina i živio je sam od smrti svoje majke, prije tridesetak godina.

Malnar nam je kazao i kako je proteklih nekoliko tjedana Ševa imao problema sa stolicom te da je išao kod doktora. Prošao je nekoliko pretraga, i svi nalazi su bili dobri. "Zezali smo se da će nadživjeti sve nas jer je imao odličnu krvnu sliku" - kaže nam Malnar. Ševa je trebao ići na još jednu pretragu no to je dobio, pa su, kaže nam Malnar, pokušali pronaći termin. Sada je za to prekasno.

"Umro je bez vode"

"Taman smo mu sredili kuću, sutra-prekosutra trebao je doći i majstor postaviti mu vodu. Iz pumpe je uzimao vodu. Umro je bez vode u kući". - rekao nam je Malnar.

Ševa će biti pokopan na Mirogoju, a datum još nije poznat.

U parku Maksimiru Zagrepčani od subote ujutro tradicionalno obilježavaju 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, a popodne im se pridružio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Predsjednik Josipović novinarima je izjavio da je kao i skoro svake godine, ali danas u drugačijoj ulozi, opet ovdje za 1. svibnja, jer misli da je uvijek važno poslati poruku o potrebi solidarnosti i brige za one koji ili nemaju radno mjesto ili ne dobivaju plaće ili su te plaće ispod dostojanstva.

Istaknuo je kako je u park Maksimir došao nakon posjeta Okučanima i odavanja počasti onima koji su proveli sjajnu vojno-redarstvenu akciju Bljesak 1. svibnja 1995. godine.

''Idem kući na ručak, supruga je skuhala ručak i ne bih je smio razočarati''

Park Maksimir je jedno simbolično mjesto, ljudi se dobro druže, ali isto tako "odajemo priznanje onima koji žive od svoga rada i posebno onima koji imaju nažalost problema", izjavio je predsjednik Josipović.

Photo www.park-maksimir.hr

- Danas smo društvo u krizi, i danas mnogi imaju zaista ozbiljne probleme da prehrane sebe i svoje obitelji. Mi smo upravo zato pred ozbiljnim gospodarskim reformama - nadam se da će one biti uspješno provedene i pritome ću se ja uvijek zalagati za to da reforme vode računa o razmjernosti, da vode računa o tome da se teret krize pravedno raspodjeli, naravno i da više padne na leđa onih koji više imaju - kazao je predsjednik Josipović.

Naglasio je kako očekuje da će se što prije krenuti sa konkretnijim gospodarskim mjerama te da ćemo "onda moći i vidjeti jesu li svi ti kriteriji razmjernosti, pravednosti ispunjeni. Ne bi se smjelo dogoditi da ovo bude još jedna reforma u kojoj su ceh platili najsiromašniji", dodao je.

Na pitanja novinara "hoće li probati grah po Bandićevom receptu", predsjednik Josipović je odgovorio: "Pa neću probati grah, idem kući na ručak, supruga je skuhala ručak i ne bih je smio razočarati. Opet da dva ručka jedem, ne bi bilo dobro za moju liniju".

''Ja ću nastaviti činiti ovo što i sada činim''

Upitan hoće li se javiti zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je u Maksimiru građanima tradicionalno za Praznik rada dijelio grah, odgovorio je: "Nema nikakvog razloga da ja gradonačelnika ne pozdravim".

Nakon što je novinarima dao izjavu predsjednik Josipović prošetao je parkom Maksimirom, te se nastavio družiti s građanima koji su mu prilazili da bi se s njim rukovali i čestitali mu Praznik rada, porazgovarali ili se fotografirali.

Novinarima je rekao kako mu je drago što mu tako puno ljudi prilazi jer je to na neki način znak da ljudi imaju povjerenja u ovo što radi.

- Ja ću nastaviti činiti ovo što i sada činim - dakle, borit ću se za pravdu u našem društvu, a s druge strane borit ću se, zajedno sa svim drugim obnašateljima dužnosti u Hrvatskoj, da Hrvatska što prije uđe u Europsku uniju i da izađe iz gospodarske krize - poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović.

Nakon utakmice Dinama i Hajduka na Maksimiru ne prestaju neredi navijača. Navodno je jedan policajac teže ozlijeđen u sukobu na sjevernoj tribini. Navijači su mu izbili oko. Predsjednik Hajduka Joško Svaguša napadnut je u svečanoj loži za vrijeme utakmice. Dobio je šamar, a jedan ga je navijač zalio pivom. Neredi su se s tribina preselili na zagrebačke ulice. Neposredno nakon završetka utakmice ispred stadiona nastala je velika gužva. Navijači su se ponovno potukli s policijiom. Tučnjava se preselila i na Maksimirsku ulicu. Na području Svetica je navodno bilo i pucnjave. Podsjećamo, neredi su počeli u poluvremenu kad su navijači napali policiju bakljama i stolicama.

Pjesma za Avu već je napisana, No njezin menadžer kaže da prije nego što se popne na pozornicu Ava treba puno vježbati. Senad Hasić kojeg smo jučer predstavili kao menadžera Simone Šajn, pod svoju je palicu uzeo i splitsku manekenku Avu Karabatić.

Ava, kaže Senad, nema velike glasovne sposobnosti, no tvrdi kako se sve može naučiti: 'Ava je jedna cura koja je zabavljačica i vesela je cura, a takve, takve, ljudi takve osobe traže. Mi svakako moramo poradit na njenim glasom, na njenim vježbama. Da se to usavrši se malo, jer ona što je do sada pokazala to nema smisla za sada.'

To što na glasu mora raditi, Avu ni najmanje ne brine.

Severina je odjenula laganu haljinu "dalmatiner" uzorka - bijelu s crnim točkama, iz koje joj je provirivao grudnjak leopard uzorka, te zapjevala stihove "Neće više Lola plesat polugola" jednog od svojih novijih hitova. Pjesmu "Lola" Severina je svojedobno nazvala "samo izletom" u folk.

Nakon "Lole" Severina u "anđeoskom izdanju" izvela "Tridesete"

Za drugu izvedbu Severina se odjenula znatno čednije. Pjesmu "Tridesete" izvela je u dugoj bijeloj haljini s crnim detaljima i velikim prorezom na bedrima, a tijekom izvedbe se na ljuljačci izdigla iznad pozornice.

I Z H R 3.0 - PODUZETNI PROJEKT

DOBIVATE ŠTO DRUGDJE NE MOŽETE NI KUPITI

ŠTO SVE DOBIVAM?

1. DOMENU 90-219kn / godišnje vrijednosti
2. BIZNIS WEB PROSTOR 1688kn / godišnje vrijednosti
3. MEGA CMS PORTAL 150 000kn tržišne vrijednosti (primjer portala: www.izhr.net)
4. SEO BIZNIS MARKETING 1500kn / mjesečne vrijednosti
5. EDUKACIJA, SAVJETI... neprocjenjivo

CILJEVI PROJEKTA:

• Edukacija
• Informiranje
• Kreiranje novih vrijednosti
• Novo poduzetništvo
• Power to the People (ili Uzmi stvar u svoje ruke)

Projekt je besplatan. Nije potrebno ništa plaćati za sudjelovanje u IZHR projektu. Dapače, sudjelovanjem u projektu može se na razne načine ostvariti i financijska dobit koja najviše ovisi o Vašem trudu i zalaganju. No već i osobe koje su prošle na natječaju za voditelja portala su ostvarile dobit.

Pitate se kako?

Osobe koje prođu na natječaju postaju dio IZHR projekta i time dobivaju web prostor u vrijednosti 1688 kn, CMS portal u vrijednosti 150 000 kn i marketing u vrijednosti 1500 kn mjesečno. To znači da za sami početak dobivate ili ćete uštedjeti oko 155 000 kn. Također, sve potrebne alate za sudjelovanje u projektu dobivate besplatno.

IZHR projekt nema fiksno određen vremenski interval. Pošto živimo u informacijsko doba gdje je potrebno konstantno učiti da bi ostali konkurentni na tržištu tako je zamišljen i ovaj projekt.

IZHR projekt je u cijelosti financiran iz proračuna www.wmd.hr

Više o cijelom projektu možete saznati na www.wmd.hr/izhr/

Dvije žene poginule su u frontalnom sudaru na Ljubljanskoj aveniji kod City Centra u Zagrebu nekoliko minuta prije 6 sati.

Kako se neslužbeno doznaje radi se o vozačici Opel Corse i suvozačici iz Dacije Logan. Ne zna se ima li još ozlijeđenih te tko je vozio Daciju. Navodno je za prometnu nesreću kriva vozačica Opela koja je ušla u krivi smjer.

Zbog očevida je promet bio otežan Ljubljanskom do 8 sati, kad su je opet otvorili za promet.

Obitelj dječaka kojeg su zlostavljali u školi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji odlučila je od uprave škole zatražiti milijun kuna odštete, piše Večernji list.

Ako ne dođe do realizacije potraživanja mirnim putem roditelji dječaka najavljuju privatnu tužbu. Neovisno o odštetnom zahtjevu roditelji su odlučili i podnijeti kaznene prijave protiv odgovornih za sprečavanje i neispunjavanje mjera za zaštitu djeteta. Tako će prijave Državnom odvjetništvu podnijeti protiv umirovljenog ravnatelja škole, pedagoginje, defektologinje te triju razrednica.

Dječaka su, podsjetimo, kolege u razredu vrijeđali, pljuvali mu u kapu, podmetali mu razne smicalice te su to sve snimili i objavili na internetu. Nakon što su se snimke pojavile na internetu u školu je stigla i prosvjetna inspekcija. Ona je utvrdila nedostatke u radu škole te da nisu poštovane mjere koje je škola bila dužna provoditi da bi se nasilje suzbilo.

No isto tako je utvrdila da škola nije ignorirala probleme no da ih je pokušala riješiti na svoj način. Zlostavljani dječak je premješten u drugo odjeljenje.

Izložbe i promocijske najave su jedno, a stvarni dojam nešto sasvim drugo. Iskustvo i oduševljenje vožnjom, nakon što smo prvi testirali još nedovršeni konceptni prototip XD-a, prvog posve hrvatskog električnog automobila kreacije dizajnera Igora Jurića, a izrađenoga u zagrebačkoj tvrtki Dok-Ing, kao da je bilo zarazno.

Priča sa sretnim krajem
– Što sad? – pitanje je koje se nameće svima u nas, nenaviklima posljednjih godina na bilo kakve dobre vijesti iz gospodarstva.

Energetski stručnjak Davor Štern smatra da bi država trebala poduprijeti svaki uspješan i isplativ projekt, pa tako i proizvodnju XD-a. Tome, kaže Štern, treba prethoditi dubinska analiza. Ako se pokaže da automobil može ostvariti uspjeh, potpora takvom projektu u interesu je svih. Štern kaže da mnogi u svijetu dosad nisu uspjeli proizvesti tržišno uspješan električni auto, ali ih u posljednje vrijeme ima nekoliko koji bi mogli uspjeti. Štern napominje da je najprije potrebno istražiti ima li Hrvatska dovoljno električne energije za napajanje tih automobila ako bi se pokrenula masovna proizvodnja. Međutim, priznaje, to bi mogla biti lijepa priča sa sretnim krajem. Na primjer, da se jedno brodogradilište prenamijeni u tvornicu električnih automobila.

Ekološki aktivist Vjeran Piršić kaže nam da osobno poznaje i Igora Jurića i vlasnika Dok-Inga Vjekoslava Majetića, a auto je i uživo vidio. Privlačan je, ali ovoga trenutka država mora brzo i kvalitetno odgovoriti na važno strateško pitanje.

– Proizvodnja električnog automobila i njegovo širenje nesumnjivo zavređuje svaku potporu. Ali to podrazumijeva da će se na štetu nafte trošiti više struje. To je dobro ako se potrošačima pruži ta energija, ali nije svejedno iz kojih izvora. Hoćemo li struju za te automobile proizvoditi u novopodignutim elektranama na ugljen ili čak iz nove nuklearke? – pita se Piršić.

Iznajmljivanje turistima
On se zauzima da se usporedno sa širenjem tih vozila potiče i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora.

– Mi bismo prve serije električnih automobila trebali sinergijski povezati s turizmom. Trebalo bi poticati domaće proizvođače fotonaponskih kolektora nove generacije, a turističke organizacije da ih ugrađuju u svoje objekte. Turistima bi električne automobile, posebno na otocima, trebalo iznajmljivati kao najpoželjniji način prijevoza, a ugostitelji bi im trebali spremno nuditi energiju iz svojih priključaka – bez naplate. Bio bi to možda početak kakvog našeg zelenog New Deala. To bi zemlji brzo donijelo turistički prestiž, a počela bi se mijenjati i masovna svijest o vezi potrošnje energije i kvalitete čovjekova okoliša – naglašava Vjeran Piršić.

Vjekoslav Majetić nam je potvrdio da i za XD razvijaju solarne punjače na samom automobilu, a u dodatnoj bi opremi za njega bile i male vjetrenjače, što bi automobilu dalo veću autonomnost.

U Nizozemskoj porezne olakšice i do 6.400 eura, a u nas plaćaju još i veće namete
Za razliku od većine razvijenih zemalja, Hrvatska ni u primisli ne potpomaže kupnju vozila na alternativni pogon. Čak je i autoplin kao ekološki prihvatljivije fosilno gorivo dolaskom Mađara u Inu znatno poskupio, dok se, primjerice, u Italiji i Francuskoj, za registraciju vozila na plin dobije jednokratni poticaj od 750 eura. Ali, Hrvatska ne daje poticaje ni za hibridna vozila (kombinacija klasičnog i pogona na struju).

Najveći poticaj daje Nizozemska, 6400 eura. Belgijci daju olakšicu od 4230 eura, Irska 3794, Grčka 3328 eura, Island 3072, Monako 3000, Španjolska 2500, Francuska 2300, Italija 1808, Slovačka i V. Britanija 1200, Švedska 1000, Austrija 500 eura... Slovenci oslobađaju od plaćanja poreza vlasnike auta koji ispuštaju manje od 115 grama CO2 po kilometru.

U SAD-u kupac hibrida ima olakšicu od 3150 dolara, a Obama je najavio da će od 2012. ona biti 7000 dolara te odobrio kredit od 250,000.000 dolara Tesla Motorsu za razvijanje obiteljskog auta na struju. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj vlasnici hibrida plaćaju još i veće namete, jer zbog baterije imaju veću naknadu za zbrinjavanje autodijelova.

HT je odlučio poskupiti cijene razgovora s fiksnih telefona. O tome je obavijestio svoje korisnike letkom uz račune za veljaču. No, u letku tek upućuje svoje korisnike na to da se o novim cjenovnim izmjenama mogu informirati 1. travnja na stranicma HT-a, ili pak u dnevnim novinama – Vjesniku?! I to je sve.

Proceduralna zavrzlama

Pokušali smo doznati o čemu je riječ, a HT-ova služba odnosa s javnošću vrlo je brzo poslala odgovor. Naime, poskupljenje im mora odobriti regulatorna agencija, odnosno Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Usto, tvrde oni, u potpunosti poštuju Zakon kada je riječ o obavještavanju korisnika. Cijene će se mijenjati od 1. svibnja, a prvog će travnja svi sve znati i rok od 30 dana bit će ispoštovan.

No, ono što je u slučaju poskupljenja ipak dobra vijest jest da je riječ tek o usklađenju cijena s povećanjem PDV-a, što bi u konačnici trebalo osigurati ‘'sitnije'’ poskupljenje i nije riječ o svim tarifama jer je za neke poskupljenje već ‘'odrađeno'’.

Nije po zakonu

U Udruzi za promicanje prava korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga Telekom tvrde da HT nije postupio po zakonu. Telekom je mišljenja da takav postupak T-Coma nije u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Naime, članak 24. stavak 7. tog zakona jasno propisuje da operator u slučaju promjene cjenovnih sustava “mora izvijestiti pretplatnika pisanim ili elektroničkim putem o predloženim izmjenama i njegovu pravu na raskid ugovora”. Dakle, po našem mišljenju, T-Com je bio dužan pretplatnike obavijestiti točno koje cjenovne korekcije predlaže te naglasiti kako svaki pretplatnik ima pravo u roku 30 dana od objave novog cjenovnog sustava raskinuti svoj ugovor s T-Comom bez ikakve naknade. Odredba Zakona koja pretplatnicima omogućuje da u ovakvim slučajevima kada operator povećava cijene raskinu ugovor bez obveze plaćanja ikakve odštete operateru, čini nam se dobra prilika za sve korisnike koji bi željeli prijeći nekom drugom operateru da do 30. travnja raskinu ugovor s T-Comom i uslugu ugovore s onim operaterom za kojeg smatraju da im je povoljniji. Ujedno pozivamo stručne službe Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije da provedu stručni nadzor i utvrde je li T-Com postupio sukladno odredbama Zakona ili je povrijedio zakon, za što su propisane kazne do 1,000.000 kuna.

Svrha je izmjena cijena usklađenje cijena paketa i opcija HT-a s novom stopom PDV-a. Promjenom stope PDV-a krajem srpnja prošle godine utvrđeno je kako su cijene određenih javnih govornih usluga HT-a od strane HAKOM-a bile odobrene s uključenim PDV-om od 22 posto, dok su druge bile odobrene u neto iznosu, bez uključene stope PDV-a od 22 posto. Kod onih opcija/paketa kod kojih je odobrenje glasilo na neto iznos, HT je tada primijenio novu stopu PDV-a. S druge strane, kod onih paketa/opcija čije su cijene bile odobrene u bruto iznosu, HT nije smio po istom principu na neto iznos primijeniti novu stopu PDV-a.HT je zatim zatražio izdavanje suglasnosti na neto cijene kako bi mogli primijeniti novu stopu PDV-a.Krajem prošle godine HAKOM je izdao suglasnost na cijene svih paketa i opcija HT-a sa i bez uključene nove stope PDV-a od 23 posto.

Playboyjeva zećica otkrila je da je primila nagradu zato što je s nekim provela noć. Maja Morales (20) u Red Carpetu priznala je da je s nekim spavala samo zbog novca.

 Svojedobno je Anti preko telefona rekla da ima mušteriju te da zato se ne može s njim naći. Njemu to ne smeta jer mu je bitnije da netko svoj posao obavlja što profesionalnije. Starleta smatra da svaki dobar rad treba biti dobro nagrađen. Rekla je da joj je Ante Gotovac (41) solidan ljubavnik, inače ne bi bio u njenom društvu. Maja je izjavila da još nije iskusila grupni seks, a ni Ante ne bi volio još nekog u njihovom krevetu.

- Ne da mi se toliko raditi, pa moram Maju namiriti. Tko će to sve? - kazao je Ante i dodao da je Maja brutalna u krevetu te da mu je bolja od svih prije. Njih dvojie već neko vrijeme žive zajedno, a tijekom vikenda su se navodno posvađali. Maju je policija kasnije zaustavila jer je pijana jurila 220 km na sat bez vozačke dozvole.

Softver-ski firewalli obično štite samo jedno računalo, na koji je instaliran, osim ako drugo računalo dijeli Internet vezu od zaštićenog računala. Firewall može kontrolirati komunikaciju na način da pita korisnika svaki put kada se pokuša uspostaviti vezu.

Ovaj program takođe možete nuditi određeni nivo detekcija upada, dozvoljavajući programu da ukine i blokira vezu ako postoji sumnja da je na djelu pokušaj upada ili napada na računalo.
Za osobne potrebe odnosno za kućne korisnike gašenje svih mrežnih servisa i instaliranje svježih ispravki uglavnom je dovoljno da se osiguraju od vanjskih napada.

Na gornjoj i donjoj slici vidite slikovni prikako kako to u praksi i radi.

Glavni problem je u tome što su instalirani na sistemu koji štite, tako da napadi na sam firewall mogu uticati na sistem i obrnuto:
Umjesto smanjivanja mrežnih servisa, firewall je dodatni servis koji troši sistemske resurse i takođe može biti meta napada.

Ako je računalo napadnuto od strane Spyware ili sličnih programa, oni mogu manipulirati firewallom, zato što rade na istom računalu.

Vrlo često alarmiraju korisnika o napadu kada za to nema potrebe, npr. kada korisnik pokušava uspostaviti vezu na zatvoreni port, ili pogrešno shvaćaju mrežni promet kao napad.
Bez obzira na sve navedeno, firewall daje samo lažni osjećaj sigurnosti, rad na internetu sa Windows operativnim sustavom danas bez ikakve forme firewall-a je izuzetno riskantan.

Sada vrlo mnogo ativirusa daje i firewall zaštitu,no ako se odlučite za pojedinaćnu zaštitu akve vrste možemo preporućiti "Zone Alarm" ili možete pogledati neku od navedenih adresa

Comodo Firewall
Ashampoo FireWall
Outpost Firewall
 

Za diplomu nikada nije kasno i jako sam ponosan na sebe. Bio sam najstariji na tečaju, ali nisu važne godine da nešto naučiš, kazao je Josip Orbanić (79) iz Pule koji je uspješno završio tečaj osnova informatike.

- Imam u svojoj sobi kompjutor, ali nemam internet tako da mi neki 'crv’ ne bi pojeo podatke. Dovoljno mi je što znam na njemu pisati svoje knjige i spremati ih na CD. Kompjuter mi je pomogao da napišem rječnik na istarskom dijalektu s oko 6000 riječi - kaže ponosno Josip.

O  tome da bi unatoč godinama išao na tečaj informatike, nikome od obitelji nije htio govoriti jer kaže nikoga to zanima.

- S kompjuterom sam se susreo tek kad sam otišao u mirovinu. Zakoračio sam u 80-e i mislim da bi svi stari ljudi trebali pokušati raditi na kompjutoru.

Odslušao sam 20 sati tečaja i to je dosta za mene. Ne želim ići dalje - zaključio je Josip.

Na YouTubeu je u srijedu navečer osvanuo video pod nazivom 'Welcome to Križevci' (video je uklonjen) u kojem se gotovo dvije minute redaju snimke nasilja među djecom.

Video je napravljen kao svojevrsna kompilacija najboljih tučnjava školaraca. U prvom kadru dvojica se tuku na školskom igralištu. Jedan od udarca pada na pod, dok mu drugi sjeda na prsa i šamara ga. U drugom kadru učenik 'cipelari' vršnjaka, a u trećem se dvojica dječaka tuku na hodniku škole dok ostali navijaju. Psihologinja u križevačkoj Gimnaziji, Sanela Štubelj šokirana je kako su djeca mogla snimati mobitelom nasilje te onda to postaviti na internet.

Za nju je to, kaže, preverzija.

- Time neki žele steći pozornost, ali na krivi način, zbog kojega svi na snimci mogu imati trajne posljedice - rekla je Štubelj za Večernji list. Korisnik Kristijan1220, koji je postavio video na YouTube, na svom profilu ima još jedan šokantan video pod nazivom 'Zeko puši'. U njemu dječaci muče zeca pokušavajući mu u usta ugurati goruću cigaretu.

Žena (55) u požaru zgrade u Osijeku nagutala se dimaElizabeta B. (55) iz Osijeka nagutala se dima u požaru zgrade u Drinskoj ulici u četvrtak malo iza ponoći.

S ozljedama dišnih kanala hitna ju je odvezla u KBC Osijek gdje su ju zadržali na liječenju. Požar je buknuo u podrumskim prostorijama, a Elizabeta je u to doba spavala. Požar je gasilo 14 vatrogasaca s pet vozila, a vatru su u potpunosti ugasili za pola sata. Izgorjela su tri spremišta u podrumu. Policija još nije pronašla vlasnike tih prostora.

Ovo je u posljednje vrijeme već drugi požar u podrumu u istoj zgradi. U zgradi su vandali i već tri puta zapalili otirače ispred stanova.

Sve žene koje muku muče s bolnim menstruacijama uskoro će moći odahnuti, kažu znanstvenici iz Američkog društva kemičara.

Naime, oni su, kako prenosi Daily Mail, pronašli "čudotvornu" tabletu koja će djelovati kao anestetik i ciljano će otklanjati bol s kojom se milijuni žena susreću prije mjesečnice. Studija, provedena na čak 70 tisuća žena, pokazala je da pilula na kojoj još znanstvenici rade ublažava bolove i PMS pa su žene u kojih je PMS izuzetno izražen, nakon uzimanja pilula priznale da se osjećaju puno bolje i da nisu razdražljive kao inače.

Dismenorrhea, sastojak koji djeluje kao blagi anestetik, još nije službeno odobrila Agenciji za hranu i lijekove pa znanstvenici nastavljaju s istraživanjem i unapređenjem lijeka, koji će, vjeruju, svjetlo dana ugledati 2014.

– Ma što se to ovdje događa – začuđeno su se pitali prolaznici gledajući brojne fotoreportere, kamermane i novinare koji su tijekom današnjeg jutra dežurali pred splitskim rodilištem.

A “to” se dogodilo nešto prije 12 sati. Sretni tata Željko Kerum u nosiljci je iz rodilišta iznio svoga novorođenog sinčića Franu.

Fani bez šminke

Splitskom gradonačelniku i poduzetniku ovo je treće dijete, sina Joška i kćer Nevu dobio je u braku sa suprugom Ankicom, no prvo koje mu je podarila njegova nova izabranica, mlađahna Fani Horvat.

Mladoj majci nisu smetali blicevi, navikla je na pozornost javnosti otkada ju je Kerum “priznao” kao svoju novu djevojku. No, za razliku od dosadašnjih pojavljivanja sa svojim Željkom, jučer nije bila našminkana. Odjenula je zato modernu strech sivu haljinu te crne kožne čizme s visokim sarama. I, naravno, kao svaka prava Splićanka, velike crne naočale. Uostalom, Fani je sada “prva dama” Splita.

A Željko je veselje pokazao crvenom kravatom. Nije bio raspoložen za davanje izjava, a tek jednu riječ prozborila je baka Anita Horvat.

– Super – odgovorila je na pitanje kako se osjeća.

Obitelj na okupu

Za upravljač Kerumova BMW-a “sedmice” sjeo je Fanin brat, Franin ujak Saša, Anita je bila suvozačica, a sretni roditelji i dječak smjestili su se na stražnje sjedište. Uputili su se ka Kerumovoj novoj vili na Mejama, gdje se napokon na okupu našla cijela obitelj.

Navodno će im neko vrijeme društvo praviti i Anita, pomoći će svojoj kćerki Fani brinuti se za dijete. Kuća je velika, mjesta ima. Valja vidjeti kako će se Kerum slagati s punicom.

Mobilni internet drastično će se povećati, čak 40 posto do 2014. godine, a podatkovni promet do tad porast će nevjerojatnih 3900 posto što stvara potrebe za mrežama nove generacije koje će zadovoljiti rastuće potrebe korisnika, osobito u video i podatkovnim aplikacijama, istaknuo je danas Tony Shakib na otvaranju 9. Cisco Expo konferencije koja se do 26. ožujka održava u Splitu.
 

- Prema našim procjenama gotovo 90 posto cjelokupnog prometa na internetu do 2014. činit će video sadržaji – kazala je Ana Blažinić direktorica Cisco-a Hrvatska.

Video je napravio revoluciju u korištenju mreže, jer kako pokazuju podaci, sve manje ljudi internet koristi za pretraživanje i uporabu on-line aplikacija, dok video streaming i preuzimanje video sadržaja predstavlja trend koji će se nastaviti i u narednim godinama.

Budućnost poslovanja, posebice za pružatelje usluga, u Cisco-u vide u „Cloud Computingu“ i virtualizaciji.

- Razvojem „Cloud Computinga“ omogućava se drastičan razvoj infrastrukture, dodatno jačanje mreže i stvaranje virtualnih mjesta za pohranu podataka, što utječe na razvoj velikog broja usluga i mogućnosti te iziskuje razvoj i primjenu kompleksne infrastrukture – rekao je Tony Shakib, potpredsjednik Cisco-a za tržišta s brzim ekonomskim rastom.

Da sam prije doznala da Nevenu treba lijep stan s pogledom na more i šumicu, ne bih uzela podstanara, rekla je manekenka Jelena Urukalo (24) nakon što je doznala da modni stilist Neven Ciganović (39) živi u podrumu trošne dvokatnice na zagrebačkom Goljaku.

Neven već šest mjeseci stan od 40 kvadratnih metara dijeli s mlađim cimerom koji mu svaki dan šeta kujicu Dašenku. Za podrumski stan, koji je nekad bio skladište trgovine, Neven i cimer najamninu plaćaju 350 eura na mjesec. Zato bi Jelena rado pomogla kolegi i ponudila mu svoj stan bez najamnine.

- Ako se našao u krizi, mislim da bi mu odgovarao stan uz more, a tu bi lijepo bilo i njegovoj kujici Dašenki - uz osmijeh je kazala manekenka. Dodala je da se stilist nimalo ne mora sramiti što ima finacijskih problema. Modni agent i komičar Boris Kosmač (38) cijeni stilista Nevena i jako mu je žao što ima problema.

Poznat humanitarac Joško Čagalj (36) zvani Jole priključio bi se Jeleni i Borisu.

- Ako treba, skupit će se kolege i darovat mu televizor ili što god mu je potrebno - kaže Jole. Najbolji prijatelj Marko Grubnić kaže da bi Nevenu sigurno pomogao da mu treba, ali njemu, kako kaže, pomoć nije potrebna.

BORIS KOSMAČ: CIGI, GLAVU GORE
Recesija je snažno pogodila šoubizere. No to je sve samo prolazno. Nevenu ne treba biti neugodno jer nitko od nas ne zna što ga čeka. Nevene, glavu gore!

Na službenoj grupi reality showa 'Farma' na Facebooku objavljeno je kako je Maja Morales napustila show. Starleta je farmerima vijest objavila na obiteljskom sastanku.

Nitko nije bio iznenađen njenim potezom jer su odmah vidjeli da ona nije za seoski život.

- Nije se mogla naviknuti na seoski život. Nije mislila da će na farmi biti baš pravi rad i prava izolacija. Kazala je da to nije za nju te da joj nedostaje njeno društvo - kazala nam je glasnogovornica Nove TV Vedrana Cvetko.

Maja neće snositi sankcije zbog prijevremenog izlaska jer se to ne kosi s pravilima. Naime, iz showa može izaći svatko tko procjeni da se neće moći izdržati seoski život.

Ovaj tjedan neće biti novih ulazaka na farmu, a Maju će zamijeniti netko od šest izazivača među kojima su Dževad Zahirović, Bruno Orešković, Stjepan Božić, Angie Garany, Tanja Rukavina i Sebastijan Popović.

Prije odlaska na 'Farmu' Kristijan Curavić (35) u studio Nove TV došao je s Majom Morales (20). Na provokaciju voditeljice Mije Kovačić bi li mogla zavesti nekog zauzetog poput Curavića, Maja je kazala da bi to morala provjeriti. Ronioc se nasmijao i otkrio da će bez Nikoline teže izdržati nego bez mora.

Sabina Čedić tvrdi da se neće seksati na Farmi. Marinela Jantoš Ella (38) pobijedila je Ivu Amulića u igri 'Oslobodi pijetla' i postala je prva gazdarica. Prošlogodišnji pobjednik showa Mario Mlinarić prognozirao je da će ove godine pobijediti Curavić. U trećoj sezoni “Farme” natjecatelji će prvi put dobiti staklenik, u kojem će uzgajati povrće, morat će se baviti lončarstvom i brinuti se za pčele.

Imaju veliki staklenik s posađenih 1420 sadnica povrća. Ako manekenke, pjevači i starlete žele jesti, morat će se brinuti da sadnice ne uvenu. Imanje koje se prostire na deset hektara osiguravat će zaštitarska služba. Dvadeset zaštitara u smjenama će s pet pasa obilaziti područje oko farme. Moraju paziti da nitko nepozvan ne upadne na imanje. Psi su belgijski ovčari koje policija i vojska trenira za intervencije. Najčešće su istrenirani za traženje eksploziva i droge.

Tako će i ovi psi biti spremni reagirati u opasnim situacijama. Farmerima će na imanje dolaziti razni stručnjaci. Tkalja će ih u tkalačkoj sobi učiti kako su žene prije radile odjeću. Narodni liječnik pokazat će im kako se izliječiti pijavicama, a stočar kako da u pet minuta ošišaju ovcu.
Od gline će morati izrađivati posuđe. Farmeri će morati pokazati i spretnost u obradi drva.

Dobit će zadatak napraviti drvena kola i skulpture. Kako da ulove što više ribe, pokazat će im i profesionalni ribič. Za Uskrs farmerima u goste dolazi etnologinja kako bi ih podučila tradicionalnom bojenju pisanica. Voskom će crtati po jajima i zatim će ih morati bojiti. I ove godine glavna nagrada je pola milijuna kuna. Ove sezone o imunitetu duelista, koji će u dvoboj za ostanak na farmi, odlučivat će gledatelji.

Fani Horvat (25), djevojka splitskoga gradonačelnika Željka Keruma, zbog koje je ostavio suprugu, rodila je sina u nedjelju u novom splitskom rodilištu oko 10.30 sati.

Dječak je težak 3450 grama i dugačak 50 centimetara. Prirodni porođaj, kako doznajemo, prošao je bez komplikacija, a Fani je rodila četiri dana prije termina. Željku Kerumu (49) ovo je treće dijete, a navodno će ga nazvati Frane. Kako doznajemo, Kerum nije bio s Fani na porođaju. Kerumovu djevojku, s kojom je u vezi pet godina, u rodilište su primili oko 4 sata. Šest sati poslije rodila je svoje prvo dijete. Malo nakon 13 sati u bolnicu je u posjet stigao Kerum s Faninom majkom Anitom Horvat u svom BMW-u. Pri dolasku ostavio je auto pred ulazom u rodilište, no nakon nekog vremena vratio se i preparkirao ga.

U bolnici se gradonačelnik zadržao oko sat i pol, a potom je izašao na stražnji ulaz kako bi izbjegao medije.
 

- Ovo je privatna, initmna stvar i nije za medije - rekao je splitski gradonačelnik zahvalivši novinarima na čestitkama.
Svojoj voljenoj Fani u bolnicu nije donio cvijeće, ali je zato nosio prepune vrećice s logotipom svojeg lanca trgovina Kerum.