Oluja: 15 godina od hrvatskog rušenja Velike Srbije

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Reklame

Operacija Oluja (4. kolovoza – 7. kolovoza 1995.) je velika vojna operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava tzv. Republika Srpska Krajina. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.

Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

Sukobljene strane
Sukobljene su strane bile Hrvatska vojska (HV) i Srpska vojska Krajine (SVK). Hrvatskoj je vojsci pomagao HVO te 5. korpus Armije BiH.

Vojska Jugoslavije nije nikako reagirala na hrvatski napad, dok je Vojska Republike Srpske ozbiljnije djelovala samo 7. kolovoza, kad je zrakoplovstvom napala hrvatske postrojbe na Savi i gradove Kutinu, Viroviticu, Požegu i Županju. Posljednji preostali korpus SVK, 11. slavonsko-baranjski korpus, ostao je u Baranji i nije se borio.

Izvedba
Izvedba i posljedice akcije nisu bile bezgrešne, ali Oluja je jedan od najbitnijih događaja i najveća vojna pobjeda u hrvatskoj povijesti.

U 5 sati ujutro 4. kolovoza 1995. topničko-raketnom pripremom Hrvatske vojske i zračnim udarima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva po snagama pobunjenih Srba na bojišnici dugoj 630 kilometara od Jasenovca u Posavini do Vrlike u Dalmatinskoj Zagori, započela je akcija kojom je za pet dana oslobođeno 18 posto površine Hrvatske (10.500 kilometara četvornih) koja je više od četiri godine bila pod okupacijom pobunjenih hrvatskih Srba, odnosno dijelovi Dalmacije, Like, Banije i Korduna.

Tzv. Krajina, koju ju branilo 40 tisuća vojnika, nestala je za pet dana pod naletom oko 130 tisuća pripadnika profesionalnih gardijskih brigada (1., 2., 4., 7., i 9.) i specijalnih jedinica MUP-a (koje su iznijele najveći teret i postigle najznačajnije uspjehe u akciji), redovnih brigada HV-a i domobranskih pukovnija.

Prema službenim podacima Ministarstva zdravstva RH, u akciji je poginulo 211 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a oko 500 ih je teško ranjeno. Što se tiče gubitaka na srpskoj strani, procjene broja poginulih vojnika Srpske Vojske Krajine kreću se od 560 (HHO) do 750 (Vlada Srbije), dok se broj srpskih civila poginulih u napadu na okupirana područja i umrlih u izbjegličkim kolonama koje su se kretale prema dijelu BiH kojeg su kontrolirale srpske snage, kreće između 680 do čak 1.200 (Vlada Srbije).

O Oluji je u posljednjih 15 godina napisano i otkriveno toliko pojedinosti da ovaj tekst nema pretenziju biti ultimativni vodič kroz tu povijesnu akciju, ali njime svakako želimo čitateljima ukazati na neke široj javnosti manje ili gotovo nepoznate pojedinosti vezane za Oluju.

Samo ćemo kratko podsjetiti da su se osnovni preduvjeti za provođenje Oluje stekli vojnim i diplomatskim putem. Vojnim akcijama HV-a i HVO-a u Zapadnoj Bosni tijekom zime ‘94 i ljeta ‘95: Operacijama Zima ‘94, Skok 1 i 2, Ljeto ‘95 oslobođeno je cijelo Livanjsko polje, Glamoč, Bosansko Grahovo i dominantni visovi Dinare, a osim što je od snaga bosanskih Srba osvojeno ogromno područje, a Vojsci RS naneseni veliki gubici, ovim pobjedama je kompletno okupirano područje u Sjevernoj Dalmaciji dovedeno u poluokruženje.